Prvu je nagradu osvojila riječ plovopis Dubravka Merlića
U Lipiku su 15. ožujka 2025. dodijeljene Nagrade „Dr. Ivan Šreter“ za najbolju novu hrvatsku riječ u 2024. Natječaj je proveo časopis Jezik i od 420 riječi koje su prošle godine pristigle na natječaj, izabrane su tri. Izbor nije bio lagan, mnogo je riječi, mnogo članova povjerenstva (predsjednica Sanda Ham, članovi Igor Čatić, Zvonimir Jakobović, Hrvoje Hitrec, Marko Kovačić, Nataša Bašić, Mario Grčević, Veno Volenec, Mile Mamić i Ljubica Josić) pa je ovaj puta bilo potrebno birati riječi u tri kruga.
Svečanost dodjele bila je dobro posjećena, a radost je što su bili brojni mladi – na njima je budućnost hrvatskoga jezika. Domaćin je dodjele, već godinama, Specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju Toplice Lipik. Okupljenima su se obratili pozdravnim govorima Ivan Žilić, predstavnik Toplica Lipik, domaćina svečanosti, gradonačelnik Vinko Kasana i predsjednik Šreterove zaklade Damir Foretić. Program je vodila Ljubica Josić, članica Povjerenstva.
U raskošnoj dvorani Quella uz brojne goste iz Osijeka i Zagreba, pobjednicima su dodijeljene nagrade – diplome, kipići Tonka Fabrisa i nemale novčane nagrade koje daruje Zaklada „Dr. Ivan Šreter“: 600 eura prvoj riječi, 400 eura drugoj i 200 eura trećoj.
Plovopis
Prvu je nagradu osvojila riječ plovopis Dubravka Merlića. Budući da je D. Merlić i autor istoimene nizanke koja se ove godine prikazivala na Tv, treba reći da nam je upit o valjanosti riječi, a potom i prijavu za natječaj poslao prije nego što je riječ postala javnom. Plovopis je novi pojam i nova riječ, podznačenje riječi putopis koja je širega značenje. Plovopis označava opis puta brodom ili kakvim plovilom. Tvorbeno je riječ u skladu s hrvatskim sustavom i riječima kojima je drugi dio složenice -o-pis: plov-o-pis kao put-o-pis, ljetopis, prirodopis, rukopis, strojopis, zemljopis, životopis. Kolokvijalno se za ružni rukopis kaže švarkopis. Složenice s -pis(ati) imaju različita značenja, ali je tvorbeni način valjan i u taj se način uklapla i plovopis.
Natječaj ponajprije prednost daje novim riječima koje su zamjene za nepotrebne anglizme, zbog toga je davne 1992. i pokrenut. Druge dvije riječi zamjene su za doista nepotrebne anglizme.
Drugu je nagradu osvojila riječ čvornik Martine Šarić
Drugu je nagradu osvojila riječ čvornik Martine Šarić. Čvornik je zamjena za anglizam hub kojim se označava nekoliko pojmova – prometno čvorište, kakvo središnje događanje, središnji uređaj koji povezuje više računala u zajedničku mrežu. Upotreba se huba na žalost širi u hrvatskom jeziku, primjerice, umjesto da se kaže središnje skladište u Zagrebu, sve je češće Zagreb HUB. Čvornik bi trebao zamijeniti hub u značenju središnje točke računalnog povezivanja. Na stranici „Bolje je hrvatski“ Instituta za hrvatski jezik ponuđena je riječ koncentrator za hub u računalnom značenju, međutim, čvornik ima prednost jer je hrvatska riječ. U svakom slučaju, hub je nepotreban jer znači pojmove za koje imamo hrvatske riječi: prometno čvorište ili središnji događaj, a sada i za središnju točku računalnog povezivanja imamo svoju riječ – čvornik.
Treću je nagradu osvojila riječ uglednina Jurja Borića
Treću je nagradu osvojila riječ uglednina Jurja Borića. Uglednina je zamjena za goodwill, anglizam kojim se imenuje nematerijalna imovina kakve tvrtke. Riječ je o „(premiji) razlici pri kupnji poslovnog subjekta iznad vrijednosti neto-imovine. Upravo zbog toga se goodwillom smatraju neopipljive stavke poput sposobnosti zarađivanja, reputacije, organizacijskih mogućnosti, vjernosti klijentele i slično“ (https://alphacapitalis.com). Kao što se iz navoda vidi, goodwill je anglizam koji se udomaćuje jer se piše izvorno, ali mu se dodaje hrvatski padežni nastavak. Riječ je uglednina svakako bolja i jasnija i može uspješno zamijeniti goodwill. Juraj Borić podsjetio nas je, obraćajući se okupljenima, da je 15. st. Dubrovčanin Benedikt Kotruljević napisao prvi europski priručnik o trgovini i knjigovodstvu i smatra se izumiteljem dvojnoga knjigovodstva tako da nas i naša povijest, a ne samo suvremenost, obvezuje njegovati hrvatsko nazivlje.
Predavanje Igora Čatića
Održan je i okrugli stol o hrvatskom jeziku uz tri kraća predavanja. Prava je zanimljivost predavanje prof. Čatića, ne samo zbog teme koju je odabrao – o povijesnim dobima i njihovim nazivima (od kamenoga do plastičnoga), nego jer je prof. Čatić najdugovječniji suradnik Šreterova natječaja, s nama je već 19 godina. Uvijek je spreman uskočiti kakvim savjetom ili naputkom i tako biti doista na pomoć u radu. Uz to, prof. Čatić dan prije dodjele napunio je 89 godina, a svoje je predavanje vrlo jasno i glatko održao bez napisanoga teksta, ne čitajući i iz glave. Ipak će svoje izlaganje napisati i objavit ćemo ga u sljedećem broju Jezika.
Dugogodišnji je suradnik i znameniti hrvatski književnik Hrvoje Hitrec, u svom je stilu kritičara, satiričara i kroničara održao predavanje o brojnim zaprjekama na koje nailazi hrvatski jezik, časopis Jezik i natječaj. Svoje je predavanje objavio na stranici HKV u svojoj redovitoj kolumni ponedjeljkom https://www.hkv.hr/izdvojeno/komentari/hhitrec/45271-h-hitrec-120.html
Prevoditeljsko iskustvo Marka Kovačića
Marko Kovačić s nama je tek treću godinu, ali njegovo prevoditeljsko iskustvo izvrsno se uklapa u potragu za dobrim novim riječima. Njegovo je izlaganje bila raščlamba i razvrstavanje pristiglih riječi u nekoliko skupina – one koje su za šalu (provokaciju), koje su zamjene za postojeće hrvatske riječi pa su nepotrebne, koje su zamjene za već dobro udomaćene međunarodnice i zbog toga nepotrebne i napokon, one koje su nam potrebne zamjene za nepotrebne anglizme. Njegovo će predavanje biti objavljeno u sljedećem broju Jezika.
Pozivamo čitatelje da šalju svoje prijedloge na jezik.hr@gmail.com. Može se poslati najviše pet prijedloga, prednost imaju zamjene za nepotrebne anglizme, a riječ ne smije biti potvrđena u upotrebi prije nego što je poslana na natječaj. Dobro bi bilo upisati riječ, koju se želi poslati, u Googleovu tražilicu da se provjeri je li već potvrđena. Povjerenstvo provjerava u hrvatskim rječnicima.
