Hrvatski Fokus
Kultura

U Galeriji Muzeja grada Splita postavljena izložba „Meštrovićev Spomenik Marku Maruliću“

Autorica izložbe je muzejska savjetnica Galerije Meštrović Zorana Jurić Šabić, autor likovnog postava i grafičkog oblikovanja Viktor Popović, dok je ilustracije napravio Valts Čibals, a video Dragan Đokić iz Studia Baranda

 

Povodom obilježavanja 100. godišnjice postavljanja „Spomenika Marku Maruliću“ Muzeji Ivana Meštrovića su u četvrtak, 4. rujna 2025. U Galeriji Muzeja grada Splita priredili izložbu pod nazivom „Meštrovićev Spomenik Marku Maruliću“.  

Izložbom se obilježava stoljeće od postavljanja spomenika koji dandanas krasi Trg braće Radić, kolokvijalno nazivan Voćni trg, ali i memorira Meštrovićev čin darovanja ove impozantne skulpture Splitu s ciljem oplemenjivanja javnog prostora umjetničkim djelima.

Autorica izložbe je muzejska savjetnica Galerije Meštrović Zorana Jurić Šabić, autor likovnog postava i grafičkog oblikovanja Viktor Popović, dok je ilustracije napravio Valts Čibals, a video Dragan Đokić iz Studia Baranda. Izložbu prati i pedagoški program koji je pripremila i izvodi Iris Marinović, viša kustosica Galerije Meštrović.

Spomenik Marku Maruliću (1450.-1524.), ocu hrvatske književnosti, kipara Ivana Meštrovića drugi je Meštrovićev spomenik postavljen u Splitu, nakon spomenika pjesniku Luki Botiću iz 1905. godine. Meštrovićev je poklon gradu i postavljen je 26. srpnja 1925. na tadašnjem Voćnom trgu, a danas Trgu braće Radić, pred reprezentativnim pročeljem barokne palače Milesi, obilježavajući tada 400. obljetnicu Marulićeve smrti. Jedini je Meštrovićev spomenik u Splitu koji nije mijenjao svoju lokaciju od kada je postavljen i jedan od rijetkih primjera kod kojega namjeravana lokacija postava nije potaknula kritike i negodovanja.

Više intimno nego monumentalno

Meštrović je spomenik zamislio više intimno nego monumentalno, sukladno velikom renesansnom pjesniku i misliocu kojega prikazuje. Oblikovao je Marulića kao cijelu figuru dok stoji, s karakterističnim otklonom glave u stranu, blago nagnut nad bilježnicom i piše. Pjesnikovo je lice, za koje nije imao predložak, zapravo Meštrovićev autoportret. Gipsani model Marka Marulića, vlasništvo Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, čuva se u Gliptoteci HAZU u Zagrebu. Godine 2013. brončana je skulptura po prvi put restaurirana. Spomenik Marku Maruliću jedan je od najpoznatijih Meštrovićevih javnih spomenika, ujedno i prilično uspješno uklopljen u urbano okruženje trga na kojemu se nalazi.

Izložba donosi Meštrovićeve idejne crteže i skice za spomenik, sadreno i brončano poprsje Marka Marulića iz zbirke Atelijera Meštrović u Zagrebu i Muzeja grada Splita, te na više dvojezičnih panoa približava priču o nastanku i značaju jednog od najpoznatijih spomenika grada Splita. Također, izložba donosi i video, nastao neposredno pred njeno postavljanje, koji prikazuje suživot spomenika sa stanovnicima i posjetiteljima kojima je nezaobilazna točka upoznavanja s gradom. A na zanimljiv način o istom progovara i ilustrativni prikaz koji kombiniranom tehnikom govori o suvremenom konzumentu kulture i turizma. Takvom aktualizacijom teme izložba nije samo u službi memoriranja, nego i aktualiziranja značaja kulturnog sadržaja u javnom prostoru i identitetu grada.

Cilj ove izložbe je, prije svega, obilježiti 100. obljetnicu postavljanja Spomenika Marku Maruliću, jednog od prepoznatljivih simbola grada Splita. Posredno, izložba ističe lik i djelo Ivana Meštrovića, jednog od najutjecajnijih hrvatskih umjetnika, koji je ostavio značajan trag u kulturno-umjetničkom životu grada Splita, podarivši mu svoj dom na Mejama zajedno sa sakralno-umjetničkim kompleksom Kaštilac Crikvine, oplemenivši ga javnim spomenicima i skulpturama koje danas čine prepoznatljiv identitet Splita – grada kojem se Meštrović za života uvijek vraćao, a u kojem ostaje trajno prisutan po svojim djelima.

Izložbu se može razgledati do 15. listopada 2025.

Nives Matijević

Povezane objave

Šareni slikar koji drijema

HF

Zagrebačko glazbeno proljeće od 20. do 22. ožujka u Lisinskom

hrvatski-fokus

Hrvatski jezik na državnoj maturi

HF

Oda hrvatskom čovjeku kroz stoljeća 

hrvatski-fokus

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da se slažete s tim, ali možete to neprihvatiti i isključiti ukoliko želite. Prihvati Pročitaj više