Dugoročno usmjerenje Republike Hrvatske prema razvoju svih gospodarskih i drugih djelatnosti vezanih uz more
Jadranski zavod Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti i Hrvatsko društvo za pomorsko pravo organizirali su u petak 21. studenog 2025. u Knjižnici HAZU-a skup „Osamdeset godina Jadranskog zavoda.“ O djelatnosti jadranskog zavoda u proteklih 80 godina govorila je njegova upraviteljica dr. sc. Vesna Skorupan Wolff, a akademkinja Nella Lonza najavila je monografiju „Osamdeset godina Jadranskog zavoda Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.“
Okupljalište najvećih pomorskopravnih umova
Predsjednik HAZU akademik Velimir Neidhardt istaknuo je važnost promoviranja Hrvatske kao srednjoeuropske, ali i mediteranske zemlje. “Jadran je naše lice”, istaknuo je, te podsjetio na važnost Jadranskog zavoda koji je jedini znanstvenoistraživački centar specijaliziran za znanstveno proučavanje prava (osim fakulteta kao znanstveno-nastavnih baza za izučavanje prava) i ujedno jedina Akademijina znanstvenoistraživačka jedinica u polju pravnih znanosti.
“Jadranski zavod je kroz svoju dugu povijest ostvario viziju vodećeg znanstvenog centra za proučavanje pomorskog prava. On ima ulogu matice, središta i okupljališta najvećih pomorskopravnih umova u zemlji. O tome svjedoče njegovi projekti, znanstveni skupovi, međunarodna prepoznatljivost njegovog časopisa Poredbeno pomorsko pravo i njegova znanstvena produkcija. Svojim djelovanjem Jadranski zavod ostvaruje misiju Akademije koja uključuje, među ostalim, provođenje i razvijanje znanstvenih istraživanja vezanih uz more, morsku obalu, plovidbu, brodarstvo, plovne putove i pomorsku infrastrukturu, zaštitu mora od onečišćenja i slično. Kroz djelovanje Jadranskog zavoda očituje se briga Hrvatske akademije o našoj pomorskoj i jadranskoj orijentaciji te o pomorskim djelatnostima koje su nesumnjivo od osobite važnosti za Republiku Hrvatsku kao pomorsku zemlju”, rekao je akademik Ne9idhardt. Spomenuo je i da je Jadranski zavod odigrao važnu ulogu u stvaranju nacionalnog pomorskog zakonodavstva jer nema nijednog važnijeg pravnog propisa iz područja pomorstva, a da Jadranski zavod nije sudjelovao pri njegovoj izradi. Znanstvenici Jadranskog zavoda svojim su radom omogućili da Republika Hrvatska ima suvremene zakone i podzakonske akte u području pomorskog prava.
Predsjednik HAZU-a istaknuo je i da se od 1991. u Jadranskom zavodu vodilo ili još vode 22 znanstvena projekta iz područja pomorskog prava i prava mora, čime Jadranski zavod doprinosi diseminaciji znanstvenih rezultata i prijenosu rezultata znanstvenih istraživanja u zakonodavstvo, pomorskopravnu praksu te gospodarstvo.
“Dugoročno usmjerenje Republike Hrvatske prema razvoju svih gospodarskih i drugih djelatnosti vezanih uz more, tj. pomorska orijentacija, kao jedan od prioritetnih ciljeva strategije gospodarskog razvoja zemlje, svjedoči o neupitnoj potrebi postojanja i djelovanja Jadranskog zavoda, kao i o važnosti i nužnosti da se na tom polju nastavi ispunjavati misija Hrvatske akademije putem njezina Jadranskog zavoda”, zaključio je akademik Neidhardt.
Prigodne govore održali su i dr. sc. Nina Perko, ravnateljica Uprave pomorstva Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, dr. sc. Gordan Stanković, predsjednik Hrvatskog društva za pomorsko pravo i Ivona Anić Miklec, ravnateljica Hrvatske udruge brodara Mare Nostrum, koji su izrazili zadovoljstvo dosadašnjom suradnjom s Jadranskim zavodom HAZU.
