Hrvatski Fokus
Religija

U Maloj galeriji Muzeja grada Splita otvorena izložba ‘Umjetnici Karmelu na dar’

Izložba predstavlja reprezentativan pregled suvremene hrvatske sakralne i duhovne umjetnosti nastaloj na inicijativu karmelićana i Zvonka Martića, župnika Župe sv. Mihovila Arkanđela Kamen

 

Povodom 50. obljetnice dolaska karmelićanske zajednice na splitski Kamen, u Maloj galeriji Muzeja grada Splita u utorak, 9. prosinca 2025. otvorena je izložba „Umjetnici Karmelu na dar“.

Mala galerija postaje novo mjesto gdje se umjetnost i duhovnost susreću u dijalogu. Riječ je o izložbi koja predstavlja reprezentativan pregled suvremene hrvatske sakralne i duhovne umjetnosti nastaloj na inicijativu karmelićana i dr. sc. o. Zvonka Martića OCD, župnika Župe sv. Mihovila Arkanđela Kamen, koji posljednjih godina aktivno promiče kulturni preporod istočnog dijela Splita. Umjetnici, njih petnaest iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine, darovali su Karmelu svoja djela, čime su stvorili temelje buduće umjetničke zbirke samostana Gospe od Karmela.

Važan korak u oblikovanju buduće umjetničke kolekcije splitskih karmelićana

Među autorima čija su djela izložena su: Ana Maria Botteri, Josip Botteri Dini, Tomislav Buntak, Svetislav Cvetković, Sebastijan Dračić, Fedor Fischer, Danko Friščić, Karin Grenc, Koraljka Kovač, Hrvoje Marko Peruzović, Josip Mijić, Marija Paparella, Ilija Skočibušić, Matko Vekić i Josip Zanki.

„Ova izložba predstavlja važan korak u oblikovanju buduće umjetničke kolekcije splitskih karmelićana”, istaknula je Vesna Bulić Baketić, ravnateljica Muzeja grada Splita te dodala kako izbor izloženih djela pruža savršen ambijent za dane došašća. „U tom ozračju, izložba postaje mjesto susreta umjetnosti, vjere i zajedništva, nudeći posjetiteljima trenutak mira i nadahnuća u bogatoj tradiciji naših Božića.“, zaključila je ravnateljica Bulić Baketić, ističući kako Muzej grada Splita prepoznaje ovaj projekt kao most između duhovne baštine i suvremene umjetničke prakse.

U ime karmelićanske zajednice, prior samostana o. Jakov Mamić, OCD je rekao kako svaki djelo predstavlja jedinstven dar, plod nadahnutog srca i talenta umjetnika ali i istinski poziv Karmela da ljepota i umjetnost budu putovi duhovnog nadahnuća: „Njihova djela nisu samo estetski izraz; ona su i svjedočanstvo univerzalnih vrijednosti vjere, nade i ljubavi“, naglasio je o. Jakov Mamić, OCD.

Autor stručnog koncepta, dr. sc. Anđelko Mihanović, istaknuo je kako izložba predstavlja važan prilog proučavanju suvremene sakralne umjetnosti u Hrvatskoj: „Ovaj projekt dokazuje da je sakralna umjetnost živ dijalog s današnjim likovnim jezikom, od tradicije i gestualnosti do apstrakcije i digitalne konceptualnosti.

U formalnom likovnom smislu radovi prikazani na ovoj izložbi prilično su heterogeni te se mogu svesti pod zajednički nazivnik modernog i postmodernog u suvremenoj umjetnosti. Tematski je većina radova religiozne naravi, ali vidljivo je da karmelska zajednica okuplja i umjetnike i radove drugih tematika. U vremenu kad se sakralna umjetnost često percipira kao konzervativni relikt, ova izložba dokazuje suprotno: sakralno je živo i u mogućnosti je govoriti aktualnim likovnim idiomima – od gestualnog i tradicije, do apstrakcije i digitalne konceptualnosti. Ono što povezuje sve ove radove nije samo tema, nego i odnos prema svetome. Bez obzira na to radili se o monumentalnim slikama ili tihim drvenim jaslicama, o boji , svjetlu ili materiji, u svakom je djelu prisutna slična želja: približiti se neizrecivom. Umjetnici to čine različito – neki kroz introspektivnu šutnju, drugi kroz snažan izraz ili eksperiment – ali svi svjedoče da suvremeni čovjek još uvijek traži sveto, pa makar u fragmentima boje i svjetla.

Primjer kako se može stvarati suvremena umjetnost

Zahvaljujući karmelskoj zajednici, Split je dobio novo mjesto gdje se umjetnost i duhovnost susreću u dijalogu. Uloga redovničke zajednice ovdje nije samo naručiteljska, nego i posrednička: ona okuplja umjetnike, ali i publiku, otvara prostor za promišljanje o vjeri kroz vizualnu kulturu. To je model koji bi, bez sumnje, mogao poslužiti i drugim institucijama u Hrvatskoj – primjer kako se može stvarati suvremena umjetnost koja je istodobno estetski relevantna i duhovno autentična.

Izložbu je otvorio nadbiskup Splitsko-makarske nadbiskupije Zdenko Križić istaknuvši kako jubilej karmelićana nije samo povijesni podsjetnik, nego i svjedočanstvo njihova duhovnog, kulturnog i ljudskog traga u Splitu. Naglasio je kako djela darovanih umjetnika nisu tek estetska, nego i duhovna poruka: „Svaki potez kista nosi osobni pečat autora, ali i doprinos jednoj većoj priči – priči o ljepoti koja nadahnjuje“. Podsjetio je i na molitvu iz Časoslova koja kaže da Bog umjetnicima daje da „izražavaju zraku Njegove ljepote“, dodavši kako se ispunjenost te molitve vidi upravo u prikazanim radovima.

Nadbiskup je istaknuo da umjetnost, kao i duhovnost, zahtijeva unutarnju sabranost te potiče promatrača da „zastane, gleda, meditira i šuti“ kako bi djela mogla progovoriti svom snagom. Naglasio je kako je izložba istodobno izraz zahvalnosti, dijaloga i zajedništva te pokazatelj koliko umjetnici mogu obogatiti život zajednice kada se njihov dar susretne s duhovnim nadahnućem. Zahvalio je umjetnicima što su svoj talent pretvorili u dar, ali i karmelićanima za pola stoljeća predanog služenja i otvorenosti prema svima koji su u njihovoj blizini tražili mir i nadahnuće.

Za glazbeni ugođaj na otvaranju izložbe pobrinuli su se Pučki pivači župe Kamen. Izložba ostaje otvorena do 9. siječnja 2026., nakon čega će se svi radovi trajno udomiti u samostanu Gospe od Karmela u Splitu.

Nives Matijević

Povezane objave

Franjo Kuharić – dosljedan sljedbenik djela Alojzija Stepinca

hrvatski-fokus

SOLUS CATHOLICUS – Duhovno oboljelo čovječanstvo

HF

I crkva Krista Spasitelja u Chori džamija!

HF

S Ratzingerovom smrću završava europska teologija, a možda i čitava zapadna kultura

hrvatski-fokus

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da se slažete s tim, ali možete to neprihvatiti i isključiti ukoliko želite. Prihvati Pročitaj više