Nakon 26 godina pregovora Talijani i Francuzi zbog zaštite seljaka zaustavili potpisivanje sporazuma s Mercosurom
Nije bilo dovoljno 26 godina pregovora. Sporazum o slobodnoj trgovini između Europske unije i Mercosura skliznuo je u siječnju. Ako sve prođe dobro. Na dan kada su traktori napali Bruxelles, dok su zapalili svjetske slike jaja i krumpira bačenih na prozore Europskog parlamenta, drveće i gume zapaljene, čelnici zemalja članica EU-a odbili su potpis koji je bio zakazan s predsjednicima Brazila, Argentine, Paragvaja i Urugvaja. “Iznenađenje je bilo otkriti da Italija, zajedno s Francuskom, ne želi potpisati sporazum”, rekao je brazilski predsjednik Lula nakon razgovora s našim premijerkom Meloni, koja je rekla: “Nisam ja protiv, ali je pod pritiskom poljoprivrednog svijeta i tražim malo strpljenja: tjedan, deset dana, najviše mjesec dana.”
Merz je uvijek „za“
Njemački kancelar Friedrich Merz je rekao: “Italija nas je zamolila da odgodimo potpis za još dva tjedna. Giorgia Meloni je rekla da će, u koordinaciji s Europskom komisijom, osigurati da se najkasnije sredinom siječnja može održati imenovanje za potpisivanje u Brasiliji, tako da je sada sigurno da će Mercosur stupiti na snagu nakon što talijanska vlada da svoj pristanak. Italija ne namjerava blokirati ili se usprotiviti, već odobriti sporazum samo ako uključuje odgovarajuća recipročna jamstva za naš poljoprivredni sektor”.
Odgađanje potpisa ugovora s Mercosurom u posljednjem trenutku ne može se pripisati samo talijanskoj vladi niti je sigurno da će u siječnju biti potpisivanje između EU-a i južnoameričkog bloka. Zajedno s Coldirettijem i drugim talijanskim poljoprivrednicima na prosvjedima, bilo je i mnogo francuskih poljoprivrednika, kao i belgijskih, poljskih i irskih. A za pregovore koji su zaključeni odlukom o odgodi za mjesec dana mogući sporazum stopirala je i Francuska, koja je izrazila sve svoje sumnje o slobodnoj trgovini. Francuski predsjednik Emmanuel Macron naglasio je da je, što se njega tiče, “prerano reći hoće li Pariz moći potpisati u siječnju”. “Nadam se da će to biti tako, jer bi to značilo da smo postigli napredak, od kojih bi neki bili povijesni”, rekao je zagonetno. Španjolski premijer Pedro Sanchez rekao je: “Čekali smo dvadeset i pet godina da potpišemo trgovinski sporazum s Mercosurom, možemo čekati mjesec dana duže.” Što ako Elysée u konačnici odluči ne potpisati? Njemački kancelar Merz je rekao: “Imamo kvalificiranu većinu”, što je nametanje diktata.
Ursuline laži
Iza zida koji su podigli poljoprivrednici i kočnica koju su nametnule Italija i Francuska, sporazum je snažno željen u vrhu Unije. Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen objasnila je nedugo nakon što je objavljena vijest o odgodi potpisivanja s Mercosurom: “Ovaj sporazum je od temeljne važnosti za Europu, s gospodarskog, diplomatskog i geopolitičkog stajališta. To otvara nove poslovne i gospodarske mogućnosti za sve naše države članice. Zahvaljujući dodatnim kontrolama i jamstvima, integrirali smo sve potrebne zaštite za naše poljoprivrednike i potrošače. U godini u kojoj dominiraju izvješća o povećanju carina i novim trgovinskim ograničenjima, pozitivan učinak ovog pakta važan je, ne samo za naše dvije regije, već i za globalno gospodarstvo”.
Sporazum je opasan za europske poljoprivredne proizvode
U Europskoj uniji lažu kada govore o skupu zaštitnih pravila za zaštitu stočarstva i poljoprivrednih sektora država članica i da je jamstvo to što u nacrtu uredbe navodi stoji kako Europska komisija može odlučiti i privremeno obustaviti carinske povlastice određenih poljoprivrednih proizvoda koji se smatraju osjetljivim (kao što su perad ili govedina) iz Argentine, Brazila, Paragvaja i Urugvaja, ako se takav uvoz smatra štetnim za proizvođače iz EU-a.
Među najvažnijim mjerama dogovorenim na razini Zajednice za zaštitu poljoprivrednika u usporedbi s konkurencijom južnoameričkih proizvođača je činjenica da bi „povećanje obujma uvoza bio povećan za 8 posto.
Pomama za sirovinama
Iz Unije poručuju kako bi “sporazum između EU-a i Mercosura proizveo značajne koristi za europsku industriju i stabilan pristup sirovinama bitnim za energetsku i digitalnu tranziciju, uz malo štete za poljoprivredu, dok bi moguće odricanje (čitaj: odbijanje potpisivanje sporazuma, op.a.) imalo ozbiljne posljedice”.
Europska unija ne gleda štetu europske poljoprivrede. To ju ne zanima. Ona gleda ukupnu zaradu od sporazuma s Južnoamerikancima, jer Argentina i Brazil imaju temeljne mineralne resurse za europsku energetsku i digitalnu tranziciju. Brazil posjeduje oko četvrtine svjetskih rezervi rijetkih kovina, koje su neophodne za proizvodnju bilo kojeg tehnološkog uređaja. Argentina je zemlja s najvećim litijevim resursima na svijetu, bitnom komponentom za baterije električnih automobila.
Najveći problem je da će potpisivanjem sporazuma doći do potpune liberalizacije uvoza mesa.
U 2024. godini vrijednost trgovine EU-a s Mercosurom premašila je 111 milijardi eura: 55,2 milijarde eura izvoza i 56 milijardi eura uvoza.
