Maduro je prvenstveno bio vidljivo lice, a ne stvarni nositelj moći. To je predvodila šira koalicija koja je uključivala vojne krugove i druge aktere – a ti akteri su i dalje nazočni
Venezuelci su zabrinuti zbog održavanja statusa quo. Nadaju se da će najnoviji događaji dovesti do demokratizacije zemlje, rekao je politički znanstvenik Benigno Alarcón za Delo.
Nakon američkog napada na Venezuelu i uhićenja predsjednika Nicolása Madura, budućnost južnoameričke zemlje prati više pitanja nego odgovora. Što znači pad autoritarnog vođe i kako će izgledati dan poslije, pokušao je objasniti Benigno Alarcón, politički znanstvenik i osnivač Centra za političke i vladine studije na Katoličkom sveučilištu Andrés Bello u Caracasu, u intervjuu za Delo.
- Kakva je trenutna situacija u Caracasu [razgovor je održan u subotu navečer po slovenskom vremenu]?
– U ovom trenutku usudio bih se reći da vlada napeta tišina. Sve je tiho, nema nikoga vani, ulice su potpuno prazne. Pretpostavljam da se ljudi boje. Boje se mogućih odmazdi vlasti i uhićenja.
- Nakon uhićenja Nicolása Madura, otvaraju se različiti scenariji. Koje smatrate – prema dosad poznatim informacijama – najvjerojatnijima i koje rizike donose?
– Za sada možemo samo izvući zaključke, jer nitko nema jasne odgovore. Iz konferencije za novinare Donalda Trumpa [subota] mislim da možemo naslutiti mogućnost raspoređivanja trupa na teritorij Venezuele s ciljem uspostave vlade pod zaštitom SAD-a.
Jedini način da takva vlada ima legitimitet jest da to bude vlada [na čelu s oporbom – María Corina Machado i Edmundo González] koja je zapravo pobijedila na izborima 2024. U tom slučaju ne bi bilo potrebe baviti se pitanjem legitimnosti vlade, ali ona bi trebala biti zaštićena. Prije svega, kako bi ostatak oružanih snaga – bilo zbog interesa ili kompromisa – na kraju srušio zakon. To bi stvorilo vlast koja bi bila legitimna, ali istovremeno barem privremeno zaštićena dok se ne uspostavi institucionalna kontrola, osobito nad oružanim strukturama.
- Ali što se dogodilo s izvršnom vlašću nakon Madurovog uhićenja?
– Ako pitate Chavism, potpredsjednik Delcy Rodríguez preuzeo je izvršnu vlast jer Maduro više nije tu. Međutim, ako pitate one koji vjeruju da Madurova vlada nije legitimna i da nije pobijedila na izborima, dobit ćete drugačiji odgovor: po njihovom mišljenju, potpredsjednica ima isti problem s legitimnošću kao i Maduro, budući da ni ona nije izabrana.
- U kojoj mjeri chavistički režim ovisi o Maduru?
– Ne mislim da ovisi o Maduru. Maduro je prvenstveno bio vidljivo lice, a ne stvarni nositelj moći. To je predvodila šira koalicija koja je uključivala vojne krugove i druge aktere – a ti akteri su i dalje prisutni.
Takva koalicija može se održavati sve dok njezino održavanje ne zahtijeva visoku cijenu. Ono što se dogodilo u ranim jutarnjim satima subote, međutim, prvi put jasno i izravno stavilo je tu cijenu na ramena onih koji drže ovu koaliciju na okupu. Ključno pitanje je hoće li koalicija izdržati sada kada je svima postalo jasno da održavanje predstavlja očit i visok rizik. Upravo tu odnosi moći mogu početi mijenjati se. Mislim da je to dilema s kojom se danas suočavaju mnogi unutar vlade, kao i u nižim i srednjim slojevima piramide koji podržavaju vrh vlade.
- Mislite li posebno na oružane snage?
– Da, ali ne samo njih, već i policiju, obavještajni aparat i pravosudnu vlast.
- Oružane snage i represivni aparat bili su ključni za Madurovo zadržavanje na vlasti tako dugo. Očekuje se da će i ovaj put njihova uloga biti presudna. Dakle, predviđate li da bi moglo doći do pukotine u njihovim redovima?
– Mislim da bi se moglo dogoditi da im se gornji dio raspukne, jer će neki biti spremni riskirati, a drugi neće. Može se čak dogoditi da upravo onaj dio koji ne će biti spreman preuzeti rizike bude u većini i time odluči ishod na određeni način. Slično kao što se dogodilo u drugim povijesnim događajima. Na kraju, sve će ovisiti o ravnoteži moći; od toga koliko će glumaca stati na jednu stranu i koliko na drugu.
- Može li takva podjela dovesti do unutarnjih sukoba?
– Ne nužno. Vjerujem da se u slučajevima kada su razlike jasne i ravnoteža snaga relativno očita – kada je jedna strana znatno jača od druge – otvoreni sukob općenito izbjegava jer bi to bila besmislena žrtva. Stoga, ponavljam, sve će ovisiti o opsegu tih podjela i o tome hoće li se uopće dogoditi.
- Kako bi činjenica da je Maduro svrgnut vanjskom vojnom intervencijom koja krši međunarodno pravo mogla utjecati na moguću demokratsku tranziciju u Venezueli?
– Ljudi možda ne će voljeti Trumpove izjave i ne slažu se s njim na mnogo načina – uostalom, Trump je tretirao Venezuelance u SAD-u kao kriminalce, loše ih tretirao, neki su se čak morali vratiti u svoju domovinu, mnogi tamo imaju obitelji i tako dalje. Ali ono što ljude trenutno zaista brine jest održavanje statusa quo. To im je glavna briga. Venezuelci se nadaju da će sve to na kraju dovesti do demokratizacije zemlje.
- Bilo bi naivno tvrditi da je Trump zainteresiran za demokraciju. Jesu li Venezuelanci zabrinuti da iza američke intervencije postoje tendencije kontrole regije i naftnih resursa? Uostalom, njegove prve izjave nakon Madurovog uhićenja bile su izrazito imperijalističke.
– Iako to možda jest istina, mislim da ljudi trenutno ne mare za to. Jasno je da ne bi prihvatili da Trump pokuša prisvojiti venezuelansku naftu, ali njihova pažnja trenutno nije usmjerena na to. Ljudi su uglavnom usredotočeni na događaje posljednjih nekoliko sati i Madurovo uhićenje, a sada očekuju da će sve imati pozitivan ishod.
Članak je objavljen kao dio projekta SOS4Democracy, u kojem sudjeluje medijska kuća Delo. Projekt je financiran iz programa Europske unije za istraživanje i inovacije Horizon Europe (ugovorni broj 101119678). Izneseni stavovi i mišljenja su autorovi i ne odražavaju nužno stavove i mišljenja Europske unije ili Europske agencije za istraživanje (REA). Ni Europska unija ni tijelo koje financira akciju ne mogu biti odgovorni za njih.
