Danska nastavlja vršiti pritisak na druge države da liberaliziraju svoje zakone o pobačaju, uključujući i Univerzalni periodični pregled
Danska se dugo zalagala za kontracepciju i pobačaj kao načine osnaživanja žena. Međutim, na svojim teritorijima Danska je koristila kontracepciju za zlostavljanje i onesposobljavanje žena i djevojčica.
Čak i dok predsjednik Donald Trump nastavlja govoriti o američkom preuzimanju Grenlanda, kojim upravlja Danska, mnoge žene koje tamo žive podijelile su svoje priče o tomu kako su ih danske zdravstvene vlasti prisilno sterilizirale kao dio višedesetljetnog programa kontrole stanovništva.
Prošlog rujna objavljeno je izvješće koje dokumentira priče više od 350 žena i djevojčica kojima su dane hormonske kontracepcijske injekcije ili su im ugrađeni intrauterini ulošci (IUD) bez njihovog pristanka – a u nekim slučajevima čak i bez njihova znanja.
Osim rezultirajućeg gubitka plodnosti, mnoge su žene također patile od fizičkih nuspojava od IUD-a. Amarok Petersen otkrila je da je uložak ugrađen kada je imala samo trinaest godina, nakon što je potražila liječničku pomoć zbog teških problema s maternicom. Njezina kontinuirana bol dovela je do više operacija, uključujući uklanjanje jajovoda, također bez njezina pristanka.
Pobačajem do „lakšega upravljanja“
Petersen je za New York Post izjavila da nas Danska „želi manje“ i „lakše za upravljanje“.
Slučajevi se kreću od 1960-ih do nakon što je Grenland preuzeo kontrolu nad vlastitim zdravstvenim uslugama 1991. godine. Prije objavljivanja izvješća, premijeri Danske i Grenlanda zajednički su se ispričali u ime svojih vlada.
Krajem prošle godine, grenlandske žrtve programa prisilne sterilizacije dobile su tužbu protiv danske vlade, što im je dalo pravo na novčanu odštetu.
Pobačaj za eskimske žene, a ne i za Dankinje
Zajedno s ostalim nordijskim zemljama, Danska se pozicionirala kao svjetski lider u promicanju pobačaja, kontracepcije, rodne ideologije i sveobuhvatnog seksualnog obrazovanja pod krovnim nazivom „seksualno i reproduktivno zdravlje i prava“ (SRHR).
Međutim, prisilne sterilizacije grenlandskih žena nisu jedini primjer nedavnih eugenih politika i praksi u Danskoj. Godine 2024., Odbor UN-a za prava osoba s invaliditetom istaknuo je da danski zakoni dopuštaju „sterilizaciju, kontracepciju i pobačaj u slučaju žena i djevojčica s invaliditetom pod skrbništvom bez njihovog osobnog pristanka“ te je pozvao vladu da zabrani te prakse.
Poput svoje sunarodne nordijske zemlje, Islanda, Danska također ima izuzetno visoku stopu selektivnih pobačaja kada se nerođenom djetetu dijagnosticira Downov sindrom – oko 98-99 posto. To je unatoč činjenici da Danska ima socijaliziranu medicinu i velikodušne naknade za invaliditet.
Prošle godine Danska je podigla zakonsku granicu za pobačaj s dvanaest na osamnaest tjedana, ali i dalje dopušta pobačaje čak i nakon te granice u slučajevima fetalne dijagnoze bolesti ili genetskog stanja poput Downovog sindroma.
Danska premijerka Mette Frederiksen napisala je na Facebooku da „dok drugi čine korak unatrag, mi činimo važan korak naprijed“.
U međuvremenu, Danska nastavlja vršiti pritisak na druge zemlje da liberaliziraju svoje zakone o pobačaju, uključujući i Univerzalni periodični pregled, gdje vlade daju jedna drugoj preporuke za poboljšanje svojih stanja ljudskih prava. Od 2022. Danska je pozvala nekoliko zemalja da legaliziraju i dekriminaliziraju pobačaj. U svojim preporukama Kostarici, Obali Bjelokosti i Demokratskoj Republici Kongo, Danska je pozvala na legalizaciju posebno u slučajevima dijagnosticiranog fetalnog oštećenja.
