Cilj ovakvog susreta je dodatno povezati, popularizirati, a time i dugoročno sačuvati postojeću sakralnu baštinu hrvatskih marijanskih svetišta
U Sinju se od 16. do 18. travnja 2026. održao jubilarni 5. kongres Dani duhovne baštine marijanskih svetišta – Sinj 2026., događaj koji je tijekom proteklih godina izrastao u značajno mjesto susreta teologije, povijesti, umjetnosti i duhovnog iskustva. Uz dosadašnje suorganizatore Turističku zajednicu grada Sinja, uz potporu i suradnju Svetišta Gospe Sinjske, ovogodišnje izdanje kongresa ostvarilo je suradnju s Katoličkim bogoslovnim fakultetom u Splitu, čime se dodatno osnažuje njegova akademska i znanstvena dimenzija.
Sinj je idealno mjesto
Blažena Djevica Marija za hrvatski narod oduvijek je bila snažni oslonac i nebeska zagovornica. Hrvati su je oduvijek štovali i molili za pomoć u teškim vremenima i nevoljama te s velikim pouzdanjem častili iz zahvalnosti kao Kraljicu i Najvjerniju Odvjetnicu. U Sinju, jednom od najvećih hrvatskih marijanskih svetišta, blagdan Uznesenja Blažene Djevice Marije, 15. kolovoza, svake godine slavi se posebno svečano. Čudotvorna Gospa Sinjska nebeska je zaštitnica grada Sinja pa se i Dan grada slavi 15. kolovoza. Stoga je Sinj idealno mjesto za održavanje kongresa pod imenom Dani duhovne baštine marijanskih svetišta.
Direktorica Turističke zajednice grada Sinja Monika Vrgoč istaknula je važnost kongresa za razvoj lokalnih zajednica i sakralnog turizma: „Cilj ovakvog susreta je dodatno povezati, popularizirati, a time i dugoročno sačuvati postojeću sakralnu baštinu hrvatskih marijanskih svetišta. Marijanska svetišta svjetionici su nade svim vjernicima pa se želi doprinijeti njihovu očuvanju razvojem sakralnog turizma, a tako i lokalne zajednice uz pridavanje važnosti duhovnosti i vjeri kako bi se očuvala primarna funkcija samih svetišta“.
Predavanja eminentnih znanstvenika i stručnjaka
Kongres je započeo u četvrtak 16. travnja 2026. misnim slavljem u bazilici Čudotvorne Gospe Sinjske, a radni dio programa održao se u petak u Alkarskim dvorima i Muzeju Sinjske alke. Tijekom programa održana su predavanja eminentnih znanstvenika i stručnjaka koji su govorili o štovanju Majke Božje u različitim dijelovima svijeta, s posebnim naglaskom na ulogu marijanskih svetišta u vjerskom i kulturnom identitetu zajednica. Posebna pozornost stavljena je na odnos hodočašća i turizma, o čemu se raspravljalo na okruglom stolu „Hodočasnik i/ili turist: perspektive posjetitelja marijanskih svetišta“, u kontekstu aktualnih europskih istraživačkih projekata.
Dekan KBF-a Split prof. dr. sc. don Ivan Bodrožić istaknuo je kako su Marijanska događanja bogata, snažna, široka i nisu samo pobožnost, nego i nama moraju biti duhovni i teološki angažman. „Marija nam kao najljepše i najsavršenije biće koje je hodalo zemljom ostavlja poruku da i mi na taj način hodamo, da produbljujemo vlastite uvide u život, a nama teolozima da produbljujemo svoje uvide u značenje Presvete Djevice za život cijele Crkve.
Kongres se otvorio iskustvu drugih, nije ostao zatvoren na naš jezični prostor i prostor naše domovine, niti na prostor našeg zapadnog kršćanstva, naše Katoličke crkve, nego se dalo prostora da se čuju iskustva i drugih. U svijetu koji je razjedinjen, koji ima svojih poteškoća, kriza, ratova, mi moramo tražiti ono što je zajedničko, ono što je snažno, ono što donosi mir, što donosi obilje, što donosi milost, a to je Blažena Djevica Marija. Ona povezuje kršćane istoka i zapada, ona je ona osoba koja je primila Božji mir i dala ga nama na svijet i zato smatram da ovdje kroz iskustvo drugih i mi možemo i moramo graditi našu bolju budućnost. Ovo veliko bogatstvo Marijanske baštine nam je zajedničko, a bogatstvo kad se dijeli, je kao i bogatstvo vjere, ljubavi… ono se nikad ne umanjuje, ono se uvećava, zato smatram da i mi možemo obogatiti one koji nam dolaze i oni nas i da se ničije bogatstvo nije umanjilo nego se uvećalo“, zaključio je prof. dr. sc. Ivan Bodrožić.
Obilazak i upoznavanje
Sudionici kongresa imali su priliku obići i važne sinjske kulturne institucije, među kojima su Zbirka Franjevačkog samostana Čudotvorne Gospe Sinjske te Muzej Sinjske alke. Program je uključivao i hodočašće Stazom Gospi Sinjskoj (The Our Lady of Sinj Route), koja povezuje vjersku tradiciju i prirodnu baštinu sinjskog kraja.
U sklopu kongresa predstavljena je i knjiga „Majčina riječ“ autora fra Andrije Bilokapića, a događaj je dodatno obogatio nastup Pučkih pivača Katoličkog bogoslovnog fakulteta. Knjigu su uz autora predstavili fra Bojan Rizvan i Vedran Vidović.
Knjiga ima osam cjelina, od kojih je šest posvećeno Gospinim pitanjima i molitvama opisanima u evanđeljima: Kako će to biti, Evo službenice Gospodnje, Veliča duša moja Gospodina, Žalosni smo te tražili, Vina nemaju i Što god vam rekne, učinite.
Autor razmatra i o „neshvatljivom otajstvu Božjega utjelovljenja“ i dolaska među ljude, što je, kako navodi, „odvijeka bilo planirano i po Mariji, koja je milosti puna, ostvareno“, te nastoji prodrijeti u osobnu tajnu svećeničkog poziva, pri čemu spominje požrtvovnost svoje majke Ive koja ga je zavjetovala Gospi Sinjskoj da postane svećenik.
Fra Bojan Rizvan rekao je da je knjiga djelomično i molitveni priručnik te da predstavlja „litanije povijesti spasenja“. Knjiga je ispovijest vjere fra Andrije, koji zahvaljuje Gospodinu na spasenjskom naumu, prepoznajući u Mariji onu koja je puna milosti i po kojoj „Svemoćni ulazi u iskustvo ljudske nemoći kako bi naša nemoć zasjala njegovom moći“. „Svoju nemoć rijetko očitujemo pred drugima. Ona je povlašteni prostor koji čuvamo i skrivamo, ali u koji puštamo svoje bliske i voljene, one s kojima nas veže ista misao“, rekao je Rizvan, istaknuvši da knjiga govori o onome što je Bog po Mariji učinio za nas i naše spasenje.
Jubilarni kongres u Sinju potvrđuje kontinuitet jedne hvalevrijedne inicijative koja ne želi samo čuvati baštinu i temelje vjere i identiteta, nego ih promišljati odgovorno i otvoreno te održati ravnotežu znanosti i duhovnosti, u čemu se i krije njegova posebnost.
