Copa-Cogeca razumije prijetnju patenta – ali šuti o problemu
U pismu iz svibnja 2025., Copa-Cogeca oštro se usprotivila patentima za NGT usjeve. Nepopustljiva u svom upozorenju, Copa-Cogeca je izjavila: „Ključno je da se Europski parlament, Vijeće i Europska komisija bez odgode dogovore o učinkovitim pravnim reformama koje jasno ograničavaju opseg zaštite patenata u oplemenjivanju biljaka. Samo takvim ciljanim zakonodavnim djelovanjem možemo očuvati poštenu konkurenciju, poticati poljoprivredne inovacije i osigurati budućnost održive proizvodnje hrane u EU.” (Napomena: NGT – nove genomske tehnike; eng. new genomic techniques).
Copa-Cogeca je izjavila da podržava sustav prava vlasništva na biljne sorte u ‘Zajednici’ (Community Plant Variety Rights, CPVR), koji štiti prava intelektualnog vlasništva oplemenjivača na sorte biljaka koje razvijaju, a istovremeno pruža izuzeće za oplemenjivače, koje omogućuje slobodno korištenje zaštićenih sorti u daljnjem uzgoju, pod uvjetom da uklone patentirane gene. CPVR također pruža izuzeće za poljoprivrednike, koji mogu koristiti vlastito sjeme sačuvano na farmi pod uvjetom da plaćaju licencne naknade oplemenjivačima. [18] (Vidjeti: https://food.ec.europa.eu/plants/plant-variety-property-rights_en ).
Na sastanku u srpnju 2025., Copa-Cogeca je ponovila svoju zabrinutost „zbog potencijalnog utjecaja patentiranja biljaka NGT-a na buduću raznolikost i pristupačnost sjemena za poljoprivrednike,” slažući se s ukidanjem pravila o biosigurnosti za te usjeve. [19] Međutim, u rujnu 2025., bez ikakvog smislenog rješenja za pitanje patenata koje je uključeno u prijedlog deregulacije, Copa-Cogeca je ponovno pisala Komisiji, ponavljajući da se „zakonodavstvo o NGT-ima mora donijeti bez odgode.” U pismu se uopće nisu spominjali patenti. [20] Copa-Cogeca je ponovno pozvala na „brze zaključke pregovora” na sastanku 3. studenog 2025. s DG SANTE. [21]
Dvosmislen stav Copa-Cogece također je vidljiv u ranijoj poruci političarima u kojoj se tvrdi da je pitanje patenata odvojeno od pitanja deregulacije NGT-a. [22] Čini se da lobiranje Copa-Cogece prepušta poljoprivrednike i uzgajivače sve koncentriranijem tržištu sjemena i pravnom minskom polju tužbi za kršenje patenata.
‘CropLife Europe’ i ‘Euroseeds’ žele vezati poljoprivrednike i uzgajivače patentima i zamijeniti javno pravo privatnim platformama za licenciranje
Lobistička skupina za industriju pesticida i biotehnologije ‘CropLife Europe’ pisala je Europskoj komisiji u listopadu 2025. nastojeći ublažiti strahove od utjecaja patenata na poljoprivredu i uzgajivače. [23] Međutim, argumenti koje navodi ‘CropLife’ uglavnom su nebitni za stvarne zabrinutosti koje se iznose.
‘CropLife Europe’ je svojim pismom Europskoj komisiji poslao izvješće koje je naručila, a koje procjenjuje trenutno stanje intelektualnog vlasništva u Europskoj uniji i njegove implikacije za različite dionike. [24] U svojem izvješću, ‘CropLife’ nastoji smiriti strahove zbog utjecaja patenata na poljoprivrednike i uzgajivače te obraniti model patenata. Također je priložio pismo koje su potpisale 32 kompanije, uključujući Bayer, BASF, Cortevu, Syngentu i Limagrain, „naglašavajući važnost robusne zaštite intelektualnog vlasništva u poticanju poljoprivrednih inovacija.” [25]
Evo ključnih argumenata biotehnološke industrije i zašto su pogrješni:
- Platforme za dobrovoljno licenciranje: Velike kompanije za sjeme i lobističke skupine ‘Euroseeds’ i CropLife Europe’ održale su razne sastanke s Europskom komisijom tijekom 2025. zalažući se za platforme za licenciranje koje bi osigurale „biljne patente pod poštenim, razumnim i nediskriminirajućim uvjetima kako bi se oplemenjivačima olakšao pristup patentiranom biljnom materijalu.” [26] U listopadu 2025. ‘Euroseeds’ i njegovi članovi Bayer, Limagrain, Corteva, Syngenta i KWS Saat održali su sastanak s Irene Sánchez, voditeljicom odjela u DG SANTE-u, na kojem su tvrdili da je njihova industrija „predana rješavanju zabrinutosti manjih uzgajivača i poljoprivrednika u vezi s patentima putem uspostavljenih platformi za licenciranje patenata.” [27] ‘CropLife’ je istog mjeseca pisao Europskoj komisiji u vezi s tim „postojećim inicijativama za poboljšanje transparentnosti i pristupa patentiranim izumima vezanim uz biljke, kao što su baza podataka PINTO, ILP Vegetables i Platforma za licenciranje poljoprivrednih usjeva (ACLP).” [28]
Međutim, kako je potvrđeno izvješćem konzultantske tvrtke ‘Technopolis’ za Europsku komisiju, dobrovoljne platforme i transparentnost nisu dovoljne za ublažavanje štetnih učinaka patenata na inovacije u biljkama općenito. Dobrovoljne inicijative poput ACLP-a posebno su istaknute kao potencijalno odvraćajuće za inovacije jer su dobrovojne i nepotpune te ne mogu zamijeniti jasnu pravnu sigurnost i ograničenja patenata koji utječu na oplemenjivanje biljaka i poljoprivrednu proizvodnju. [29] Prema ACLP-u (koji su osnovali Corteva, Bayer, BASF, Syngenta i Limagrain), na primjer, opseg pristupa patentom zaštićenim svojstvima definiraju (oni) sami privatnim pravom. [30] Tvrdnja ‘CropLifea’ da će cijene licenci biti „poštene” ne pruža nikakva jamstva da će to biti slučaj.
- Prava poljoprivrednika na spremanje sjemena: ‘CropLife’ tvrdi da su prava poljoprivrednika na spremanje sjemena očuvana. U njemu se navodi: „U EU-u, poljoprivrednici koji uzgajaju krmno bilje, uljarice, žitarice ili krumpir zadržavaju pravo na spremanje i ponovno korištenje sjemena, čak i kada te sorte sadrže patentirane osobine. Međutim, ovo pravo, utvrđeno Uredbom br. 2100/94 o pravima biljnih sorti Zajednice, [31]primjenjuje se samo na te usjeve, a ne na sve prehrambene usjeve. Također, pravo zahtijeva plaćanje nositelju intelektualnog vlasništva, iako s iznimkama za vrlo male poljoprivrednike (kao što je poljoprivrednik koji proizvodi žitarice na najviše 15 hektara); a sjeme mora biti proizvedeno na vlastitom gospodarstvu poljoprivrednika i korišteno na istom gospodarstvu – prodaja ili zamjena spremljenog sjemena je zabranjena.”
- Industrija tuži poljoprivrednike: ‘CropLife’ tvrdi da njegovi članovi neće tužiti poljoprivrednike zbog nenamjernog kršenja patenta: „Želimo ponoviti predanost naših članova da neće provoditi svoje patente protiv poljoprivrednika zbog nenamjerne manje prisutnosti patentirane osobine na njihovom polju.” Međutim, osim ako se formalno ne uključi u europsko ili nacionalno zakonodavstvo, ova deklaracija nema pravnu snagu, uključujući i za članove ‘CropLifea’; ne može se proširiti na nečlanove niti smatrati važećom na neodređeno vrijeme. Postoje brojni dokumentirani slučajevi biotehnoloških tvrtki koje tuže poljoprivrednike zbog navodnog kršenja patenta kada su se patentirani geni tvrtki pojavili na poljima poljoprivrednika. [32] Osim toga, pojmovi „nenamjerno” i „manje važno,” kada se primjenjuju na prisutnost patentiranih gena u usjevu poljoprivrednika, otvoreni su za tumačenje od strane biotehnoloških tvrtki i njihovih odvjetnika. Kako bi se zaštitili poljoprivrednici i uzgajivači od navoda o kršenju patenta, metode detekcije za sve GM NGT biljke, koje će programeri sigurno imati interno, ili ne bi mogli zaštititi svoje patente, moraju biti javno dostupne. Podnositelji zahtjeva također moraju biti obvezni dostaviti referentni materijal za NGT biljke GMO kontrolnim laboratorijima kako bi se omogućilo otkrivanje.
- Broj patenata: ‘CropLife’ tvrdi da Europski patentni ured (EPO) strogo primjenjuje kriterije patentibilnosti, s odobrenjem samo oko 30 posto patentnih prijava za izume povezane s NGT-om. Međutim, pretraga CRISPR + biljaka samo u europskoj jurisdikciji otkrila je 3327 zapisa. [33] Čak ako je „samo” 30 posto njih odobreno, to je više nego dovoljno da se uzgajivači i poljoprivrednici uvuku u patentne ratove. Osim toga, postoji opasan trend prema kojem EPO odobrava patente koji pokrivaju konvencionalno uzgojene osobine, kao i osobine razvijene NGT-om (vidjeti naprijed: „Patenti kao kamen spoticanja”).
- Vlasništvo nad patentima: ‘CropLife’ tvrdi da je vlasništvo nad patentima „široko i raznoliko,” s 28 posto prijava povezanih s NGT-om koje dolaze od akademskih i istraživačkih institucija, „što pokazuje konkurentan i raznolik inovacijski krajolik.” No, iako akademske i istraživačke institucije često razvijaju NGT „izume” i patentiraju ih, same si često ne mogu priuštiti komercijalizaciju NGT organizama. Institucije će tada obično licencirati proizvod ili tehnologiju kompanija ili im ga izravno prodati. Čak ako i zadrže prava na patent, poljoprivrednik ili uzgajivač koji želi koristiti patentirane osobine i dalje mora platiti naknade za licenciranje i/ili tantijeme vlasniku patenta. Dakle, izjava ‘CropLifea’ je nebitna za prijetnju koju patenti predstavljaju poljoprivrednicima i uzgajivačima.
- Patenti i inovacije: ‘CropLife’ tvrdi da sustav zaštite biljnih sorti (PVP) štiti cijele biljne sorte, ali patenti štite pojedinačne osobine. ‘CropLife’ nadalje tvrdi da su oba sustava, radeći zajedno, neophodna za „inovaciju.” Međutim, patenti za osobine pokrivaju sve biljke koje ih uključuju. To se više puta pokazuje u patentnim zahtjevima industrije, koji počinju izrazom „biljka koja sadrži…” Stoga bi ovi patenti mogli pokrivati stotine biljnih sorti, a ne samo jednu, što bi dovelo do mnogo šireg negativnog utjecaja monopolizacije. To će ugušiti inovacije neovisnih oplemenjivača. Stoga se moraju uspostaviti snažne zaštite za pristup poljoprivrednika i oplemenjivača biljnom genetskom materijalu.
- Što je s obećanjem održivosti? Industrija je oduvijek tvrdila da će uređivanje genoma doprinijeti ciljevima održivosti i to je koristila kao razlog za deregulaciju novih GMO-a. [34]No, lobi za biotehnološko sjeme zapravo se protivio obveznim kriterijima održivosti za deregulirani status NGT-a. Na sastanku s Komisijom u listopadu 2025., lobistička skupina za sjeme ‘Euroseeds’ i tvrtke članice Limagrain, Bayer, Corteva, KWS i Syngenta izrazile su „zabrinutost da bi uvjetovanje održivosti za status NGT kategorije 1 nametnulo veliko regulatorno opterećenje NGT postrojenjima te su postavile pitanja o tome kako se održivost može procijeniti u toj fazi.” [35]
Doista, u konačnom tekstu ne postoje obvezni kriteriji održivosti za dereguliranu skupinu NGT proizvoda (kategorija 1). Što se tiče održivosti, jedine iznimke od deregulacije su oni proizvodi koji su tolerantni na herbicide ili imaju poznate insekticidne učinke. Inače, u tekst je uključeno samo praćenje utjecaja NGT-a na održivost.
- Novi zakon donosi manje sigurnosti, više kontrole patenata – što će Parlament učiniti?
U prosincu 2025., unatoč svim protivljenjima, postignut je konačni kompromis između država članica Europske unije i izvjestitelja Europskog parlamenta, pri čemu je potonji odustao od ključnih zahtjeva Parlamenta za označavanje i zabranu patenata. Umjesto toga, usvojeni su ‘slabi’ prijedlozi, poput javne baze podataka za patentne informacije za NGT1 proizvode (one za koje se pretpostavlja da su ekvivalentni konvencionalnim postrojenjima), osnivanja stručne skupine od strane Komisije i uvođenja dobrovoljnog „kodeksa ponašanja” za nositelje patenata za izdavanje licenci. [36]
Ove slabe odredbe ne nude nikakvu značajnu zaštitu poljoprivrednicima i uzgajivačima od optužbi za nelicenciranu upotrebu patentiranog genetskog materijala u konvencionalnim i organskim usjevima, hrani i prehrambenim proizvodima u bilo kojoj točki opskrbnog lanca. Programi oplemenjivanja riskiraju napuštanje zbog povećane monopolizacije biljnog genetskog materijala od strane vlasnika patenata i posljedične prijetnje tužbama za kršenje patenata. [37]
Deregulacija NGT-a doprinjet će daljnjoj monopolizaciji prehrambenog lanca od strane velikih agroindustrijskih kompanija, kroz patentiranje prehrambenih usjeva. Europski parlament trebao bi glasati za podršku svojim zahtjevima za obavezno označavanje od sjemena do potrošačkih proizvoda, kao i za mjere kojima se osigurava da patentirani usjevi ne utječu negativno na male i srednje tvrtke za proizvodnju sjemena, poljoprivrednike i širi prehrambeni sustav.
(Svršetak)
Literatura i dokumenti korišteni u tekstu od 1. – 37. :
[1] Clergeau C, Petersen K (2025). Who really benefits from new genomic techniques? Farmers and consumers at risk. Euractiv, 10 Mar. https://www.euractiv.com/opinion/who-really-benefits-from-new-genomic-techniques-farmers-and-consumers-at-risk/
[2] Prtorić J, Galindo G (2025). Unpacking EU’s food fight over new gene-edited supercrops. EUobserver, 13 Mar. https://euobserver.com/46146/unpacking-eus-food-fight-over-new-gene-edited-supercrops/
[3] Osborne Clarke (2025). European Council adopts negotiating mandate on patents for gene-edited plants. 16 Apr. https://www.osborneclarke.com/insights/european-council-adopts-negotiating-mandate-patents-gene-edited-plants#:~:text=EU%20moves%20closer%20to%20regulatory,Gene%20editing
[4] ECVC (2024). Patents on new genomic techniques: Briefing note. June. https://www.eurovia.org/wp-content/uploads/2024/09/2024-06-Patents-on-NGTS-ECVC-Briefing-note-EN.pdf
[5] Council of the EU (2025). New genomic techniques: Council and Parliament strike deal to boost the competitiveness and sustainability of our food systems. 4 Dec. https://www.consilium.europa.eu/en/press/press-releases/2025/12/04/new-genomic-techniques-council-and-parliament-strike-deal-to-boost-the-competitiveness-and-sustainability-of-our-food-systems/
[6] Greenpeace et al (2025). Joint statement on the deregulation of new GMOs. 11 Feb. https://corporateeurope.org/sites/default/files/2025-02/FINAL%20-%20Joint%20statement%20-%20New%20GMOs%20-%2010.02.pdf
[7] No Patents on Seeds! (2025). Just 7 patents affect 145 conventionally bred plant varieties. 10 Dec. https://www.no-patents-on-seeds.org/en/7-Patents
[8] GMWatch (2026). European Patent Office turns its back on EU decisions. 14 Jan. https://www.gmwatch.org/en/106-news/latest-news/20628 ; GMWatch (2024). 20 new European patents on conventionally bred seeds. 15 Oct. https://www.gmwatch.org/en/106-news/latest-news/20469
[9] Biojournaal (2025). Verzet tegen patent op klassieke veredeling laait weer op door ToBRFV. 13 Jun. https://www.biojournaal.nl/article/9737213/verzet-tegen-patent-op-klassieke-veredeling-laait-weer-op-door-tobrfv/
[10] No Patents on Seeds (2026). European Patent Office tries to knock out European patent law. 19 Feb. https://www.no-patents-on-seeds.org/en/patent-law
[11] Galindo G, Prtorić J (2025). Verstrikt in het patentenweb. De Groene Amsterdammer, 9 Sept. https://www.groene.nl/artikel/verstrikt-in-het-patentenweb
[12] Bundesverband Deutscher Milchviehhalter e.V. et al (2025). Urgent restriction of bio-patents for breeding and agriculture. 13 June. https://www.organicseurope.bio/content/uploads/2025/06/IFOAMEU_policy_Positionspapier_Biopatente_DE_EN-translation_20250617.pdf?dd The original statement in German is here: https://www.ekd.de/ekd_de/ds_doc/2025-06-12_Positionspapaier_Biopatente_final_komplett.pdf
[13] DBV (2025). Trilog zu Neuen Züchtungsmethoden: DBV warnt vor Patentrisiken. Sabet: Keine Kompromisse zu Lasten der Landwirtschaft. 1 Dec. https://www.bauernverband.de/fileadmin/user_upload/dbv/pressemitteilungen/2025/KW_49/2025_-_PM_116_Trilog_zu_Neuen_Zuechtungsmethoden.pdf
[14] Marks & Clark (2024). EU NGT proposal approval. 14 Feb. https://www.marks-clerk.com/insights/latest-insights/102jvrc-eu-ngt-proposal-approval/
[15] Shah P (2025). EU agrees on NGT plant regulation: what it means for patents and licensing. Dec. https://www.hgf.com/knowledge-hub/blog-posts/eu-agrees-on-ngt-plant-regulation-what-it-means-for-patents-and-licensing/
[16] Testbiotech (2021). New GE and food plants: The disruptive impact of patents on breeders, food production and society. June. https://www.testbiotech.org/wp-content/uploads/2021/06/Patents_on-new-GE.pdf ; Onorati A (2026). NGT patents, seed market and investments. ECVC, 9 Mar. https://www.gmwatch.org/images/reports/NGT_Patents_Seed_Market_EU_Regulation-_EN_automatic_translation.pdf
[17] Onorati A (2026). NGT patents, seed market and investments. ECVC, 9 Mar. https://www.gmwatch.org/images/reports/NGT_Patents_Seed_Market_EU_Regulation-_EN_automatic_translation.pdf
[18] Copa-Cogeca (2025). Letter to Commission. 21 May. Subject: new genomic techniques (NGTs) and patent protection. Ref. LETTER (25)01454. https://www.gmwatch.org/images/CEO_documents/14_Letter_from_Copa-Cogeca_on_new_genomic_techniques_NGTs_and_patent__protection.pdf
[19] Minutes of meeting between European Commission and Copa-Cogeca, 3 Jul 2025. https://www.gmwatch.org/images/CEO_documents/MeetingMinutes-5.pdf
[20] Copa-Cogeca (2025). Subject: Urgent need to continue trilogues on new genomic techniques (NGTs). 19 Sept. https://www.gmwatch.org/images/CEO_documents/24_LETTER2502378-Vrhelyi_-_Attachment_to_doc_23.pdf
[21] Minutes of meeting between European Commission and Copa-Cogeca, 3 Nov 2025 https://www.gmwatch.org/images/CEO_documents/MeetingMinutes-2.pdf
[22] Meunier E (2025). Copa-Cogeca’s ambiguities on the issue of plant patents. Inf’OGM, 29 Jan. https://infogm.org/en/copa-cogecas-ambiguities-on-the-issue-of-plant-patents/
[23] CropLife Europe (2025). Intellectual property protection in the context of the legislative proposal for a regulation for plants obtained by certain New Genomic Techniques. LET/25/LL/39140. 24 Oct. https://www.gmwatch.org/images/CEO_documents/17_39140_Intellectual_property_protection_in_the_context_of_the_legislative__proposal_for_a_regulation_for_plants_obtained_by_certain_New_Genomic__Techniques_-Attachment_to_doc_16.pdf
[24] CropLife Europe (2025). Report on the Intellectual Property framework of plant related inventions obtained by NGTs. https://croplifeeurope.eu/resources/report-on-the-intellectual-property-framework-of-plant-related-inventions-obtained-by-ngts/
[25] CropLife Europe (2025). An open letter to representatives of the European Parliament, the Council of the European Union, and the European Commission on why Intellectual Property is a catalyst for bringing in agricultural innovation in the EU. 6. Oct. https://www.bayer.com/sites/default/files/open-letter-on-why-ip-is-a-catalyst-for-bringing-in-agricultural-innovation-in-the-eu-october.pdf ; CropLife Europe (2025). Email: CLE letter on IP protection in the context of the legislative proposal for a regulation for plants obtained by certain New Genomic Techniques. 29 Oct. https://www.gmwatch.org/images/CEO_documents/16_CLE_letter_on_IP_protection_in_the_context_of_the_legislative_proposal_for_a__regulation_for_plants_obtained_by_certain_New_Genomic_Techniques.pdf
[26] Minutes of meeting between European Commission and Euroseeds, 7 Jul 2025. https://www.gmwatch.org/images/CEO_documents/MeetingMinutes-6.pdf
[27] Minutes of meeting between European Commission and Limagrain et al, 9 Oct 2025
https://www.gmwatch.org/images/CEO_documents/MeetingMinutes-3.pdf
[28] CropLife Europe (2025). Intellectual property protection in the context of the legislative proposal for a regulation for plants obtained by certain New Genomic Techniques. LET/25/LL/39140. 24 Oct. https://www.gmwatch.org/images/CEO_documents/17_39140_Intellectual_property_protection_in_the_context_of_the_legislative__proposal_for_a_regulation_for_plants_obtained_by_certain_New_Genomic__Techniques_-_Attachment_to_doc_16.pdf
[29] Technopolis (2025). Supporting innovation in the EU bioeconomy through intellectual property protection: Challenges and opportunities for agricultural biotechnology. Final Report. European Commission, Nov. https://technopolis-group.com/wp-content/uploads/2025/12/supporting-innovation-in-the-eu-bioeconomy-through-ET0125191ENN.pdf
[30] Robinson C (2023). Plant breeders’ associations and seed companies claim to oppose patents on new GMOs – but there’s a catch. GMWatch, 5 Mar. https://www.gmwatch.org/en/106-news/latest-news/20188
[31] Council Regulation (EC) No 2100/94 of 27 July 1994 on Community plant variety rights. https://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/HTML/?uri=CELEX:31994R2100
[32] Harris P (2013). Monsanto sued small farmers to protect seed patents – report. The Guardian, 12 Feb. https://www.theguardian.com/environment/2013/feb/12/monsanto-sues-farmers-seed-patents ; Center for Food Safety (2013). Seed giants vs US farmers. https://www.centerforfoodsafety.org/files/seed-giants_final_04424.pdf
[33] Lens.org (2026). Search on CRISPR + plants, in European jurisdiction. 10 Mar. https://www.lens.org/lens/search/patent/list?q=(CRISPR%20plants)&p=0&n=10&s=_score&d=%2B&f=false&e=false&l=en&authorField=author&dateFilterField=publishedDate&orderBy=%2B_score&presentation=false&preview=true&stemmed=true&useAuthorId=false&j.must=EP
[34] For example: Minutes of meeting between European Commission and Limagrain et al, 9 Oct 2025.
https://www.gmwatch.org/images/CEO_documents/MeetingMinutes-3.pdf
[35] Minutes of meeting between European Commission and Limagrain et al, 9 Oct 2025
https://www.gmwatch.org/images/CEO_documents/MeetingMinutes-3.pdf
[36] Council of the EU (2025). New genomic techniques: Council and Parliament strike deal to boost the competitiveness and sustainability of our food systems. 4 Dec. https://www.consilium.europa.eu/en/press/press-releases/2025/12/04/new-genomic-techniques-council-and-parliament-strike-deal-to-boost-the-competitiveness-and-sustainability-of-our-food-systems/
[37] No Patents on Seeds (2026). European Patent Office tries to knock out European patent law. 19 Feb. https://www.no-patents-on-seeds.org/en/patent-law ; Scotten M (2024). ‘Laying claim to nature’s work’: plant patents sow fear among small growers. The Guardian, 25 Jan. https://www.theguardian.com/environment/2024/jan/25/plant-patents-large-companies-intellectual-property-small-breeders ; No Patents on Seeds (2025). Patent on maize with native traits upheld. 6 Nov. https://www.no-patents-on-seeds.org/en/outcome
IZVOR: „Biotech lobby groups are set to trap farmers and breeders in patent minefield” – Corporate Europe Observatory, 12. 4. 2026.; https://corporateeurope.org/en/2026/04/biotech-lobby-groups-are-set-trap-farmers-and-breeders-patent-minefield
