Tri arhivska istraživanja u novoj Građi znak su oživljavanja stare i rođenja nove arhivistike
Razred za književnost Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti predstavio je u ponedjeljak 26. svibnja u Knjižnici HAZU-a najnovije brojeve svoja tri časopisa – Forum, Rad i Građa za povijest književnosti hrvatske.
Časopis Forum predstavila je akademkinja Dubravka Oraić-Tolić, glavna urednica i tajnica Razreda za književnost HAZU koja je podsjetila da je tu publikaciju Razred pokrenuo 1962., pod pokroviteljstvom Miroslava Krleže, a najpoznatiji glavni urednici bili su akademici Marijan Matković, Slavko Mihalić i Krešimir Nemec. Forum objavljuje prozu, poeziju, dramske tekstove, studije i eseje. Redovita rubrika Kronike sadržava kritike umjetničkih i kulturnih zbivanja (književna, kazališna, likovna, filmska kronika i kronika prijevoda važnijih knjiga sa stranih jezika na hrvatski jezik). Objavljuju se svi žanrovi nacionalne književne produkcije (novela, pripovijest, poezija, putopis, autobiografija, esej, drama), kao i prijevodi proze, poezije i eseja iz svjetskih književnosti. Akademkinja Oraić-Tolić istaknula je da su u Forumu uvedene i nove rubrike koje se otvaraju prema književnom životu i kulturi u širem smislu (Kurioziteti, Portreti, Razgovor s povodom, Izazovi).
O raznolikosti, kvaliteti i zanimljivosti Foruma govori i najnoviji broj 1–3/2026. U tom su broju, uz redovite Kronike koje pišu Helena Sablić Tomić, Lucija Ljubić, Ivica Župan i Zdenka Weber, objavljene pjesme Tatjane Gromače, proza Kristijana Novaka Posljednji branitelji Imopaneme, eseji Davora Šalata i Tvrtka Vukovića o Ujeviću, putopis Dubravke Oraić-Tolić Matoševim tragom u Parizu nakon 125 godina, Dnevnik intimnog čitanja intendantice HNK Ive Hraste Sočo, esej Ratka Cvetnića u rubrici Izazovi „Korupcijo, mirisavo cvijeće“ i dr.
„Po svojoj tradiciji i sadašnjim uredničkim nastojanjima Forum je najvažnija suvremena Akademijina publikacija koja u svakome broju pruža mozaik suvremene književne produkcije, ali i sliku šire kulturne scene. Tko bude htio znati što se događalo u hrvatskoj kulturi druge polovice 20. stoljeća i u 21. stoljeću, morat će prelistati tisuće i tisuće stranica Foruma“, zaključila je akademkinja Oraić-Tolić. Podsjetila je da je i Krleža upravo u Forumu u nastavcima objavljivao svom posljednji roman Zastave.
Časopis Rad Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Razred za književnost predstavila je akademkinja Helena Sablić Tomić koja je istaknula da je Rad najstariji Akademijin časopis, pokrenut je na početku njena djelovanja 1867., a objavljuje radove iz svih struka, pa tako i iz književnosti. „U svojemu književnom nizu Rad se profilirao kao časopis za znanstvene rasprave iz hrvatske književnosti svih razdoblja, ali donosi i književne radove članova Razreda“, kazala je akademkinja Sablić Tomić.
Najnoviji broj Rada strukturiran je od tri dijela. U prvome su dijelu književni tekstovi članova Razreda za književnost: pjesnički ciklus Drage Štambuka Afganski ždrali, dusi nad vodama i Josipa Užarevića Smiksao smisao te ulomak iz romana Dražena Katunarića o K. S. Gjalskome Došli smo do svjetionika. U drugome je dijelu studija Pavla Bonče o Krležinim neobjavljenim „marionetskim igrama“: Smrt doktora Fausta i Smrt Petrice Kerempuha u kojoj autor na temelju arhivskih istraživanja dokazuje da je završetak druge knjige Banketa u Blitvi prerađeni „autocitat“ ranih lutkarskih drama. Treći dio RADA čine članak Marine Petranović o scenografskim čitanjima Begovićeva Pustolova, istraživanje Ane Batinić Književnice iz „podmornice“ ili „trganje spona“ o Društvu hrvatskih književnica (1936. – 1941.), studija Dubravke Brezak Stamać o Vladimiru Nazoru kao autoru i ujedno uredniku čitanaka između Prvoga i Drugoga svjetskog rata te prerađena doktorska disertacija Helene Brautović Shakespeare kao intertekst hrvatske postmoderne drame.
„Najnoviji Rad pokazuje vitalnost svoje koncepcije u spoju književnih radova članova Razreda za književnost i znanstvenih istraživanja iz povijesti i suvremenosti hrvatske književnosti“, zaključila je akademkinja Sablić Tomić.
Građa
Novi broj časopisa Građa za povijest književnosti hrvatske predstavio je akademik Ratko Cvetnić koji je istaknuo da se radi o jednom od najstarijih Akademijinih časopisa, pokrenutom još 1897. Časopis objavljuje nepoznate arhivske izvore, neotkrivene rukopise i korespondencije hrvatskih pisaca, a za razliku od Foruma i rada izlazi povremeno.
Novi broj Građe čine tri priloga. U istraživanju Zagrebačka stilistička škola i Književni petak Pavle Bonča donosi stenograme s tribine Književnoga petka iz 1950-ih godina na kojima su sudjelovali „očevi“ Zagrebačke stilističke škole Ivo Frangeš, Zdenko Škreb i Aleksandar Flaker te zaključuje kako je ta tribina u predtelevizijsko i ranotelevizijsko doba bila prosvjetiteljska pozornica za popularizaciju književnosti i znanosti o književnosti. Ana Batinić donosi korespondenciju Marina Bege upućenu Branku Vodniku, a Luko Paljetak korespondenciju Petra Šegedina s Etom Rehak, koja je o njegovoj novelistici pisala magistarski rad, i prof. Tomislavom Kuljišem.
„Tri arhivska istraživanja u novoj Građi znak su oživljavanja stare i rođenja nove arhivistike, koja otkriva nepoznate kulturološke činjenice, spašava ih od zaborava i tako osigurava kontekst razumijevanja književnih opusa i epoha“, zaključio je akademik Ratko Cvetnić.
