Kašubi u Poljskoj, Lužički Srbi u Njemačkoj, te Slovaci uz granicu s Poljskom i Ukrajinom
PITANJA UMJETNOJ INTELIGENCIJI
- Ponavljam pitanje, upit, govore li kaj samo Slovenci i dio Hrvata?
– Uz riječ “kaj” veže se česta zabluda, pa je odgovor slojevit: ne, ne koriste je samo Slovenci i dio Hrvata, iako je kod njih ona najpoznatija kao standardni ili dijalektalni simbol.
Ako mapiramo cijeli slavenski svijet, upitnu zamjenicu kaj (ili njezine izravne fonetske varijante kay, ka) nalazimo na znatno širem prostoru koji se proteže duboko u unutrašnjost Europe.
Evo točnog pregleda gdje se sve povijesno i danas koristi upit “kaj”:
- Hrvatska i Slovenija (Središnja zona)
Hrvatska: Koristi je dio Hrvata (kajkavci) u sjeverozapadnom dijelu zemlje.
Slovenija: Koristi je većina Slovenaca. U slovenskom književnom standardu službena riječ za “što” je upravo kaj.
- Kašubi u Poljskoj (Sjeverna zona)
Na samom sjeveru Poljske, uz obalu Baltičkog mora, živi zapadnoslavenski narod Kašubi.
Njihov jezik (kašupski) izravni je srodnik poljskog.
U kašupskom jeziku osnovna riječ za “što” glasi kaji ili skraćeno ka.
- Lužički Srbi u Njemačkoj (Zapadna zona)
Lužički Srbi su slavenska manjina koja živi na istoku Njemačke (pokrajine Saksonija i Brandenburg).
U donjolužičkosrpskom jeziku (jedan od dva standarda), upitna zamjenica za “što” glasi kay (izgovara se identično kao hrvatsko i slovensko kaj).
- Slovački dijalekti (Istočna zona)
Iako službena Slovačka kaže čo, u istočnoslovačkim dijalektima (koji graniče s Poljskom i Ukrajinom) u svakodnevnom se govoru umjesto čo koristi oblik ko ili kaj pod utjecajem starih sjevernih govora.
