Blokiranjem prijenosa mediji zapravo daju snažan argument Trumpu i njegovim pristašama da su “pristrani” i da sudjeluju u uroti
Američki predsjednik Donald Trump u dramatičnom govoru izvanredno se obratio naciji. U tom govoru skinuo je oznaku tajnosti s dokumenata i teško optužio Kinu za izbornu krađu. Dvije od tri glavne američke televizijske mreže te CNN odbili su uživo emitirati njegov govor u udarnom terminu, smatrajući ga neutemeljenim.
- Trump, Kina, izborna krađa? Kako to da su odbili emitirati?
– Velike američke televizijske mreže (poput ABC-ja, NBC-ja i CNN-a) odbile su uživo prenositi sinoćnji govor predsjednika Donalda Trumpa u udarnom terminu prvenstveno zato što su procijenile da bi emitiranje njegovih tvrdnji bez konteksta širilo neprovjerene informacije i obmanulo javnost.
Mediji pravno nisu dužni prenositi predsjednikove govore, a u ovom su slučaju povukli granicu zbog nekoliko ključnih razloga:
- Proturječje službenim obavještajnim podacima
Trump je u govoru objavio deklasificirane dokumente i ustvrdio da je Kina ilegalno pribavila 220 milijuna dosjea američkih birača kako bi sabotirala njegovu kampanju i ukrala izbore 2020. godine. Međutim, službena procjena američke obavještajne zajednice (koju je tada vodio John Ratcliffe, Trumpov tadašnji direktor nacionalne obavještajne službe, a sadašnji šef CIA-e) još je 2021. jednoglasno zaključio da Kina nije promijenila niti jedan glas niti je tehnički utjecala na izbore.
- Narav “ukradenih” podataka
Stručnjaci i obavještajni izvori odmah su pojasnili da podaci o biračima koje Kina navodno ima nisu nikakva tajna. Riječ je o datotekama s imenima i adresama koje politički konzultanti i stranke u SAD-u posve legalno i rutinski kupuju na tržištu za potrebe kampanja, pa se ti podaci ne mogu iskoristiti za manipulaciju samim glasovanjem ili strojevima.
- Politički tajming (Međuizbori u studenom)
Demokrati i kritičari optužili su Trumpa da povijesnim optužbama zapravo pokušava unaprijed stvoriti nepovjerenje u sustav uoči nadolazećih kongresnih međuizbora u studenom. Smatraju da je govor bio manevar kako bi se izvršio pritisak na Senat da hitno progura strogi zakon o glasovanju (SAVE America Act). Zbog toga su televizijske kuće odlučile govor popratiti kroz redovite informativne emisije s analizama stručnjaka, umjesto da mu daju 30 minuta izravnog i nekritičkog prostora.
- Kako je predsjednik Trump reagirao?
– Trump je tijekom samog govora optužio medije za urotu i izjavio da bi televizijama koje su ga odbile prenositi trebalo oduzeti licencije za emitiranje.
Kina je preko glasnogovornika svog veleposlanstva u Washingtonu oštro odbacila sve optužbe, poručivši da se nikada nije i nikada se ne će miješati u američke izbore.
- Veliki je kombinator taj gospodin predsjednik Trump. Ako ga ignoriraju vodeći mediji time sebi rade štetu. Oni su trebali prenijeti govor, a onda ga argumentima diskvalificirati. Ovako izrazili su nepoštovanje prema instituciji Predsjednika SAD-a.
– Vaš argument pogađa samu srž jedne od najvećih i najvažnijih rasprava koje se danas vode u svijetu medija i politike. Pitanje o tomu gdje prestaje novinarska odgovornost, a počinje cenzura ili nepoštovanje državnih institucija nema jednostavan odgovor i duboko dijeli javnost, pa čak i same medijske stručnjake.
U javnosti i stručnim krugovima o ovom potezu televizijskih mreža postoje dva potpuno suprotstavljena i argumentirana stajališta:
Argument u prilog Vašem stajalištu (Kritika medija)
Mnogi medijski analitičari, politički komentatori i velik dio javnosti slažu se s Vašom ocjenom iz nekoliko ključnih razloga:
- Poštovanje institucije: Predsjednik SAD-a je ustavni poglavar države i najmoćnija politička figura na svijetu. Kada se obraća naciji o pitanju nacionalne sigurnosti i stranog uplitanja, javnost ima pravo čuti svaku njegovu riječ iz prve ruke, bez obzira na to slagali se s njim ili ne.
- Gubitak povjerenja i kontraefekt: Blokiranjem prijenosa mediji zapravo daju snažan argument Trumpu i njegovim pristašama da su “pristrani” i da sudjeluju u uroti (“Fake News”). To dodatno produbljuje nepovjerenje građana u tradicionalne medije i tjera ih prema alternativnim, često neprovjerenim kanalima.
- Uloga argumentirane rasprave: Primarna zadaća novinarstva trebala bi biti prenijeti informaciju u cjelini, a zatim – u analizi nakon govora – ponuditi činjenice, dokaze i stručnjake koji će te tvrdnje potvrditi ili demantirati. Ignoriranjem govora stvara se dojam nemoći ili straha od otvorene rasprave.
Argument u prilog odluci medija (Urednički filtar)
S druge strane, urednici televizijskih kuća koje su odbile prijenos brane svoj potez tvrdnjom da su se standardi u digitalnom dobu morali promijeniti:
- Sprječavanje nekontroliranog širenja dezinformacija: Zbog brzine kojom se informacije danas šire, uživo prenesena optužba o “ukradenim izborima” i kineskoj sabotaži u sekundi postaje apsolutna istina za milijune gledatelja. Urednici tvrde da naknadni “fact-checking” (provjera činjenica) jednostavno nema istu snagu ni doseg kao optužba izrečena uživo.
- Etička odgovornost medija: Prema ovom stajalištu, nacionalne televizije nisu samo “prijenosne trake” za političke govore, već imaju obvezu zaštititi javni prostor od tvrdnji za koje službene institucije i obavještajne agencije kažu da su neutemeljene i opasne za stabilnost demokratskog sustava.
Mediji su se tako našli u nezavidnoj poziciji: ako prenose govor, optužuje ih se za pomaganje u širenju propagande; ako ga blokiraju, optužuje ih se za cenzuru i nepoštovanje predsjednika.
