Hrvatski Fokus
Povijest

Povijest srednjovjekovne Omiške kneževine, knezova Kačića i omiškoga gusarstva

Strip-izložba „Omiški gusari u doba knezova Kačića“ u prostoru Kuće jezika i kulture Onaion

 

U prostoru Kuće jezika i kulture Onaion – budućega Interpretacijskog centra pomorske i gusarske baštine u Omišu u petak, 17. srpnja 2026. otvorena je strip – izložba „Omiški gusari u doba knezova Kačića“.

Nakon izložbe „Gusari na našem moru“ Pomorskog muzeja iz Cesenatica, koja je donijela priču o gusarstvu na Jadranu od 16. do 19. stoljeća i pobudila veliko zanimanje Omišana i njihovih gostiju, Prokultura – Opservatorij kulturnih politika u suradnji s Gradskim muzejom Omiš priredili su izložbu „Omiški gusari u doba knezova Kačića“ – prvoga cjelovitog prikaza povijesti omiške kneževine i gusarstva 12. i 13. stoljeća ispričanog kroz strip.

Riječ je o prvoj izložbi koja na jednome mjestu, na pristupačan i suvremen način, predstavlja povijest srednjovjekovne Omiške kneževine, knezova Kačića i omiškoga gusarstva, utemeljenu na dosadašnjim znanstvenim istraživanjima i dostupnim povijesnim izvorima. Posjetiteljima donosi drukčiji pogled na omiške gusare – ne samo kao ratnike mora, nego i kao vladare uređene pomorske kneževine koja je gotovo dva stoljeća uspijevala očuvati svoju slobodu između velikih sila.

Postav složenu povijesnu građu interpretira kroz strip – suvremen, pristupačan i vizualno dojmljiv medij koji posjetitelju približava događaje, osobe i prostor na nov način. Ilustracije Borisa Talijančića, jednog od najistaknutijih hrvatskih autora međunarodne strip scene čiji su radovi objavljivani u vodećim francuskim i belgijskim izdavačkim kućama, dodatno naglašavajući umjetničku vrijednost i komunikacijsku snagu ove izložbe. Odabir stripa nije slučajan – njime se ističe važnost devete umjetnosti kao vrijednog umjetničkog izraza i suvremenog medija za interpretaciju kulturne baštine.

Drukčiji pogled

Namjera ove izložbe je ponuditi drugačiji pogled na vrijeme vladavine knezova Kačića između 12. i 13. stoljeća kad Omiš nije bio  tek grad gusara, nego uređena pomorska kneževina, kao i ona Neretvanska nekoliko stoljeća ranije. Kroz gotovo dva stoljeća uspijevali su mudrošću, znanjem i vještinom očuvati svoju slobodu na vjetrometini između velikih sila. Omiški knezovi nisu ostavili samo priču o pomorskim sukobima, nego i o diplomaciji, pregovorima, pravnom poretku, pečatima, ispravama i odgovornom upravljanju svojim prostorom. Ono što su srednjovjekovne kronike često nazivale gusarstvom danas možemo promatrati kao složen svijet obrane mora, nadzora plovidbe, ubiranje danka i borbe za opstanak.

Iza glasovitih pomorskih pothvata stajala je dobro organizirana vlast. Omiški knezovi upravljali su gradom i širim područjem između Cetine i Neretve, otocima, utvrdama, riječnim ušćem i plovnim putovima. Izdavali su isprave ovjerene vlastitim pečatom, imali notarijat i razvijenu pravnu praksu, sklapali međunarodne ugovore, pregovarali s Venecijom, papama, kraljevima o dalmatinskim gradovima. Njihova pomorska snaga bila je u moćnoj floti nadaleko poznatih brodova, najpoznatijih pod imenom sagitte – strijele.

Gusarstvo i korsarstvo

Izložba ujedno podsjeća da se srednjovjekovno omiško gusarstvo bitno razlikuje od kasnijega mediteranskog korsarstva ranog novog vijeka. Dok su korsari od 16. do 19. stoljeća uglavnom djelovali kao plaćene pomorske snage velikih država i carstava, omiški su knezovi i njihovi gusari stoljećima prije branili vlastiti prostor, pomorske putove i gospodarske interese svoje kneževine. Priča o omiškim gusarima srednjovjekovni Omiš vraća na mjesto koje mu pripada u povijesti hrvatskoga i europskoga Mediterana.

Izložba je dio projekta uspostave budućega Interpretacijskog centra pomorske i gusarske baštine Omiša, čiji je cilj na suvremen i znanstveno utemeljen način predstaviti jednu od najprepoznatljivijih, ali često pogrešno shvaćenih epizoda hrvatske srednjovjekovne povijesti. Kroz priču o knezovima Kačićima i njihovoj kneževini posjetitelji će upoznati ne samo pomorske sukobe, nego i razvijen pravni poredak, diplomaciju, međunarodne ugovore, pečate, notare i svakodnevni život zajednice koja je stoljećima oblikovala identitet Omiša.

Otvorenje je dodatno obogatilo sudjelovanje članova povijesnih postrojbi Grada Omiša i predsjednika Udruge lađara Neretve, simbolično povezujući neretvansku i omišku pomorsku tradiciju.

Izložba ostaje otvorena do listopada 2026. godine.

Nives Matijević

Povezane objave

LJUDI KOJI SE SRAME SVOJIH DJELA – Nezahvalna uloga novih janjičara u službi Beograda

hrvatski-fokus

Zar će nama doći gusliti?

hrvatski-fokus

Otok, za kojim mnogi čeznu

hrvatski-fokus

Tajna jugoslavenskih komunista

HF

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da se slažete s tim, ali možete to neprihvatiti i isključiti ukoliko želite. Prihvati Pročitaj više