Kada kažu “Hrvati iz Srbije”, to znači “bunjevački Hrvati” iz subotičkog atara!
Na facebook portalu Hrvatskog nacionalnog vijeća iz Subotice objavljen je do sada najveći propagandni pamflet u predizbornoj kampanji za novi saziv HNV-a koji glasi:
Hrvatsko nacionalno vijeće u Republici Srbiji
Istraživanje pokazalo snažno povjerenje hrvatske zajednice u Srbiji: HNV dobio visoke ocjene (67,3%), Jasna Vojnić uživa najveće povjerenje ispitanika (60,3%)
Hrvatsko nacionalno vijeće provelo je opsežno istraživanje među pripadnicima hrvatske zajednice u Republici Srbiji s ciljem ispitivanja stavova o dosadašnjem radu Vijeća, zadovoljstvu pojedinim područjima djelovanja, izbornim preferencijama te razini povjerenja prema osobama koje imaju važnu ulogu u životu hrvatske zajednice.
Istraživanje je provedeno od 29. lipnja do 29. srpnja 2026. godine putem anonimnog online upitnika, a u njemu je sudjelovalo 587 ispitanika. Taj broj predstavlja 11,15 posto osoba koje su 2022. godine svojim potpisom podržale izborni postupak za Hrvatsko nacionalno vijeće, odnosno od ukupno 5.264 ovjerena potpisa. S obzirom na veličinu hrvatske zajednice u Republici Srbiji i činjenicu da je riječ o dobrovoljnom istraživanju, ostvareni odaziv predstavlja značajan uzorak za analizu stavova, iskustava i očekivanja pripadnika zajednice.
(Taj broj zapravo zorno prikazuje potpunu nezainteresiranost ovdašnjih Hrvata onim što rade “bunjevački Hrvati” u Hrvatskom nacionalnom vijeću u Subotici, jer je od 39.107 Hrvata u Srbiji upitnik je ispunilo samo 587 osoba, odnosno 1,5 posto (!!!), i to očito “bunjevačkih Hrvata” iz subotičkog atara koji imaju koristi od takvog rada HNV-a! prim.a)
Rezultati istraživanja pokazuju da među ispitanicima prevladava izrazito pozitivna percepcija rada Hrvatskog nacionalnog vijeća. Na pitanje kako bi ocijenili dosadašnji rad HNV-a, 67,3 posto ispitanika odgovorilo je da je rad Vijeća izvrstan ili vrlo dobar. Kada se tome pridodaju i oni koji su rad ocijenili dobrim, ukupno 87,4 posto sudionika istraživanja daje pozitivnu ocjenu djelovanju HNV-a. Ocjenu dovoljan ili nedovoljan dalo je 9 posto ispitanika, dok je 3,6 posto navelo da nije dovoljno upoznato s radom HNV-a kako bi ga moglo ocijeniti.
Najviše zadovoljstvo radom HNV-a ispitanici iskazuju u područjima koja su neposredno povezana s očuvanjem identiteta, kulture i razvoja zajednice. Područje kulture pozitivno je ocijenilo 86,4 posto ispitanika, obrazovanje 84,6 posto, prekograničnu suradnju 84,1 posto, a rad s udrugama i župama 84 posto ispitanika. Visoke ocjene ostvarili su i programi usmjereni prema mladima i studentima (82,7 posto), projekti i financiranje (80,7 posto), informiranje (79,4 posto) te hrvatski jezik i pismo (77,2 posto).
Nešto niže, ali i dalje većinski pozitivne ocjene zabilježene su u područjima zaštite prava Hrvata (70,3 posto), poljoprivrede i gospodarstva (65,8 posto) te socijalnih potreba (62,5 posto). Rezultati pokazuju da ispitanici rad HNV-a prepoznaju u svim ključnim područjima djelovanja, uz istodobno izražene potrebe za daljnjim razvojem pojedinih programa.
Istraživanje je pokazalo i trenutačne izborne preferencije sudionika. Na pitanje koju bi listu najvjerojatnije podržali kada bi se izbori za Hrvatsko nacionalno vijeće održali danas, 62,2 posto ispitanika navelo je listu sadašnjeg vodstva HNV-a. Važno je naglasiti da ovaj podatak predstavlja stav sudionika istraživanja i ne predstavlja izbornu prognozu niti udio potpore među svim potencijalnim biračima. U odnosu na broj osoba koje su 2022. godine podržale izborni postupak za HNV (5.264 potpisa), taj rezultat odgovara približno 6,9 posto ukupnog broja osoba iz tog biračkog okvira.
Istodobno, 27,8 posto ispitanika još nije donijelo konačnu odluku o tome koju bi listu podržali. Ostale ponuđene opcije imale su znatno manju potporu među sudionicima istraživanja: lista „Složno za HNV“ dobila je 3,1 posto, neka druga lista 2,9 posto, a lista DSHV-a 2,6 posto. Na izbore ne bi izašlo 4,6 posto ispitanika.
Poseban dio istraživanja odnosio se na osobe koje uživaju najveće povjerenje u hrvatskoj zajednici. Ispitanici su mogli spontano navesti do tri osobe kojima najviše vjeruju, a prikupljeno je ukupno 1.058 odgovora. Nakon objedinjavanja različitih načina pisanja istih imena evidentirane su 124 različite osobe i institucije.
Najviše povjerenja ispitanici su iskazali prema Jasni Vojnić, koja je navedena 349 puta, odnosno od strane 60,3 posto svih sudionika istraživanja. Slijede Nataša Francuz sa 106 navoda (18,3 posto), Marin Piuković s 55 navoda (9,5 posto), Lazar Cvijin s 44 navoda (7,6 posto) i Marinko Katić s 42 navoda (7,3 posto).
Istraživanje je uključilo i pitanje o osobama koje među ispitanicima uživaju najmanje povjerenja. Na to otvoreno pitanje prikupljeno je 567 pojedinačnih navoda, pri čemu su ispitanici također mogli navesti do tri osobe.
Najviše navoda u ovom pitanju dobio je Tomislav Žigmanov, kojega je navelo 219 ispitanika, odnosno 37,8 posto sudionika istraživanja. Slijede Darko Baštovanović s 37 navoda (6,4 posto), Goran Kaurić s 31 navodom (5,4 posto), Jasna Vojnić s 22 navoda (3,8 posto) i Darko Sarić Lukendić s 21 navodom (3,6 posto).
Pri tumačenju ovih rezultata važno je naglasiti da oni predstavljaju isključivo percepciju ispitanika koji su sudjelovali u istraživanju. Dobiveni odgovori ne predstavljaju objektivnu procjenu rada ili djelovanja pojedinih osoba, nego odražavaju stavove i doživljaje sudionika istraživanja u trenutku njegova provođenja.
Otvoreni odgovori ispitanika pokazali su da pripadnici hrvatske zajednice budućnost HNV-a najvećim dijelom vide kroz nastavak postojećih aktivnosti i njihovo dodatno proširenje. Među najčešće isticanim potrebama nalaze se razvoj prostora za okupljanje i rad udruga, ulaganje u djecu, mlade i obrazovanje, snažnija prisutnost HNV-a u manjim sredinama, bolja komunikacija sa zajednicom te jačanje socijalnih i gospodarskih programa.
Posebno se ističu prijedlozi poput razvoja hrvatskog školskog centra, programa potpore mladim obiteljima, jačanja stipendijskih programa, pomoći mladim poduzetnicima i poljoprivrednicima, razvoja pravne i socijalne podrške te stvaranja novih sadržaja koji bi dodatno povezivali pripadnike zajednice.
Rezultati istraživanja potvrđuju da Hrvatsko nacionalno vijeće među većinom ispitanika uživa visoku razinu povjerenja i prepoznatljivost kao središnja institucija hrvatske zajednice u Republici Srbiji. Istodobno, dobiveni odgovori predstavljaju vrijednu osnovu za buduće planiranje aktivnosti, osobito u područjima u kojima članovi zajednice očekuju dodatno približavanje, razvoj novih programa i još snažnije uključivanje svih njezinih dijelova.
Istraživanje tako predstavlja važan uvid u stavove, očekivanja i prioritete pripadnika hrvatske zajednice te vrijedan temelj za daljnje djelovanje Hrvatskog nacionalnog vijeća. (kraj citata)
Ovom propagandnom pamfletu ne treba komentar već ga treba čitati više puta kao biser već ustaljene prakse izvrtanja stvarnosti, uz znanje da se u svim “hrvatskim” krovnim institucijama u Subotici i ovdašnjim “hrvatskim” medijima termin “Hrvati iz Srbije” izjednačuje s malim brojem “bunjevačkih Hrvata” iz subotičkog atara!
