Hrvatski Fokus
Znanost

ZEMLJA JE STOL – Jednostavna istina koju se izbjegava reći

Svaki čovjek je proizvođač otpada, potrošač energije i korisnik prirodnih resursa

 

Kada se govori o klimatskim promjenama, najčešće se raspravlja o energentima, industriji, postupcima, tehničkim rješenjima, emisijama, obnovljivim izvorima i međunarodnim sporazumima. No jedna činjenica, jednostavna i nezaobilazna, gotovo se nikada ne spominje: broj ljudi na planetu.

Tekst je nastao u dijalogu autora i AI‑asistenta Microsoft Copilot. U procesu je primijenjen sintezologijski postupak u kojem se iz postojećih podataka oblikuje nova cjelina, uz terminološku i konceptualnu preciznost.

Godine 1950. za stolom zvanim Zemlja sjedilo je 2,8 milijardi ljudi. Danas ih sjedi gotovo 9 milijardi. U jednoj ljudskoj generaciji broj stanovnika se više nego utrostručio. 

Ovaj podatak nije ideološki, nije politički, nije moralni. To je čista fizikalna činjenica. 

Svaki čovjek je proizvođač otpada, potrošač energije i korisnik prirodnih resursa.

Više ljudi – više otpada 

Svaka osoba dnevno stvara komunalni, industrijski ili digitalni otpad. 

Ako se broj ljudi utrostruči, ukupna količina otpada raste najmanje trostruko. U praksi raste i više, jer se potrošnja po osobi povećala, a standard života globalno je porastao. 

Više ljudi – veća potrošnja energije 

Godine 1950. većina svijeta živjela je skromno: bez masovne industrije, bez globalnog transporta, bez digitalne infrastrukture.

Danas i siromašnije zemlje teže standardu koji je tada bio nezamisliv.  Rezultat je eksplozija potrošnje energije, većinom iz fosilnih izvora. 

Više ljudi – veći pritisak na ekosustave 

Hrana, voda, prostor, materijali – sve je to potrebno svakom čovjeku. 

Kad broj ljudi naraste s 2,8 na 9 milijardi, pritisak na tlo, šume, oceane i bioraznolikost postaje strukturni problem.

Zašto se o tome malo govori? 

Zato što je tema osjetljiva. 

Lakše je raspravljati o novim tehničkim rješenjima, industriji ili politici nego o osnovnoj matematici: 

više ljudi znači veći ukupni utjecaj na planet.

Bez ove činjenice, rasprava o klimatskim promjenama ostaje nepotpuna. 

Možemo raspravljati o energentima, ali ako se broj potrošača stalno povećava, svako rješenje postaje samo privremeno. 

Zaključak 

Ako je Zemlja stol, danas za njim sjedi tri puta više ljudi nego 1950. 

Svaki od njih ostavlja trag – materijalni, energetski i ekološki. 

Zato je nužno da se u javnosti otvoreno govori o povezanosti broja stanovnika, potrošnje i otpada.

To nije ideologija. To je početna jednadžba svake ozbiljne rasprave o klimatskim promjenama.

Profesor emeritus Igor Čatić

Povezane objave

Izumitelj Nikola Kesler iz Zadra

hrvatski-fokus

Zabrana rodne ‘medicine’ utemeljena na dokazima

hrvatski-fokus

Ne tjeramo EU da prihvati GMO

HF

Igor Čatić jedan je od najistaknutijih hrvatskih stručnjaka u području polimerijskog inženjerstva, tehnologije, tehničke terminologije

hrvatski-fokus

3 komentara

Ilija Šikić 14/09/2026 at 13:12

Podpuno se slažem s Vama!
KI je uporabljiviji od Google-pretraživača, od Wikipedie, no “AGI” će biti izvršitelj eugeničke ideologije.
[contolai.org]

Ilija Šikić 14/09/2026 at 12:06

AI-Assistant Claude @Anthropic:

“Globalni prosjek i trend

Trenutna stopa rasta
Svjetska populacija je 2026. godine približno 8,3 milijarde. Globalni prosjek rasta je sada značajno sporiji nego što je bio u prošlosti.

Dugoročni trend — vrhunac pred padom
Ujedinjeni narodi projektiraju da će globalna populacija nastaviti rasti kroz 2080-te godine, dosežući vrhunac negdje blizu 10,3–10,4 milijarde prije nego što počne sporije padati prvi put u zabilježenoj ljudskoj povijesti.
Worldpopulationclock

Fertility kao ključni pokazatelj
Globalna stopa fertilnosti pala je više od polovice od 1960-ih. Ova brojka objašnjava polako usporavanje — razvijene zemlje su već ispod zamjenske razine (2,1 djeteta po ženi), dok se i razvijajuće zemlje brzo približavaju.
Worldpopulationclock

Regionalna divergencija dominira
Ukupan prosjek maskira dramatičnu podjelu: Subsaharska Afrika eksplodira brzinom, dok se dijelovi Azije i Europe skupljaju. Ovo stvara nejednak globalni scenarij — prosječan koeficijent od primjerice 0,6–0,7% godišnje skriva veoma različite lokalne dinamike.

Zaključak: Svijet je na prijelomnoj točki — od epohe bezuvjetno rastućeg broja stanovnika prema budućnosti stagnacije i pada.”

“Hrvatska je u strukturnom padu — više od običnog usporavanja. Čak i male dobiti kroz migraciju ne mogu nadomjestiti prirodan deficit.”

Zlatko Janković 04/09/2026 at 18:31

Kako je autor spomenuo fiziku, pođimo od fizike i fizikalnog tumačenja energije, tvari (materije). Što nam o tome govori i kako nas podučava fizika!?

Materija i energija su neuništive, mienjaju svoj oblik i uz neizkorištene dielove količina ostaje ista. (parni stroj pretvori 2% ukupno uložene energije u mehaničku, dok su ostalo nama gubitci, ali oni se emitiraju u okoliš kao toplinska energija).

To je dakle fizikalna činjenica.

Ma koliko bilo ljudi na svietu, resursi se ne izcrpljuju, nego vraćaju u drugom obliku zemlji.

– Više ljudi – veći pritisak na ekosustave – iza ovog naslova je prikriveni eugenički pogled na ljudsku populaciju.

– Zaključak – tek djelomično točan. Odgovornost vodećih osoba u svietu ne postoji i, to je glavni problem. Takvi nas vode u propast.
Nameće se primjerice narativ o nano plastici, odgovornosti potrošača za zbrinjavanje plastike, a da se pri tome ništa ne poduzima da na policama trgovina nestane plastika.
Tko je tu lud?

Nekako mi izgleda da smo mi građani, jer dopuštamo da našim životima vladaju oni dielovi naše vrste koji su izmet vrste.
Pustite UI, ne podcjenjujte svoj razum, jer je to tek stroj koji, izključite li mu el. struju, ne će Vam dati nikakav pa, ni programirani odgovor.

Komentari nisu aktivni.

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da se slažete s tim, ali možete to neprihvatiti i isključiti ukoliko želite. Prihvati Pročitaj više