Za sada ne postoji plan za oduzimanje (?!) depozita ili podizanja novca s pojedinačnih bankovnih računa
Dana 27. kolovoza 2026. u Parizu, na godišnjoj konferenciji Francuske poslovne federacije (La REF 2026), predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen održala je pomalo iznenađujući govor (https://ec.europa.eu/commission/presscorner/detail/en/speech_26_1765).
Iznenađujuća je bila iskrenost kojom je predsjednica Europske komisije govorila o problemu koji utječe na gospodarstvo Europske unije, a koji je dugo vremena bio predmet žustre i široke rasprave: „Dugo se vremena europski ekonomski model temeljio na nekoliko očitih pretpostavki. Jeftina uvozna energija. Otvorena svjetska trgovina. Rastući pristup kineskom tržištu. Strateška američka zaštita. I zapadni tehnološki napredak. To je nestalo.“
Voditeljica institucije koja ostvaruje isključivo pravo Europske unije na pokretanje zakonodavstva, nije detaljnije objasnila uzroke problema. Umjesto toga, identificirala je šest trenutnih izazova i predložila rješenja za svaki od njih.
Započela je spominjući izazove vezane uz konkurentske uvjete i regulatorno opterećenje. Po njezinom mišljenju, europske kompanije nalaze se u konkurentski nepovoljnom položaju na globalnim tržištima zbog visokih cijena energije, prereguliranog unutarnjeg tržišta i nelojalne strane konkurencije. Priznala je da „neke procjene sugeriraju da se više od polovice europske industrijske proizvodnje sada suočava s konkurencijom iz Kine.“ Također se osvrnula na pitanje strateških ovisnosti, naime, Kina kontrolira ključne karike u brojnim važnim lancima opskrbe, a Europska unija je više od 80 posto ovisna o Kini za kritične sirovine i 90 posto za određene rijetke zemne metale.
Kao rješenje, Komisija obećava smanjenje administrativnog opterećenja za 25 posto (35 posto za mala i srednja poduzeća) do 2029. godine putem 12 omnibus paketa. Osim toga, države članice potiču se da ne usvajaju strože propise od onih koje je uspostavila EU. Odgovor Kini temelji se na načelu „smanjenja rizika bez prekidanja veza“: prošle godine pokrenuto je više od 30 novih istraga o trgovinskoj zaštiti (gotovo tri puta više od povijesnog prosjeka), a cilj im je zaštititi 600.000 europskih radnih mjesta.
I sada dolazi ono najvažnije.
Financiranje gospodarstva
Prema predsjednici Europske komisije Ursuli von der Leyen, drugi izazov s kojim se suočava europsko gospodarstvo proizlazi iz prepreka povezanih s financiranjem gospodarstva. Problem ovdje nije nedostatak kapitala ili tehnologije, već to što značajan dio od 10 bilijuna eura akumulirane štednje kućanstava ‘leži’ neiskorišten na bankovnim računima, dok tvrtke u rastu često traže financiranje izvan Europske unije.
Predloženo rješenje je „Unija štednje i ulaganja“ („Savings and Investments Union“) koja bi, kroz prijedloge o sekuritizaciji, bankarskim i osiguravateljskim ulaganjima te integraciji nadzora tržišta, mogla osloboditi do 470 milijardi eura dodatnih ulaganja – idealno uz suglasnost svih 27 država članica, ali, ako je potrebno, i s manjom koalicijom. Osim toga, proširio bi se i proračun EU-a: više od 450 milijardi eura iz Europskog fonda za konkurentnost i programa ‘Horizon Europe’ čime bi se financirao cijeli lanac od istraživanja do industrijske proizvodnje.
Treće, Ursula von der Leyen istaknula je nedostatke jedinstvenog tržišta, posebno u područjima usluga, energetike, telekomunikacija i digitalnog gospodarstva. Prema njezinom govoru, unutarnje barijere imaju utjecaj ekvivalentan carinskim tarifama do 45 posto (za robu) i 110 posto (za usluge). Rješenje za to je „28. režim“ i inicijativa „EU Inc.“ Osim toga, nakon 20 godina preispituju se pravila kontrole spajanja, a pokreće se i Zakon o industrijskom ubrzanju (europske preferencije, brža odobrenja i vodeća tržišta u industriji čelika, cementa, aluminija, automobilske industrije i industrije baterija). To također rješava i problem da dvije trećine malih i srednjih poduzeća ne mogu pronaći odgovarajuće stručnjake; stoga će se ove jeseni uvesti paket za mobilnost radne snage kako bi se olakšalo zapošljavanje unutar EU-a i priznavanje kvalifikacija.
Skupa energija
Nadalje, predsjednica Europske komisije rekla je da je energija trenutno glavna prepreka konkurentnosti i neovisnosti: europske cijene su dva do tri puta više nego u SAD-u ili Kini, a više od polovice potrošnje energije još uvijek dolazi iz uvoza fosilnih goriva – kriza na Bliskom istoku već je uzrokovala 50 milijardi eura dodatnih troškova.
Predloženi pristup uključuje ubrzanje elektrifikacije (kako je navedeno u Akcijskom planu za elektrifikaciju), dugoročne ugovore za zaštitu od volatilnosti, razvoj mreže i osiguravanje da se električna energija ne oporezuje više od prirodnog plina. Modernizacija tržišta ugljika EU-a, besplatne emisijske dozvole i dalje bi bile dostupne i nakon 2030. godine za tvrtke koje ulažu u dekarbonizaciju, a počevši od 2027., novi Akcelerator ulaganja mogao bi mobilizirati 30 milijardi eura, dok bi Industrijska banka za dekarbonizaciju mogla mobilizirati više od 100 milijardi eura do 2030. godine.
Zakon o razvoju oblaka
Predsjednica Europske komisije opisuje umjetnu inteligenciju kao ekonomsko i tehnološko bojno polje i najsnažniji pokretač produktivnosti. Izazov je osigurati da Europa ne zaostane u računalnim kapacitetima, poluvodičima, računarstvu u oblaku, podatcima i modelima te da ne postane ovisna o drugima u ovim područjima. Strategija se može sažeti u dvije riječi: „proizvesti i primijeniti.“ U tu svrhu mobilizirat će se 20 milijardi eura za gigatvornice umjetne inteligencije, dok će Zakon o razvoju oblaka i umjetne inteligencije te Zakon o čipovima 2.0 ojačati cijeli lanac opskrbe, od komponenti do modela. Drugi stup je stvarno korištenje umjetne inteligencije u svakom kutu gospodarstva – u tvornicama, laboratorijima, bolnicama i energetskim mrežama.
Šest heterogenih područja
Konačno, u vezi s izazovima u području trgovine: u sve fragmentiranijem svijetu otvorenost može postati strateška prednost, pod uvjetom da Europa ne ovisi ni o jednom partneru. Kao rješenje navodi se proširenje i produbljivanje trgovinskih sporazuma, posebno CETA-e s Kanadom.
Potrebno je napomenuti da predsjednica Komisije Ursula von der Leyen ovih šest – u stvarnosti vrlo heterogenih područja, od pojednostavljenja propisa do geopolitičkih ovisnosti, uokviruje u jedinstveni narativ. Odgovori na ovaj izazov mogu se podijeliti u dvije skupine.
Prvu skupinu čine mjere čija provedba uveliko ovisi o odlukama na razini Komisije ili tehničkoj razini (EU Inc., pojednostavljenje Omnibusa, ciljani instrumenti trgovinske zaštite) i koje bi stoga mogle imati mjerljiv utjecaj u doglednoj budućnosti, možda već 2026.-2027.
Drugu skupinu čine inicijative gdje je stvarna prepreka stalni sukob interesa među 27 država članica, kao što su Unija štednje i ulaganja, razvoj energetske mreže i određeni trgovinski sporazumi. Ovi programi godinama se suočavaju s istim strukturnim preprekama, tako da je malo vjerojatno da će se ta napetost sada sama od sebe riješiti.
Također je vrijedno spomenuti da von der Leyen u govoru spominje i Draghijev plan konkurentnosti (Mario Draghi competitiveness plan), koji je, između ostalog, predložio mobilizaciju dodatnih 750-800 milijardi eura godišnje za poboljšanje konkurentnosti, a kako bi se prikupila ta sredstva, predložila je izdavanje zajedničkih obveznica Europske unije (zajedničko izdavanje duga).
Nadalje, a to je jednako važno, iako predsjednica Europske komisije to nije spomenula u svojem govoru – kako namjeravaju zamijeniti američki protekcionizam i globalna tržišta koja su vrlo vitalna za otvoreno gospodarstvo Europske unije?
****
Internetski informativni portal ‘Financije’ 10. rujna 2026. objavio je slijedeću vijest: „Vlada je u saborsku proceduru uputila prijedlog Zakona o hrvatskom investicijskom računu kojim se uvodi novi porezno povlašteni model ulaganja građana u dionice, obveznice, fondove i ETF-ove.
Hrvatski investicijski račun (HIR) bit će namijenjen fizičkim osobama koje su porezni rezidenti Hrvatske, a cilj Vlade je dio štednje građana iz bankovnih depozita usmjeriti prema tržištu kapitala i tako povećati dostupnost kapitala hrvatskom gospodarstvu. …“ (https://financije.hr).
Ova vijest nije slučajna i nije iznenadna za one koji prate gospodarska i financijska kretanja u EU.
Podsjećam da je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen krajem kolovoza u Parizu na godišnjoj konferenciji Francuske poslovne federacije, La REF 2026, i u razgovoru s poslovnim čelnicima koje je okupio ‘Medef’ (Mouvement des entreprises de France – vodeća francuska organizacija poslodavaca), izrazila žaljenje što veliki udio europske štednje kućanstava ostaje u bankovnim depozitima. „Nažalost, ta je štednja ‘lijena’“ – rekla je von der Leyen, prije nego što je ustvrdila da Europa mora taj novac staviti „u službu svojih kompanija.“
Opasan plan
Za sada ne postoji plan za oduzimanje (?!) depozita ili podizanja novca s pojedinačnih bankovnih računa. Prijedlog Bruxellesa je drugačiji i politički značajniji: koristiti porezne poticaje, nove financijske proizvode, regulatorne promjene i integriraniji nadzor kako bi se veći udio privatne štednje usmjerio prema europskim tržištima kapitala.
Riječ je o tzv. „Uniji štednje i ulaganja“ („Savings and Investments Union“) koja je predstavljena u ožujku 2025. godine. Komisija naime, procjenjuje da se oko 70 posto štednje kućanstava EU, oko 10 milijardi eura, nalazi u bankovnim depozitima. Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen tvrdi da bi paket mogao osloboditi do 470 milijardi eura dodatnih ulaganja.
Draghijev javni dug
Poznati i ugledni španjolski novinar i analitičar sa sjedištem u Bruxellesu Javier Villamor postavio je pitanje: „Zašto Bruxelles sada treba mobilizirati novac građana?“ te odmah argumentirano odgovara: U izvješću Marija Draghija procijenjeno je da EU treba dodatnih 750-800 milijardi eura
svake godine za financiranje digitalizacije, industrije, energetike, obrane i infrastrukture. To iznosi otprilike 4,4 – 4,7 posto godišnjeg europskog BDP-a.
Države članice jednostavno nemaju dovoljno fiskalnog prostora za pokrivanje takvog računa. Javni dug dosegao je 82,9 posto BDP-a EU u prvom tromjesječju 2026. i 88,9 posto u eurozoni. Grčki je iznosio 143,5 posto, u Italiji 138,9 posto, Francuskoj 117,6 posto, Belgiji 109,1 posto i Španjolskoj 101,6 posto.
Nakon godina izvanredne potrošnje i javnih programa osmišljenih za podršku uzastopnim europskim prioritetima s malom ili nikakvom učinkovitošću, Bruxelles zapravo otkriva da ne može financirati sljedeću ekonomsku transformaciju jednostavnim oporezivanjem.
„Unija štednje i ulaganja“ ne počinje od nule – to je nova inkarnacija Unije tržišta kapitala, pokrenute 2015. godine.
Christine Lagarde je 2024. godine priznala da je od tada predstavljeno više od 55 regulatornih prijedloga i 50 nezakonodavnih inicijativa, no napredak je ostao ograničen. Sama Eurogrupa je iste godine priznala da projekt nije uspio postići svoj izvorni cilj izgradnje dubokih i integriranih europskih tržišta kapitala. Drugim riječima, priznali su da su propali, ali su to rekli drugim riječima.
Bruxelles ne napušta projekt koji ne funkcionira
Desetljeće kasnije, odgovor na taj neuspjeh je ponovno veća integracija, zajednički nadzor i još jedan regulatorni paket. Da, potpuno ista formula. U Bruxellesu rijetko nestaje projekt koji ne funkcionira: obično se vraća pod drugim imenom.
Europi su potrebna ‘dublja’ tržišta kapitala, tvrtke sposobne za rast bez preseljenja u SAD i bolje alternative za štediše. Europske institucije sve više privatnu štednju smatraju strateškim resursom koji bi trebao biti usmjeren prema ekonomskim prioritetima Unije.
Zasad je instrument za postizanje toga porezni poticaji. Ispituju se i mirovinski proizvodi, sekuritizacija i novi načini usmjeravanja kapitala prema ulaganjima koja se smtraju strateškima. Promjena smjera već se dogodila: upravljanje javnim novcem više nije dovoljno; Bruxelles također sada želi utjecati na to kamo ide privatni novac.
Izvor:
- Réka Zsuzsánna Máthé – istraživačica na Institutu za Europsku strategiju Sveučilišta za javne službe prevela je s madžarskog na engleski jezik prvi tekst pod naslovom: „The European Union’s economic Model has Officially Come to an End“ („Ekonomski model Europske unije službeno je došao kraju“) koji je izvorno objavljen na blogu „Five Minutes Europe“ 2. 9. 2026.; prijevod teksta na engleski objavio je ‘Hungarian Conservative’ 4. 9. 2026.
- Javier Villamor: „Brussels Eyes Private Savings as Public Money Runs Out“ – the European Conservative, 1. 9. 2026.
