Hrvatski Fokus
Hrvatska

Prirodno i migracijsko kretanje stanovništva po županijama za 2025. godinu i prirodno kretanje za osam mjeseci 2026. godine

Manje je umrlih, ali prirodnim kretanjem stanovništva izgubili smo za osam mjeseci 2026. godine 11.787 stanovnika

 

Rođeno je za prvih osam mjeseci ove godine oko pet posto više djece nego prošle godine: Manje je umrlih, ali prirodnim kretanjem stanovništva izgubili smo za osam mjeseci 2026. godine 11.787 stanovnika. Migracijskim kretanjem u 2025. godini povećali smo broj stanovnika za 1.652 pozitivnim migracijskim saldom. Neki demografi nazvali su to „zamjena stanovništva“.

Broj rođenih od siječnja do kolovoza 2026. godine iznosio je 22.040, što je godišnji rast od 5,03 posto u odnosu na prvih osam mjeseci 2025.godine od 20.985 odnosno 1.055 više. Iz Ministarstva demografije i useljeništva su podatke ocijenili ohrabrujućima, uz oprez zbog dugoročne naravi demografskih procesa. Naime, zbog starenja stanovništva je nadležni ministar Ivan Šipić naglasio potrebu za boljim pristupom zdravstvenoj  i dugotrajnoj skrbi.  U kolovozu živorođeno je 2.922, a umrlo je 3.955 osoba. Izgubili smo u kolovozu ove godine prirodnim kretanjem 1.033 stanovnika.

Demografski izazovi na ‘duge pruge’

– Ove pokazatelje čitamo s oprezom, ali i s opravdanim optimizmom. Iza svakoga od tih brojeva stoji jedna obitelj i jedan novi život, izjavio je Šipić te napomenuo da se demografski izazovi koji su se gomilali desetljećima ne rješavaju u jednoj godini niti u jednom mandatu.

Istaknuo je da ove podatke Vlada doživljava prije svega kao obvezu, uz nadu da su pokazatelj dobrog trenda. Naglasio je kako svako rođeno dijete potvrđuje da ulaganje u obitelj ima smisla te da se mora ustrajati na tom putu.

– Naš je cilj jasan, a to je Hrvatska u kojoj je obitelj u središtu svih javnih politika i u kojoj se život rađa, ostaje i ima budućnost, rekao je Šipić te napomenuo da demografska obnova nije pitanje jednoga mandata, nego pitanje budućnosti zemlje.

Ministar je istaknuo i da rodiljne i roditeljske potpore kakve su na snazi u Hrvatskoj nema nijedna druga europska zemlja. Rekao je da će na tome graditi dalje, uz stambenu sigurnost mladih obitelji.

Rađa se više dječaka nego djevojčica

U srpnju je živorođeno 3.055 djece, najveći broj ove godine kad se usporedi s ostalim mjesecima. Osim toga, ovo je bio prvi srpanj u posljednjih šest godina kad je broj rođenih premašio 3.000, naglasili su iz Ministarstva. Među djecom rođenom u srpnju bilo je više dječaka nego djevojčica, 1.602 u odnosu na 1.453, a u kolovozu 1.506 dječaka i 1.416 djevojčica.

Od početka godine do kraja kolovoza, rođeno je 11.316 dječaka, 513 ili 4,75 posto više nego u istom razdoblju prošle godine, kad ih je bilo 10.803. Djevojčica je ove godine rođeno manje nego dječaka, točnije 10.724. To je ipak za 542 ili 5,32 posto više nego prošle, kad ih je rođeno 10.182.

Pada i broj umrlih

I broj umrlih je pao kad se usporede ova i prošla godina, i to za točno 240 smrti. Od siječnja do kolovoza 2026. umrle su 33.827 osobe, 0,7 posto manje nego u tom periodu lani, kad je umrlo 34.067 ljudi.

U Hrvatskoj je sredinom 2025. porastao broj stanovnika za 8.760 u odnosu na broj stanovnika sredinom 2024. godine prema procjeni Državnog zavoda za statistiku, a od sredine 2025. do kraja za 1.009 stanovnika

Najviše stanovništva u dobi od 65 i više godina u odnosu na ukupno stanovništvo bilo je u Šibensko-kninskoj županiji (28,8 posto), a najmanje u Gradu Zagrebu (20,9 posto).

U odnosu na procjenu iz prethodne godine, broj stanovnika u 2025. godini povećao se za 8.760 osoba ili 0,2 posto. Prema procjeni stanovništva sredinom 2025. Republika Hrvatska imala je 3.874.993 stanovnika, od toga 1.893.472 muškarca i 1.981.521 ženu, objavio je Državni zavod za statistiku.

Najveći rast bilježi Istarska županija, u kojoj je u odnosu na procjenu prethodne godine ostvaren relativni porast od 1,60 posto. Rasle su i Zadarska, Zagrebačka, Dubrovačko-neretvanska, Ličko-senjska, Splitsko-dalmatinska, Šibensko-kninska i Primorsko-goranska županija. U Gradu Zagrebu broj stanovnika porastao je za 0,45 posto.

U ostalim županijama smanjen je ukupan broj stanovnika te je najveći relativni pad prisutan u Sisačko-moslavačkoj (1,14 posto) i Požeško-slavonskoj županiji (1,13 posto).

Hrvatska među najstarijim nacijama u Europi

Prosječna starost ukupnog stanovništva RH iznosila je 44,7 godina (muškarci 42,9 godina, žene 46,4 godine), što ga svrstava među najstarije nacije Europe. Najviše stanovništva u dobi od 65 i više godina u odnosu na ukupno stanovništvo bilo je u Šibensko-kninskoj županiji (28,8 posto), a najmanje u Gradu Zagrebu (20,9 posto).

Udio mladog stanovništva (0 – 19 godina) u ukupnom stanovništvu Republike Hrvatske iznosio je 18,7 posto. Na razini županija najmanji udio mladog stanovništva bio je u Primorsko-goranskoj (16,2 posto), a najveći u Međimurskoj županiji (21,1 posto) pokazuju podaci DZS-a.

Udio fertilnoga kontingenta, odnosno dijela stanovništva u reproduktivnoj dobi u ukupnome ženskom stanovništvu u 2025. iznosio je 39,8 posto. Fertilno žensko stanovništvo čine žene u dobi od 15 do 49 godina života.

Više od pola stanovnika živi u pet županija

U Hrvatskoj 52,5 posto stanovništva živi u samo pet županija. Najviše i to 20,1 posto, odnosno 777.744 živi u Zagrebu i u Splitsko-dalmatinskoj županiji koja broji 431.463 stanovnika ili 11,1 posto. Najmanje stanovnika imale su Ličko-senjska županija (43.402 ili 1,1 posto) i Požeško-slavonska županija (60.289 ili 1,6 posto).

U 2025. rođeno je 32.479 djece, odnosno njih 410 više nego u 2024. godini. Umrlo je 50.007 osoba, odnosno 1.073 manje nego 2024. godine, navodi DZS. I dalje imamo negativan prirodni prirast, koji je nešto manji u odnosu na 2024. i iznosi -17.528.

Rastao je i broj sklopljenih brakova, ali i razvoda. U 2025. bilo je 17.270 sklopljenih brakova, što je u odnosu na 2024. porast od 64 sklopljena braka. Razvedenih brakova bilo je 5674, pa je u odnosu na 2024. bilo 713 razvoda više.

U 2025. godini u Hrvatskoj se doselilo 19.180 ljudi više u odnosu na broj odseljenih, što je gotovo upola manje nego 2024. godine kada je taj saldo iznosio 31.394. Iz inozemstva tako je doseljeno 56.665 ljudi, a iselilo se njih 37.485.

I. PRIRODNO I MIGRACIJSKO KRETANJE STANOVNIŠTVA PO ŽUPANIJAMA ZA  2025. GODINU
Ž. ŽR25 UM25 PP25 IMU25 IMI25 IMS25 MŽMU25 -MŽMI25 MŽMS25
ZG 2.797 -3.558 -761 4.715 -3.177 1.538 5.010 -3.073 1.937
KZ 895 -1.600 -705 894 -884 10 851 -750 101
SM 1.073 -2.152 -1.079 1.456 -1.708 -252 895 -1.201 -306
KA 815 -1.740 -925 1.054 -1.024 30 655 -782 -127
VA 1.213 -2.072 -859 1.612 -1.517 95 767 -783 -16
KK 860 -1.452 -592 784 -755 29 533 -761 -228
BB 832 -1.532 -700 759 -622 137 701 -912 -211
PG 1.760 -3.701 -1.941 5.208 -2.885 2.323 1.782 -1.674 108
LS 342 -727 -385 1.190 -486 704 488 -416 72
VP 549 -1.011 -462 633 -478 155 344 -664 -320
PS 525 -911 -386 698 -684 14 464 -595 -131
BP 1.059 -1.932 -873 1.901 -1.584 317 606 -1.128 -522
ZD 1.502 -2.114 -612 3.898 -1.942 1.956 1.544 -1.153 -1.153
OB 2.011 -3.524 -1.513 2.351 -1.670 681 1.312 -1.607 -295
ŠK 747 -1.427 -680 1.979 -861 1.118 945 -804 141
VS 1.177 -2.157 -980 1.652 -1.258 394 742 -1.205 -463
SD 3.790 -4.793 -1.003 6.257 -3.122 3.135 1.792 -1.972 -180
IS 1.433 -2.483 -1.050 5.943 -3.125 2.818 1.458 -1.001 457
DN 1.050 -1.278 -228 2.358 -1.028 1.330 627 -852 -225
ME 1.013 -1.235 -222 948 -784 164 385 -481 -96
GZ 7.036 -8.608 -1.572 10.375 -7.891 2.484 8.193 -8.280 -87
RH 32.479 -50.007 -17.528 56.665 -37.485 19.180 30.094 -30.094 0

Oznake:

 ŽUP = županija: ZG = Zagrebačka, KZ = Krapinsko-zagorska, SM = Sisačko-moslavačka, KA = Karlovačka, VA = Varaždinska, KK = Koprivničko-križevačka,  BB = Bjelovarsko-bilogorska, PG = Primorsko-goranska,  LS = Ličko-senjska,VP = Virovitičko- podravska,  PS = Požeško-slavonska,  BP = Brodsko-posavska,  ZD = Zadarska, OB = Osječko-baranjska, ŠK= Šibensko-kninska, VS = Vukovarsko-srijemska,  SD = Splitsko-dalmatinska, IS = Istarska, DN = Dubrovačko-neretvanska,

ME = Međimurska,

GZ = Grad Zagreb i RH = Republika Hrvatska,

ŽR = živorođeni, UM = umrli su označeni predznakom -,  

PP = ŽR – UM = promjena broja stanovnika županija od 1. siječnja 2025. do 31. prosinca  2025.godine prirodnim kretanjem,

IMU = useljeni iz inozemstva, IMI = iseljeni u inozemstvo označeni su predznakom-, IMS = IMU – IMI = migracijski saldo županija s inozemstvom,

MŽMU = useljeni iz druge županije, MŽMI = iseljeni u drugu županiju su označeni predznakom- i

MŽMS = MŽMU – MŽMI = međužupanijski migracijski saldo.

Indeksi 25 odnose se na migracije 2025. godinu. Brojeve iseljenih iz Hrvatske i iz županija u druge županije označio sam predznakom minus.   

Prema podatcima Državnog zavoda za statistiku od popisa 2021. godine punoljetnost je steklo  118.802.osoba, a smrću umrlih osoba izgubili smo 159.334 birača. U Registru birača broj birača se morao smanjiti za 40.532. Većina useljenih iz inozemstva nije imala državljanstvo te nisu mogli imati biračko pravo na izborima za Hrvatski sabor, a iseljeni u inozemstvo na izborima u svojim izbornim jedinicama nisu mogli glasati na izborima 2024. godine. U 2025. i 2026. godini nastavlja se smanjivati broj birača. Izvješća Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije o broju birača upisanih u Registar birača po općim izbornim jedinicama znatno odstupaju od demografskih kretanja stanovništva u Hrvatskoj.

II. PROCJENA BROJA STANOVNIKA DRŽAVNOG ZAVODA STATISTIKU  OD 1. SIJEČNJA 2024. DO 31. PROSINCA 2025. GODINE
ŽUP S21p PD21 S24k PP25 IMS25 MŽMS25 ∆S25-24k S25k
ZG 299.985 244.398 309.964 -761 1.538 1.937 2.714 312.678
KZ 120.702 100.081 119.320 -705 10 101 -594 118.726
SM 139.603 116.562 134.008 -1.079 -252 -306 -1637 132.371
KA 112.195 94.026 109.561 -925 30 -127 -1022 108.539
VA 159.487 131.429 158.860 -859 95 -16 -780 158.080
KK 101.221 83.210 99.203 -592 29 -228 -791 98.412
BB 101.879 83.850 98.266 -700 137 -211 -774 97.492
PG 265.419 222.697 265.990 -1.941 2.323 108 490 266.480
LS 42.748 35.954 43.200 -385 704 72 391 43.591
VP 70.368 57.993 67.221 -462 155 -320 -627 66.594
PS 64.084 52.594 60.594 -386 14 -131 -503 60.091
BP 130.267 107.034 125.978 -873 317 -522 -1078 124.900
ZD 159.766 130.268 165.766 -612 1.956 -1.153 1735 167.501
OB 258.026 213.927 249.734 -1.513 681 -295 -1.127 248.607
ŠK 96.381 80.799 95.898 -680 1.118 141 579 96.477
VS 143.113 117.500 136.797 -980 394 -463 -1049 135.748
SD 423.407 344.794 430.526 -1.003 3.135 -180 1.952 432.478
IS 195.237 160.197 204.709 -1.050 2.818 457 2.225 206.934
DN 115.564 92.820 116.393 -228 1.330 -225 877 117.270
ME 105.250 84.283 105.003 -222 164 -96 -154 104.849
GZ 767.131 623.324 777.359 -1.572 2.484 -87 825 778.184
RH 3.871.833 3.177.740 3.874.350 -17.528 19.180 0 1.652 3.876.002

Oznake:

ŽUP = županija: ZG = Zagrebačka, KZ = Krapinsko-zagorska, SM = Sisačko-moslavačka, KA = Karlovačka, VA = Varaždinska,  KK = Koprivničko-križevačka,  BB = Bjelovarsko-bilogorska, PG = Primorsko-goranska,  LS = Ličko-senjska,VP = Virovitičko- podravska,  PS = Požeško-slavonska,  BP = Brodsko-posavska,  ZD = Zadarska, OB = Osječko-baranjska, ŠK= Šibensko-kninska, VS = Vukovarsko-srijemska, SD = Splitsko-dalmatinska, IS = Istarska, DN = Dubrovačko-neretvanska, ME = Međimurska, GZ = Grad Zagreb i RH = Republika Hrvatska, S21p = broj stanovnika popisan 2021. godine, PD21 = broj punoljetnih državljana popisanih 2021. godine, S24k = broj stanovnika prema procijeni Državnog zavoda za statistiku 31. prosinca 2024. godine, S25k = broj stanovnika prema procijeni Državnog zavoda za statistiku 31. prosinca 2025. godine i ∆S25 = S25k – S24k = PP25 + IMS25 + MŽMS25 promjena broja stanovnika od kraja 2024. do kraja 2025.  godine prirodnim i migracijskim kretanjem stanovništva.

Mr. sc. Edo Zenzerović, dipl. ing. elektr.

Povezane objave

Politika i prostitucija

HF

U Agrokoru hrvatska država većinski vlasnik

HF

Zokiju je trebalo tri i pol godine da izađe iz mišje rupe

HF

Tko bi “crvenu tabletu”?

HF

Ostavi komentar

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da se slažete s tim, ali možete to neprihvatiti i isključiti ukoliko želite. Prihvati Pročitaj više