Studentski prosvjedi više nisu obični prosvjedi, već organizirani neredi u kojima sudjeluju profesionalci i zastupnici iz ljevičarske stranke LFI
Od mjeseca rujna mediji izvještavaju o učeničkim prosvjedima i neredima zbog vrlo loših uvjeta u školama diljem Francuske. No, prvotni prosvjedi zbog loših uvjeta u srednjim školama ubrzo su prerasli u nemire i pretvorili se u nešto sasvim drugo – u prosvjede tzv. multikulturalne mladeži protiv bijelaca. To potvrđuju, između ostalog, brojne objavljene snimke i videozapisi na internetu i društvenim mrežama, a slike je provjerila mreža BFMTV.
Prvi prosvjed započeo je u ponedjeljak 21. rujna 2026. u srednjoj školi Saint-Exupéry u Créteilu, predgrađu jugoistočnog Pariza, a potom su se prosvjedi počeli širiti pariškom regijom. Prosvjedi su započeli prije predstavljanja odluke francuske vlade o državnom proračunu 1. listopada, što uključuje smanjenje javne potrošnje, smanjenje deficita i javnog duga. Javni dug Francuske trenutno iznosi 119 posto BDP-a, što je oko 3,6 milijardi eura.
Prosvjednici su naveli najvažnije razloge prosvjeda: nedostatak učitelja, male učionice, loše održavana školska infrastruktura, nedovoljna ventilacija tijekom nedavnih toplinskih valova itd. Međutim, prosvjedi učenika ubrzo su prerasli u brutalno nasilje, a snimke su objavljivane na društvenim mrežama, najviše na platformi X (vidjeti npr. Remix News & Views na X).
Evo primjera iz objavljenih videozapisa koji su objavljeni na platformi X:
Bijela Francuskinja koja je u Marseilleu pokušala spriječiti učenike / studente da autobusnu stanicu razbiju metalnom šipkom pogođena je izravno u lice plamenom iz aerosolne limenke korištene kao improvizirani bacač plamena kućne izrade.
Nasilje nad bijelcima
Druga bjelkinja, nadzornica u srednjoj školi Baudelaire u Seynodu potpuno je okružena grupom ‘multikulturalne’ mladeži dok joj Crnac zadaje šakom nekoliko udaraca u lice – ovaj videozapis objavljen je i na platformi X.
‘Visegrad 24’ kao utjecajan profil na društvenoj mreži X (@Visegrád 24) također je 2. listopada na svojem X-profilu objavio videozapis koji prikazuje francuskog bijelog vatrogasca kojeg su „školski pobunjenici“ zapalili tijekom nasilnih provjeda u Bordeauxu.
Novi Bataclan!?
Jedan od objavljenih videozapisa na X-u prikazuje veliku grupu tinejdžera snimljene kako repaju stihove pjesme „M*R*H“ – pjesma se referira na teroristički napad u pariškom kazalištu ‘Bataclan’ 13. 11. 2015. godine u kojem je ubijeno 90 ljudi: „Ne bojim se, ne bojim se pakla; … tko me osim Alaha može zaustaviti? / Bataclan, pravim se mrtav, ležim na podu, pobit ću ih jednog po jednog. …“
Prema najnovijim vijestima koje je objavio ‘RemixNews’ 2. listopada 2026., francusko Ministarstvo unutarnjih poslova priopćilo je da je 1027 srednjih škola pogođeno demonstracijama, a blokade su postavljene u 222 škole. Samo u četvrtak 1. listopada francuske vlasti zabilježile su 1949 uhićenja i 305 ozlijeđenih policajaca.
Édouard Geffray, francuski ministar obrazovanja, rekao je da je ozlijeđeno 65 prosvjetnih djelatnika, uključujući i 40 ravnatelja te da je školskim objektima nanesena značajna šteta.
U La Ciotatu ravnatelj škole poliven je benzinom i pretučen; u Rouenu učenik je na školskim vratima iz minobacača za vatromet izravno u lice pogodio ravnatelja srednje škole ‘Blaise Pascal’, a u petak 2. listopada u Belfortu je policijski zapovjednik u civilu pretučen do nesvijesti od ‘multikulturalne’ rulje.
Tužitelji u Belfortu otvorili su istragu o pokušaju namjernog ubojstva javnog dužnosnika
Sljedeći videozapis pokazuje mladu bijelu francusku policajku koju progone ‘multikulturalni’ mladići, „čopor koji urla od mržnje“, obaraju je na tlo i potom tuku nogama… dok neki viču: „ubij je, ubij…“
Marine Le Pen ovim povodom u objavi na X je napisala: „…Slika ove mlade policajke, koju progoni čopor koji urla od mržnje, bačene na tlo i napadnute, nepodnošljiva je. Ovi činovi zaslužuju uzorne kazne. Neka zna da joj večeras milijuni Francuza daju toplu podršku.“ (@MLP_officiel)
Marine Le Pen također je još ranije objavila da studentski prosvjedi više nisu obični, već organizirani neredi u kojima sudjeluju profesionalci i zastupnici iz ljevičarske stranke LFI.
Prosvjedi zbog loših uvjeta u školama ubrzo su postali nasilni: u mnogim školama podmetnut je požar, masovno nasilje i kaos ne širi se samo po školama nego i na ulicama, mnogo je zapaljenih autobusa i vatrogasnih vozila, itd. Iz navedenih razloga francuska vlada je u četvrtak 1. 10. 2026. sazvala krizni sastanak jer su prosvjedi postali nasilni, a izgrednici, mnogi migrantskog podrijetla, podmetali su požare i izvodili druga nasilna zlodjela. Mnogi su viđeni kako uzvikuju islamističke uzvike i vijore strane zastave.
LFI podržava nasilje
Jean-Luc Mélenchon, vođa krajnje lijeve stranke LFI (La France Insoumise / ‘Nepokorena Francuska’) pozvao je mlade ljude da koriste „samo metode nenasilne borbe.“ Međutim, obavještajna izvješća koja je citirala francuska vlada tvrde da stranka LFI potajno podržava nasilje.
Podsjećam čitatelje da je u veljači o.g. Hrvatski fokus br. 811. objavio tekst pod naslovom: „Nasilje europskih radikalnih ljevičara – U Lyonu tukli su mladića dok ga nisu ubili“ te tekst „Rastu pozivi za zabranu Antife nakon ubojstva mladog aktivista u Lyonu“ (HF br. 812. od 27. 2. 2026.).
Naime, Raphaël Arnault, zastupnik LFI-ja, suosnivač je Antifašističke mlade garde koja je odgovorna za ubojstvo Quentina Déranquea, 23-godišnjeg studenta, katolika i konzervativnog aktivista u Lyonu.
Kaznena djela koja aktualna francuska vlast tolerira!?
Francuski zastupnik u Europskom parlamentu i bivši policijski povjernik pozvao je u četvrtak 8. listopada 2026. na podizanje optužnice za pokušaj ubojstva nakon što su maskirani prosvjednici zapalili ulaz policijske postaje ‘Capucins’ u Bordeauxu, blokirajući pri tome policajce unutra dok je dim ispunjavao zgradu. „To je kazneno djelo iznimne težine; mogli smo imati masakr,“ napisao je zastupnik Matthieu Valet na X.
„Počinitelji moraju biti pronađeni i procesuirani za pokušaj ubojstva. Deset godina nakon napada u Viry-Châtillonu 2016., gdje su policajci živi spaljeni dok su bili zarobljeni u svom patrolnom automobilu, ništa se nije promijenilo,“ napisao je Valet.
U ponedjeljak 5. listopada, maskirani izgrednici zapalili su ulaz strukovne srednje škole Vauquelin u Parizu i blokirali izlaz dok je u školi bilo 100 učenika i osoblja, a vatrogasci i policija dočekani su minobacačkom vatrom.
Povodom ovog nasilnog događaja ravnateljica škole Carole Zerbib je izjavila: „Bilo je strašno za učenike i osoblje koji su svjedočili izljevu nasilja. … Mislim da smo rijetko kad vidjeli ovako jako nasilje…“
Potresna snimka BFMTV-a zabilježila je taj trenutak.
Posljednjih tjedana diljem Francuske dogodili su se strašni prizori, uključujući napade na žene s ručnim minobacačima plamena, premlaćivanje učitelja na ulicama, podmetanje požara u školama, polijevanje učitelja i osoblja benzinom te premlaćivanje policajaca do nesvijesti. U gotovo svakom objavljenom videozapisu, rasne manjine, uglavnom Crnci i Arapi, vide se kao glavni pokretači nemira i fizičkog nasilja.
Napadi na policajce
Laurent Nuñez, ministar unutarnjih poslova, na saslušanju pred pravnim odborom Nacionalne skupštine 7. 10. 2026. izjavio je da najnoviji podatci ministarstva unutarnjih poslova pokazuju da je 761 policajac ozlijeđen u neredima, a broj obuhvaća ozljede od 28. rujna ove godine.
Noviji podatci objavljeni 8. listopada pokazuju da se 6877 osoba nalazi u pritvoru, od koji je 86 posto maloljetnika, a 2376 suočeno je s kaznenim progonom.
Do 5. listopada 2026. francuski ‘Le Monde’ izvjestio je o 190 ozljeđenih učenika, 650 ozljeđenih policajaca i 78 ozljeđenih školskih djelatnika.
Podatci objavljeni 8. listopada pokazuju da je ozlijeđeno 215 učenika, a najmanje 24 škole pretrpjele su ozbiljnu štetu zbog vandalizma i podmetanja požara.
Studenti i sindikat ‘Iycéenne’ kažu da prosvjeduju zbog smanjenog broja nastavnog osoblja, prenapučenih učionica, dugih rasporeda, sveučilišnog sustava prijema ‘Parcoursup’ i objekata u lošem stanju. Francuska vlada neke od navedenih pritužbi nazvala je legitimnim, dok je istovremeno osudila izjavu ministra unutarnjih poslova Nuñeza koji je trenutno stanje opisao kao „klizanje u nerede i urbano nasilje.“
Joakim Scheffer, magistar međunarodnih odnosa i mađarski konzervativac u svojem članku objavljenom 7. listopada 2026. između ostalog, napisao je sljedeće: „Francuski ‘studentski’ neredi očito su postali više od pobune zbog loših uvjeta u školama: oni sada razotkrivaju protubijelu politiku koja podupire distopiju Jean-Luc Mélenchona ‘Nova Francuska’. Kako se njegova krajnje lijeva stranka LFI (‘Nepokorena Francuska’) mobilizira oko nemira ukorijenjenih u četvrtima s velikim imigrantskim stanovništvom, nemiri se sve više čine pokušajem demontiranja institucija, kulture i demografskog poretka onoga što krajnja ljevica opisuje kao ‘Staru Francusku’.“
Mélenchon i LFI pokušavaju studenstske prosvjede / nerede pretvoriti u instrument demontiranja ‘Stare Francuske’ i ubrzati dolazak ‘Nove Francuske’, oko čega je Mélenchon već izgradio svoju predsjedničku kampanju za 2027.: „… Požari koji gutaju škole postaju doslovno slika političkog projekta krajnje ljevice: naslijeđeni poredak je rasistički, zastario i njime dominiraju bijelci; novi ga mora zamijeniti. …“
LFI nije samo promatrač sa strane – njegovi zastupnici pojavili su se u školi Créteil gdje je ‘pokret’ započeo; aktivisti LFI-ja pratili su naknadne mobilizacije. A ‘Le Monde’ je izvijestio da je LFI od samog početka bio u „prvom planu.“ I što je još značajnije, u izvješću s kriznog sastanka francuske vlade navodi se da obavještajne službe dijele procjenu da je pokret nastao kao „operacija koju su organizirali LFI i njegovi opunomoćenici na krajnjoj ljevici. Ova veza postala je očita u Saint-Denisu gdje je krajnje ljevičarski aktivist Ritchy Thibault uhićem tijekom nasilnih nereda i blokada jer je navodno pozivao na napade na policijske postaje, paljenje Elizejske palače i pripreme za ‘revoluciju.’
„Škole gore, policajci napadnuti, tinejdžeri skandiraju imena islamističkih terorista dok LFI kreće na čelo mobilizacije. Da bi se izgradila Mélenchonova Šesta Republika, ‘Nova Francuska’, prvo se mora slomiti legitimnost stare…“
Prosvjedi se proširili izvan Francuske
Belgijski grad Liège zabranio je neovlašteno javno okupljanje više od tri osobe nakon tjedna nasilnih ‘studentskih’ prosvjeda koji su se iz Francuske proširili u Belgiju.
Ova izvanredna naredba, koju je uveo socijalistički gradonačelnik Willy Demeyer, stupila je na snagu u četvrtak 8. listopada o.g. i biti će na snazi do 16. listopada, dok se vlasti bore s podmetanjem požara, vandalizmom i napadima na policiju.
U Liègeu su prvi prosvjedi započeli 1. i 2. listopada 2026., a potom se dramatično intenzivirali u tjednu s početkom od 5. listopada. Prosvjedi u Liègeu slijedili su izrazito sličnu putanju onima u Francuskoj – koji su ujedno privukli i značajnu međunarodnu pozornost.
Bernard Quintin, belgijski ministar unutarnjih poslova, u četvrtak 8. listopada izjavio je da se Antifa infiltrirala u demonstracije: „Odrasli manipuliraju djecom kako bi prenijeli nailne političke poruke,“ rekao je Quintin.
Neredi u Valoniji predvode potomci ilegalnih migranata
Nadalje, demografski sastav nereda vrlo je sličan onima u Francuskoj: Liège se nalazi u Valoniji, gdje oko 37 posto stanovništva čine strani državljani ili belgijski državljani stranog podrijetla. U samoj općini Liège, udio je 2025. dosegao 57,7 posto, što uključuje 36,9 posto belgijskih građana stranog podrijetla i 20,8 posto stranih državljana.
Neredi u Francuskoj inspirirali su već slične akcije i drugdje u Europi, posebno u Italiji i Grčkoj. U Rimu i Torinu radikalno ljevičarski studentski kolektivi okupirali su škole pod sloganom „učinimo kao u Francuskoj,“ a druge skupine organizirale su prosvjede u Bologni. Jedan od navedenih razloga je protivljenje novim školskim pravilima vlade Giorgie Meloni, koja zabranjuje burke i druge oblike pokrivanja lica te ograničavaju broj učenika stranog podrijetla u pojedinim razredima. Ipak, prosvjedi u Italiji nisu eskalirali na istu razinu nasilja kao u Francuskoj i Belgiji.
Komunistička mladež Grčke također je otvoreno podržala francuske prosvjede i pozvala na nacionalnu mobilizaciju učenika 8. listopada; u Ateni, Patrosu i drugim grčkim gradovima zabilježeni su štrajkovi, okupacije škola i demonstracije.
****
Upravo pred završetak ovog teksta, u ponedjeljak 12. listopada objavljena je najnovija vijest: U nedjelju 11. listopada 2026., francuski krajnje ljevičarski predsjednički kandidat Jean-Luc Mélenchon održao je svoj predsjednički skup u Clermont-Ferrandu pred oko 10.000 pristaša, a na pozornicu je doveo dvoje učenika koji su, kao i LFI, zahtijevali „opću mobilizaciju,“ dok Francuska gori, i već više od tri tjedna pati od nasilnih nereda, podmetanja požara, napada na poduzeća i uništavanja tuđe imovine, kao i napada na policiju.
Na ovom nedjeljnom skupu Mélenchon je iznio svoj plan zamjene Pete Republike novom, Šestom Republikom, vezano uz njegovu viziju ‘Nove Francuske’, oblikovane masovnom imigracijom i ‘kreolizacijom’, a ne tradicionalnom francuskom asimilacijom i nacionalnim identitetom.
Videozapis o održanom nedjeljnom skupu objavio je i X 11. 10. 2026. (@JLMelenchon).
Izvor:
- The National Pulse: „France is Burning Again. Here’s Why.“ – 8. 10. 2026.; https://thenationalpulse.com
- Thomas Chatterton Williams: „The Violence Sweeping France Was Never Really About Schools“ – The Atlantic, 7. 10. 2026.;
- Joakim Scheffer: „To Build ‘New France’, the Old Must Burn: LFI Anti-White Agenda behind French Riots“ – Hungarian Conservative, 7. 10. 2026.;
