Vjetroelektrane su veliki posao za odabrane, ali mnogima uzrokuju zdravstvene probleme. Jedan od uzroka je infrazvuk koji proizvode vjetroturbine tijekom rada
Znadete li što je zajedničko vjetroturbinama, podatkovnim centrima, oceanskim valovima i vulkanskoj erupciji? Ovim pitanjem dr. Peter F. Mayer započeo je svoj tekst o informiranju javnosti o infrazvuku i infrazvučnim valovima.
„Svi emitiraju infrazvuk, odnosno zvuk frekvencije ispod 20 Hz (Hz-herc). Ovi zvučni valovi, koji se pogrješno smatraju nečujnima, mogu više puta kružiti oko Zemlje i zanimljivi su i fizičarima i liječnicima.“
Indonezija, 26. kolovoza 1883. godine, Krakatoa se probudila uz kolosalnu eksploziju. Zvučni val koji je generirao vulkan bio je toliko intenzivan da su ga registrirali barometri na meteorološkoj postaji u Londonu – udaljenoj nešto više od 10.000 km. „To je bilo prvo ikad provedeno mjerenje infrazvučnog signala“, izvijestio je tada Françoise Coulouvrat, fizičar specijaliziran za akustiku na Institutu Jean le Rond d’Alembert. „U Londonu je val registriran čak dva puta, što znači da je barem dva puta obišao Zemlju.“
Erupcija vulkana Krakatoa u Sundskom prolazu (tzv. Pacifički vatreni prsten) bila je otprilike 13.000 puta snažnija od atomske bombe u Hirošimi i proizvela je najglasniji zvuk ikad zabilježen.
Dvadeset godina kasnije, 30. 6. 1908., ulazak velikog tunguskog asteroida u atmosferu i njegova masivna eksplozija – 1000 puta snažnija od atomske bombe bačene na Hirošimu, infrazvučni valovi ponovno su zabilježeni tisućama kilometara dalje. To je tada potaknulo interes znanstvenika za infrazvučne valove, vrlo niskofrekventne zvučne valove ispod 20 Hz koji mogu putovati na velike udaljenosti.
Tunguski asteroid dobio je ime po Tunguski – rijetko naseljenom području tajge u istočnom Sibiru.
Infrazvučni valovi koji nastaju vulkanskim erupcijama mogu obići Zemlju nekoliko puta, kao što je bio slučaj s erupcijom na Baliju u lipnju 2018. godine.
Što je frekvencija zvučnog vala niža, to je njegova valna dužina veća, tj. dulja i dalje putuje. Također, obično je „slijep“ za prepreke manje od svoje valne duljine.
Geofizički fenomeni
Svi geofizički fenomeni emitiraju infrazvuk – vulkanske erupcije, potresi, padajući meteoriti, tornada, munje, aurore, itd. Međutim, emisije infrazvučnih valova nisu ograničene samo na geofizičke pojave. Brojni umjetni izvori također generiraju infrazvučne valove, uključujući nuklearne i kemijske eksplozije, pumpe i ventilacijske sustave u podatkovnim centrima, generatore i vjetroturbine – svi emitiraju infrazvuk u frekvencijskim pojasevima koji su bliži pragu od 20 Hz.
Dr. Peter F. Mayer ističe: „Vjetroelektrane su veliki posao za odabrane, ali mnogima uzrokuju zdravstvene probleme. Jedan od uzroka je infrazvuk koji proizvode vjetroturbine tijekom rada.“
Fernand Kartheiser, zastupnik u Europskom parlamentu, razgovarao je u ‘podcastu’ s profesorom Kenom Mattssonom sa Sveučilišta Uppsala u Švedskoj o manje raspravljanim utjecajima energije vjetra, posebno buke i infrazvuka. U razgovoru obojica su se osvrnula na konferenciju održanu u Europskom parlamentu 24. ožujka 2026. pod nazivom: „Nečujno, ali ne i bezopasno – javno zdravlje i infrazvuk energije vjetra u EU“ i detaljno su raspravljali o zdravstvenim učincima infrazvuka koji generira kretanje vjetroturbina.
Inače, navedena konferencija održana u Europskom parlamentu okupila je znanstvenike, pravne stručnjake, kreatore politika, predstavnike industrije i građanske skupine. Konferencija je bila vezana i uz Peticiju 0482/2021 u kojoj su razne europske građanske organizacije zagovarale zajednički okvir EU-a o buci vjetroturbina.
Kronični utjecaji infrazvučnog signala
Glavni govornici na održanoj konferenciji bili su prof. Ken Mattsson, stručnjak za znanstveno računarstvo i numeričku analizu sa Sveučilišta Uppsala u Švedskoj, te dr. Ursula Maria Bellut-Staeck, njemačka liječnica i međunarodno poznata i priznata znanstvenica specijalizirana za mikrocirkulaciju. Dr. Bellut-Staeck je u lipnju 2024. objavila znanstveni rad o kroničnom utjecaju infrazvučnog signala koji „uzrokuje nepravilne informacije putem endotelne mehanotransdukcije i dalekosežne poremećaje vaskularne regulacije u svim organizmima.“
Zajedno, oni su predstavili nalaze i metodološka razmatranja vezana uz istraživanja akustičnih emisija iz vjetroturbina. Njihove prezentacije posebno su usredotočene na tehnike mjerenja i modeliranje zvuka i infrazvuka, kao i znanstvene izazove povezane s točnom karakterizacijom ovih fenomena.
Nadalje, konferencija u Europskom parlamentu održana je u kontekstu tekućih rasprava u EU o buci u okolišu i Direktivi o buci u okolišu. Budući da broj vjetroturbina u Europi raste – trenutno prelazi
100.000, a planira se još mnogo više, pitanja vezana uz mjerenje, analizu i regulaciju akustičnih emisija privlače sve veću pozornost. (Vidjeti: www.wind-watch.org).
Iako se energija vjetra široko promovira zbog svoje navodne energetske neovisnosti i ekološke prihvatljivosti, istraživanje profesora Mattssona ističe značajne, često zanemarene zdravstvene i ekološke probleme koji proizlaze iz infrazvuka i čujne pulsirajuće buke modernih vjetroturbina.
Infrazvuk se odnosi na zvučne valove ispod 20 Hz – valove koje ljudi uglavnom ne mogu čuti.
Javlja se prirodno (plaže, šume, vulkani), ali vjetroturbine generiraju jedinstveni „pulsirajući infrazvuk“ koji nalikuje periodičnim eksplozijama. Iako je nečujan za većinu ljudi, mogu ga percipirati kao vibracije.
Učinci na ljudsko zdravlje
Nedavne studije pokazuju da mozak može percipirati infrazvuk čak i kada je nečujan, neovisno o ušima.
Pulsirajući zvukovi općenito su uznemirujući od kontinuiranih. Ljudi koji žive u blizini modernih vjetroturbina (posebno onih izgrađenih nakon 2019. godine) prijavljuju poremećaje spavanja, migrene i mučninu kod kretanja, vjerojatno uzrokovane ovim pulsirajućim infrazvukom.
Sigurna udaljenost za nove instalacije još nije određena; pokazalo se da je 600 metara nedovoljno.
Osim infrazvuka, vjetroturbine generiraju glasan, pulsirajuće čujni zvuk (amplitudno modulirani zvuk). Snimke pokazuju razine do 60 dBA u blizini stambenih zgrada, što znatno prelazi zakonsku granicu od 40 dBA. Ova buka je vrlo uznemirujuća i može se širiti i do 10 km.
Utjecaji na životinje i divlje životinje
Pulsirajuća buka (i infrazvuk i zvučna buka) ima snažan učinak na životinje. Primijećeno je da se konji zbog buke udaljavaju od vjetroturbina i odbijaju se vratiti. Divlje životinje poput jelena često putuju više od 5 km dalje od vjetroturbina. Vjetroelektrane također doprinose smrti ptica i šišmiša, i još su značajniji ubojice kukaca.
Povećana zabrinutost zbog vjetroelektrana na moru
Vjetroturbine na moru su mnogo veće i emitiraju znatno jači infrazvuk u zrak – i što je ključno – u ocean putem svojih temelja. Zvuk putuje mnogo dalje preko vode i kroz ocean. To ometa morski život, npr. kitove i dupine koji komuniciraju pomoću infrazvučnih frekvencija.
Također predstavlja i vojni problem, jer dalekosežni infrazvuk može otežati lociranje podmornica, omogućujući im da se skrivaju u buci. To je bio jedan od razloga zašto je izgradnja vjetroelektrana na moru u SAD-u potpuno zaustavljena.
Izazovi i odgovor vlasti
Profesor Mattsson nailazi na različite reakcije političara; neki ga slušaju, drugi ga ignoriraju. Vlasti često odbacuju njegove zabrinutosti, tvrdeći da zvuk koji se ne može čuti ne može uzrokovati štetu – znanstveno pogrešan argument (npr. kao kod rendgenskih zraka).
Glavnim razlogom ovog uskraćivanja smatraju se ekonomski interesi, gdje se brzom širenju vjetroelektrana daje prednost nad javnim zdravljem.
Industrija se često oslanja na zastarjele ili manjkave studije i odbija priznati nova znanstvena otkrića o jedinstvenoj prirodi i utjecaju buke modernih vjetroturbina. Lažno tvrdi da su razine infrazvuka iz vjetroturbina usporedive s onima u prirodnim okruženjima.
Profesor Mattsson naglašava hitnu potrebu za nastavkom recenziranih istraživanja kako bi se odredile sigurne razine i udaljenosti za vjetroturbine, posebno s obzirom na izrazito pulsirajuću prirodu njihovih emisija u usporedbi s prirodnim zvukovima.
Nadalje, prof. Mattsson zalaže se za otvorenu raspravu temeljenu na znanstvenim činjenicama, a ne na tvrdnjama industrije, čime naglašava svoj fokus na zdravlje, a ne negativan stav prema energiji vjetra.
Izvori:
- Dr. Peter F. Mayer: „Infraschall – Schallwellen mit extrem weiter Ausbreitung“ – TKP – Der Blog für Science & Politik, 9. 4. 2026.; https://tkp.at
- Dr. Peter F. Mayer: „Unhörbar aber nicht harmlos – Gefährdung der Volksgesundheit durch Infraschall von Windparks in der EU“ – TKP, 3. 4. 2026.; https://tkp.at/2026/04/03/
