Tvrtke trebaju kapital za rast, ali bankovni kredit nije uvijek najbolje rješenje. Zašto neki ljudi biraju skuplje financiranje?
Kada tvrtka dobije priliku proširiti svoje poslovanje ili napraviti značajnu investiciju, ima malo vremena za odluku, a nedostaje i sredstava. Prije svega, okreće se banci, ali dobivanje kredita traje predugo ili uvjeti financiranja ne odgovaraju njegovim potrebama. Što tvrtka može učiniti ako poslovna prilika ne može čekati? Jedna od opcija su alternativni oblici financiranja, koji također dobivaju na snazi u Sloveniji. Raspravljalo se o njima na konferenciji Kapitalski trg 2026., koju je organizirao Delo mediji u suradnji s Jutarnjim listom u sklopu poslovnog centra Delo. Kako objašnjava Matija Weiss, direktor PRVA fondova, privatni dužnički fondovi mogu omogućiti tvrtkama brži pristup kapitalu, iako je takvo financiranje općenito skuplje od financiranja banaka.
Zašto bi tvrtka odabrala skuplju opciju?
Banke nisu jedini izvor financiranja za poduzeća, jer se posljednjih godina razvija tržište privatnog duga, u kojem specijalizirani investicijski fondovi izravno daju zajmove tvrtkama za različite poslovne potrebe. “U principu, financiranje putem privatnih dužničkih fondova je skuplje u odnosu na financiranje banaka. U nekim slučajevima možemo zahtijevati i više osiguranja. Ključno je, međutim, da smo brži, fleksibilniji i da možemo osigurati financiranje prilagođeno potrebama svake tvrtke«, objasnio je Weiss.
“Mi nismo konkurent bankama. Mnoge poslove koje financiramo putem privatnih dužničkih fondova kasnije refinanciraju banke.
Brzina i fleksibilnost odlučujući su čimbenici kada tvrtka treba sredstva u kratkom vremenu. Dok banke slijede svoje procese i zahtjeve prilikom odobravanja kredita, specijalizirana sredstva mogu pripremiti pojedinačnu strukturu financiranja.
Na okruglom stolu Dugoročni kapital za razvoj stručnjaci su raspravljali o ulozi mirovinskih, investicijskih i osiguravajućih fondova u financiranju poduzeća, strateškim ulaganjima i gospodarskom razvoju Slovenije i Hrvatske.
Weiss je rekao da ne vidi privatne dužničke fondove kao konkurenciju za banke. Naprotiv, oba oblika financiranja mogu biti komplementarna. “Mnoge poslove koje financiramo putem privatnih dužničkih fondova kasnije refinanciraju banke”, rekao je. To tvrtkama olakšava premošćivanje razdoblja kada im je potreban kapital, a dugoročno financiranje preuzima banka. U ovom slučaju, viša cijena uglavnom je povezana s brzinom, fleksibilnošću i karakteristikama svake transakcije.
U Sloveniji se otvara tržište koje još uvijek ima puno prostora za rast
Matija Weiss, izvršni direktor PRVA fondova, istaknuo je da private debt fondovi nisu konkurenti bankama, jer omogućuju tvrtkama brže i fleksibilnije financiranje, prilagođeno njihovim potrebama.
Prema Weissu, tržišta privatnog duga u Sloveniji i Hrvatskoj razvijala su se s različitom dinamikom. U Sloveniji su kretanja u posljednjih pet do deset godina uglavnom potaknuta ulaganjem mirovinskih fondova u specijalizirane privatne dužničke fondove. Tri upravitelja fondova ove vrste fondova posluju na tržištu, a u narednoj godini Weiss očekuje još jedan ili dva. Unatoč napretku, procjenjuje se da je tržište još uvijek relativno malo i da ima znatan prostor za rast.
“Financiranje putem privatnih dužničkih fondova općenito je skuplje od financiranja banaka.”
U Hrvatskoj je situacija malo drugačija. Tamo Weiss posebno primjećuje privremeno (mezaninsko) financiranje i različite hibridne financijske instrumente, dok specijalizirani domaći privatni dužnički fondovi, koji izravno daju zajmove poduzećima, nisu toliko zastupljeni. Ovaj dio tržišta trenutno uglavnom pokrivaju druge nebankovne financijske institucije, zbog čega Weiss također vidi puno mogućnosti za daljnji razvoj u Hrvatskoj.
Međutim, razlika između dviju zemalja također otvara mogućnosti za suradnju. Privatni dužnički fondovi mogu pomoći tvrtkama da prikupe kapital koji ne mogu dobiti u određenom trenutku u banci ili ga ne mogu dobiti dovoljno brzo. S druge strane, takva ulaganja ulagačima nude mogućnost većih prinosa, ali moraju uzeti u obzir i povezane rizike.
Ima dovoljno novca. Kako ga dovesti u prave tvrtke?
Jedno od središnjih pitanja zagrebačke rasprave bilo je kako učinkovitije povezati europske uštede s tvrtkama kojima su potrebni resursi za razvoj. Na raspolaganju je mnogo kapitala, ali to ne dolazi uvijek do projekata koji bi mogli stvoriti nova radna mjesta, povećati produktivnost ili potaknuti gospodarski rast.
“Ključno je biti brži, fleksibilniji i može pružiti financiranje prilagođeno pojedinoj tvrtki.”
Weiss je objasnio da najveći dio kapitala u privatnim dužničkim fondovima dolazi od institucionalnih investitora, među kojima mirovinski fondovi imaju važno mjesto. Međutim, tvrtka FIRST Funds želi da se u budućnosti pridruži još više institucionalnih ulagača. Istodobno se obraćaju i bogatijim pojedincima koji imaju višak sredstava na raspolaganju i traže dodatne mogućnosti ulaganja.
U raspravi je također istaknuto da alternativni izvori financiranja nisu prikladni za svaku tvrtku. Bankovni krediti ostaju važan i, u pravilu, pristupačniji izvor sredstava, a privatni dužnički fondovi uglavnom zadovoljavaju one potrebe gdje su važni veća fleksibilnost i brzina.
Novac za razvoj domaćeg gospodarstva
Weiss je ilustrirao da interes za takva ulaganja postoji izvan slovenskog tržišta s konkretnim primjerom tvrtke PRVA Funds: “Za novi fond, koji ćemo početi s marketingom sljedeće godine, uspjeli smo osigurati 20 milijuna eura iz Europe”, rekao je. Posebno je važno da društvo u konačnici stečeni kapital usmjeri na slovensko i hrvatsko gospodarstvo.
“Za novi fond, koji će biti pokrenut sljedeće godine, uspjeli smo osigurati 20 milijuna eura iz Europe.”
Prvi fondovi također usmjeravaju važan dio svojih ulaganja u Hrvatsku. Prema Weissu, više od 40 posto njihovih ulaganja su krediti na hrvatskom tržištu, što potvrđuje da razvoj alternativnih oblika financiranja prelazi nacionalne granice.
Budućnost regionalnih tržišta kapitala ne ovisi samo o iznosu raspoloživog novca, već i o kvalitetnim projektima i sposobnosti tvrtki da stečeni kapital iskoriste za rast. Na kraju je Weiss stoga naglasio da je kapital već dostupan, a zadatak financijske industrije prvenstveno je osigurati da postoje tvrtke. Privatni dužnički fondovi mogu nadopuniti tradicionalno financiranje i stvoriti dodatne mogućnosti za razvoj. U nekim okolnostima, brže, ali skuplje financiranje može dovesti do daljnjeg rasta.
“Također usmjeravamo više od 40 % naših ulaganja u Hrvatsku.”
Na konferenciji Capital Markets 2026 pod nazivom Capital for the Future: Kako ojačati financijsku snagu i konkurentnost Europe i regije, u organizaciji tvrtke Delo i Jutarnji list u Zagrebu, raspravljali su o budućnosti europskog gospodarstva, razvoju tržišta kapitala i izazovima globalne konkurentnosti.
