Treba podsjetiti na negativne, štetne učinke PFAS kemikalija na ljudsko zdravlje i okoliš
Prema objavi hrvatskih medija, na tiskovnoj konferenciji održanoj u petak 16. listopada ove godine u sjedištu stranke ‘Možemo!’, Gordan Bosanac, hrvatski europarlamentarac iz redova ‘Zelenih’ pozvao je hrvatske građane na potpisivanje ‘online’ peticije kojom se od Europske komisije traži jače ograničavanje PFAS spojeva, a dugoročno gledajući, i njihova potpuna zabrana. Peticija se dakako, potpisuje diljem EU-a.
Ovdje moram još jednom istaknuti da je na inicijativu Nizozemske, Danske, Njemačke, Norveške i Švedske, Europska agencija za kemikalije u ožujku 2023. godine otvorila savjetovanje sa ciljem praktične zabrane proizvodnje, uvoza, prodaje i uporabe PFAS kemikalija na području Europske unije – a sve u ime načela predostrožnosti. (Vidjeti: „PFAS-Vječne kemikalije“ – Hrvatski fokus br. 842. od 25. 9. 2026.)
Europska agencija za kemikalije (European Chemicals Agency, ECHA) 7. veljače 2023. objavila je prijedlog za ograničavanje PFAS kemikalija s krajnjim ciljem njihove zabrane u EU kako bi se smanjili rizici za ljude i okoliš. ECHA je potom 20. kolovoza 2025. objavila ažurirani prijedlog za ograničavanje PFAS kemikalija u skladu s Uredbom EU-a o registraciji, evaluaciji, autorizaciji i ograničavanju kemikalija (REACH, Registration, evaluation, authorisation and restriction of chemicals; EC 1907/2006).
I ovdje još jednom ponavljam da je Europska mreža za djelovanje protiv pesticida (PAN Europe / Pesticide Action Network Europe) upozorila na zabrinjavajuću činjenicu jer prijedlog za „univerzalnu“ zabranu PFAS-a u Europskoj uniji isključuje PFAS pesticide.
TFA – trifluoroctena kiselina
Europska mreža za djelovanje protiv pesticida, PAN Europe, već duže vrijeme zalaže se za hitnu zabranu PFAS kemikalija koje se kao aktivne tvari koriste u pesticidima diljem Europske unije. U srpnju 2025. PAN Europe je prozvao Europsku komisiju zbog njezine neaktivnosti u vezi s PFAS pesticidima koji se pretežito razgrađuju u trifluoroctenu kiselinu, TFA, koja je vrlo postojan, mobilan i toksičan produkt razgradnje. TFA je otkrivena iznad dozvoljenih zakonskih granica u podzemnim vodama diljem Europe. Stoga PAN Europe tvrdi da Europska komisija ne ispunjava svoje zakonske obveze prema pravu Europske unije kako u zaštiti javnog zdravlja tako i u zaštiti vodnih resursa, naročito podzemnih voda.
Dok građani diljem Europske unije potpisuju peticiju za zabranu PFAS kemikalija koju je u Europskom parlamentu pokrenula grupacija Zeleni/ESS, podatkovni centri umjetne inteligencije niču kao „gljive poslije kiše“ i tiho pokreću pravi procvat nove proizvodnje vječnih PFAS kemikalija.
Britanski „The Guardian“ je sredinom rujna 2026. izvijestio kako „revolucija umjetne inteligencije“ pokreće „plimni val“ proizvodnje PFAS-a kako bi se zadovoljile potrebe brzog širenja umjetne inteligencije (UI) i podatkovnih centara potrebnih za njezino napajanje. (www.theguardian.com/environment/2026/sep/14/pfas-firms-tidal-wave-forever-chemicals-ai-industry-demand-datacentres).
Nadalje, prema novom izvješću nadzornog tijela kemijske industrije „ChemSec,“ eksplozivna potražnja za litij-ionskim baterijama također potiče potražnju za kemikalijama. (https://chemsec.org/reports/the-worlds-top-10-pfas-producers/).
U posljednje dvije godine, novi propisi uveli su ograničenja za neke PFAS kemikalije u vodi za piće i u ambalaži za hranu u SAD-u i u Europi. A dobivene tužbe prisilile su neke proizvođače PFAS-a da plate stotine milijuna dolara kako bi riješili zdravstvene zahtjeve protiv „DuPonta“ i drugih kompanija.
Ipak, „ChemSec-ovo“ istraživanje 10 najvećih proizvođača PFAS-a pokazalo je da, umjesto da ih obeshrabre novi propisi kao i sve veći broj dokaza o zdravstvenim problemima povezanim s PFAS kemikalijama, većina proizvođača PFAS kemikalija namjerava proširiti proizvodnju u nadolazećim godinama. „ChemSec“ je izvijestio: „Proizvođači PFAS-a diljem svijeta eksplicitno uokviruju svoja ulaganja oko ‘UI revolucije’ i izrade mikročipova.“
Glavna komponenta sustava hlađenja
PFAS kemijske tvari koriste se na više mjesta u infrastrukturi koja je temelj umjetne inteligencije (UI). Igraju ključnu ulogu u proizvodnji poluvodiča i glavna su komponenta sustava hlađenja koji uklanjaju goleme količine topline koju stvaraju podatkovni centri.
Ova potražnja potiče nova ulaganja u proizvodnju PFAS-a čak i dok se vlade bore s raširenom kontaminacijom PFAS kemikalija koje se koriste već desetljećima, a proizvođači se suočavaju s milijardama dolara obveza.
„ChemSec“ upozorava da povećana potražnja koja potiče širenje proizvodnje signalizira da je „jedina učinkovita metoda za okončanje ove krize toksičnog onečišćenja uvođenje univerzalnih zabrana sa vremenski strogo ograničenim odstupanjima kako bi se određenim sektorima omogućila prilagodba.“
Štoviše, „ChemSec“ je istražio planove deset vodećih svjetskih proizvođača PFAS-a i otkrio da gotovo svi planiraju povećati proizvodnju u SAD-u, Europi i Aziji kako bi zadovoljili rastuću potražnju umjetne inteligencije.
Računala i serveri u podatkovnim centrima se zagrijavaju. Za njihovo hlađenje, obično se koristi kompresor s plinovima koji hlade zrak ili vodu – slično hladnjaku, ali u puno većem opsegu, navodi „Sierra Club.“ Neki od tih plinova sadrže PFAS. (www.sierraclub.org/sierra/data-centers-have-pfas-problem).
Alternativno, računala se ‘uranjaju’ u kemijsku tekućinu koja također sadrži PFAS, a koja apsorbira toplinu. U oba slučaja, kemikalije mogu dospjeti u zemlju ili u zrak.
Procvat umjetne inteligencije također potiče porast proizvodnje poluvodiča, koji obrađuju podatke velikim brzinama. Tradicionalni računalni čipovi su prespori da bi zadovoljili potrebe velikih ‘jezičnih modela’ kojima su potrebni poluvodički čipovi koji za proizvodnju ovise o PFAS kemikalijama.
‘Chemours’, američka kemijska kompanija koja se 2015. godine odvojila od ‘DuPonta’, proizvodi ili koristi više PFAS tvari od bilo koje druge kompanije – prema popisu u izvješću „ChemSeca“ koji procjenjuje da je između polovice i dvije trećine prihoda kompanije (‘Chemours’) povezano s PFAS kemikalijama.
Potražnja za poluvodičima
Štoviše, ‘Chemours’ razvija fluoriranu tekućinu ‘Opteon 2P50’ – posebno za hlađenje servera podatkovnih centara. Kemikalija još uvijek čeka savezno odobrenje, ali ‘Chemours’ kaže da će „revolucionirati“ hlađenje podatkovnih centara – drastično smanjujući potrošnju energije sustava hlađenja do 90 posto i potrošnju energije podatkovnih centara do 40 posto.
Japanski proizvođač ‘Daikin’ planira više nego utrostručiti svoj proizvodni kapacitet fluoropolimera do 2027. godine, a potražnja za poluvodičima je među vodećim čimbenicima koji potiču širenje proizvodnje, navodi „ChemSec.“
Električna vozila i druga tehnologija na baterije predstavljaju još jedan izvor potražnje. Fluoropolimeri se koriste kao veziva i separacijski premazi u litij-ionskim baterijama.
Druge velike kompanije koje planiraju proširiti proizvodnju PFAS kemikalija uključuju Bayer, AGC, Arkema, Orbia Fluor & Energy Materials, Solstice te 3M i ‘Syensqo’, koji trenutno gradi najveći proizvodni pogon PVDF-a za baterije u Sjevernoj Americi.
Prema popisu ‘ChemSeca’, samo dvije kompanije, BASF i Archroma, smanjuju proizvodnju PFAS-a.
Perfluoroktanska kiselina
Tržište PFAS-a je relativno malo u usporedbi s drugim kemikalijama – prema izvješću vrijedi između 25 i 30 milijardi dolara godišnje. Ipak, procjenjuje se da će troškovi industrije za ljudsko zdravlje i okoliš iznositi oko 440 milijardi eura (510 milijardi dolara) samo u Europi do 2050. godine.
Prema ‘Reutersu’, kompanije ‘DuPont’ i ‘Chemours’ su se 2017. godine složile platiti 670,7 milijuna dolara kako bi riješile oko 3550 zahtjeva za tjelesne ozljede koje proizlaze iz kontaminacije PFOA-om – perfluoroktanskom kiselinom, vrstom PFAS-a, što je povezano s ‘Washington Works’, pogonom ‘DuPonta’ u blizini Parkensburga u Zapadnoj Virginiji.
Prema izvješću „The Guardiana“, u jednoj zasebnoj odluci u lipnju 2026., Trumpova administracija postigla je sporazum s ‘Chemoursom’ o dugoročnom ilegalnom (!) ispuštanju vječnih kemikalija u vodu u Zapadnoj Virginiji, Sjevernoj Karolini i New Jerseyu. Kazne i troškovi pomoći procjenjuju se na oko 450 milijuna dolara. (www.theguardian.com/us-news/2026/jun/24/chemours-settlement-forever-chemicals).
Nadalje, prema izvješću ‘ChemSeca’, ‘Chemours’ je ukupno isplatio 2,4 milijarde dolara odštete zbog kršenja PFAS-a u SAD-u. (https://violationtracker.goodjobsfirst.org/parent/chemours).
Kada se uključe troškovi onečišćenja vode za piće, troškovi značajno rastu. Godine 2024. savezni sud u SAD-u odobrio je nagodbu prema kojoj se ‘3M’ obvezao isplatiti do 10,3 milijarde dolara javnim vodovodnim sustavima koji su otkrili PFAS u vodi.
U travnju 2024. američka savezna Agencija za zaštitu okoliša (US EPA) uspostavila je prva zakonski provediva ograničenja za kemikalije u pitkoj vodi, uključujući maksimalne razine onečišćenja od 4 dijela na bilijun za PFOA i PFOS kemikalije.
Međutim, Trumpova administracija je 2025. godine objavila da će zadržati ograničenja za PFOA i PFOS, dok će preispitati standarde za nekoliko drugih PFAS kemikalija, čime je, nažalost, počelo ukidanje prvih ograničenja za PFAS kemikalije u vodi za piće.
Američka Agencija za zaštitu okoliša (EPA) ove, 2026. godine, predložila je produljenje roka za usklađenost za PFOA i PFOS te ukidanje ograničenja za sadržaj drugih kemikalija u pitkoj vodi, uključujući PFHxS, PFNA, GenX i druge smjese koje sadrže nekoliko PFAS kemikalija.
I što reći za kraj?
Dobro je još jednom podsjetiti na negativne, štetne učinke PFAS kemikalija na ljudsko zdravlje i okoliš – tim više što se u Topuskom koje je poznato po geotermalnim izvorima i termalnom lječilištu, planira izgradnja ‘Pantheona’, golemog podatkovnog centra umjetne inteligencije i razvojnog kampusa snage jednog gigavata (1 GW). (Vidjeti: „Pantheon – Hrvatski podatkovni centar kod Topuskoga“ – Hrvatski fokus br. 846. od 23. 10. 2026.).
Iako se PFAS kemijske tvari komercijalno proizvode od 1940-ih godina, njihova toksičnost nije bila javno utvrđena do 1990-ih, iako su proizvođači već desetljećima znali da su PFAS kemikalije sveprisutne i toksične, tj. otrovne.
Pregledni rad iz 2023. godine u časopisu „Annals of Global Health,“ temeljen na prethodno tajnim industrijskim dokumentima arhiviranim u Knjižnici dokumenata kemijske industrije Sveučilišta Kalifornija-San Francisco, ispituje strategije korporativne manipulacije znanošću koja koriste proizvođači PFAS-a. Pregled pokazuje da su kompanije prije 1970. znale da je „PFAS vrlo toksičan pri udisanju i umjereno toksičan kod gutanja – dakle, 40 godina prije javnozdravstvene zajednice.“
“Istraživanje utvrđuje da je „industrija koristila nekoliko strategija koje su se pokazale uobičajenima u duhanskoj, farmaceutskoj i drugim industrijama kako bi utjecala na znanost i regulaciju – a najznačajnije su potiskivanje nepovoljnih istraživanja i iskrivljavanje javnog diskursa.“ (Vidjeti: „The Devil They Knew: Chemical Documents Analysis of Industry Influence on PFAS Science“ – 1. 6. 2023., https://annalsofglobalhealth.org/articles/10.5334/aogh.4013 ).
Znanstvena istraživanja dokazala su povezanost PFAS-a s razvojem brojnih zdravstvenih poremećaja i oboljenja:
- PFAS kemikalije negativno/štetno utječu na sadržaj i gustoću koštanih minerala kod djece (2023.);
- dokazana je povezanost PFAS-a s urođenim manama (Reproductive Toxicology, kolovoz 2014.);
- povezanost između PFAS-a i incidencije karcinoma;
- povezanost s karcinomom prostate;
- PFAS kemijske tvari negativno utječu na metabolizam kolesterola kod ljudi (Environmental International, srpanj 2013.);
- povezanost PFAS-a s incidencijom dijabetesa tipa II (Environmental Research, siječanj 2014.);
- negativan učinak PFAS-a na hormonalni sustav;
- povezanost PFAS-a s poremećajem pažnje i hiperaktivnosti kod djece u dobi od 5 do 18 godina;
- PFAS kemikalije smanjuju ‘in vitro’ aktivaciju T stanica i bazofila (Chemosphere, rujan 2023.);
- povezanost PFAS-a s upalnom bolešću crijeva i propusnošću crijeva;
- negativni zdravstveni učinci na funkciju bubrega i jetre;
- dokazana je neurotoksičnost PFAS-a (Science of the Total Environment, listopad 2024.);
- povezanost PFAS-a s pretilošću i metaboličkim poremećajima;
- povezanost ulceroznog kolitisa i PFOA (Environmental Research, svibanj 2018.);
- povezanost PFAS-a s reproduktivnim poremećajima kod žena i muškaraca;
- negativan učinak PFAS-a na funkciju štitnjače: studija objavljena u časopisu ‘The Lancet’ u listopadu 2023. otkrila je da je izloženost PFAS kemikalijama povezana s 56 posto većim rizikom od razvoja karcinoma štitnjače: https://www.thelancet.com/journals/ebiom/article/PIIS2352-3964(23)00397-3/fulltext
I važan podsjetnik na kraju:
„Gotovo svako žive biće na Zemlji, od patagonskih pingvina do novorođenčadi, bilo je izloženo sintetskim kemikalijama poznatim kao per- i polifluoroalkilne tvari, PFAS. Zapravo, bilo bi vam teško pronaći uzorak ljudske krvi, tkiva ili majčinog mlijeka bez detektabilnih razina barem jedne vrste PFAS-a“, izjavila je Carrie McDonough, izvanredna profesorica kemije na Sveučilištu Carnegie Mellon (Carnegie Mellon University, Pittsburgh, Pennsylvania, SAD). (Vidjeti: PFAS spojevi su svugdje – i ostavljaju svoje ‘otiske’ u našoj krvi“ – Hrvatski fokus br. 846. od 23. 10. 2026.).
Izvori:
- Dr. sc. Brenda Baletti: „AI Data Center Boom Fueling ‘Tidal Wave’ of New PFAS Production“ – Children’s Healh Defense/The Defender, 15. 9. 2026.; https://childrenshealthdefense.org/defender/
- Stacy Malkan: „PFAS ‘forever chemicals’ tied to cancer, birth defects“ – U.S. Right To Know, 21. 7. 2025.; https://usrtk.org/chemicals/pfas-health-concerns-and-efforts-to-regulate-forever-chemicals/
- Inayat Singh: „Industry knew about risks of PFAS ‘forever chemicals’ for decades before push to restrict them, study says“ – CBC News, 1. 6. 2023.; www.cbc.ca/news/science/pfas-3m-dupont-study-1.6862883
