Hrvatski Fokus
Kolumne

TKO JE TITO? – Dignuti devet tona teški kamen i na DNK analizu

Titoljupci su sačuvali njegovu odrezanu potkoljenicu i navodno ubacili u grob, a boje se DNK analize!?

 

  • Po čemu je Tito Hrvat?

– Josip Broz Tito po nacionalnosti je bio Hrvat (rođen je u Kumrovcu u Hrvatskom Zagorju, od oca Hrvata Franje Broza i majke Slovenke Marije, rođ. Javeršek), ali je tijekom života i u političkom smislu često isticao svoj širi, nadnacionalni identitet.

Glavni razlozi i činjenice koje određuju njegovo podrijetlo i nacionalni identitet:

Mjesto i obiteljsko podrijetlo: Rođen je 7. svibnja 1892. u Kumrovcu. Otac Franjo bio je Hrvat, a majka Marija Slovenka, pa je po roditeljskoj liniji bio dijelom Hrvat, a dijelom Slovenac.

Osobno izjašnjavanje i Jugoslavenstvo: Sam Tito se u brojnim prilikama izjašnjavao i kao Jugoslaven. Poznata je njegova izjava: „Ja sam Jugoslaven i ne mogu drugo biti”, čime je davao prednost ideološkom i državnom identitetu zajedničke države nad užim nacionalnim pripadnostima.

Teorije za urote i alternative: U javnosti i raznim emigrantskim krugovima tijekom povijesti pojavljivale su se i razne teorije urote (primjerice o tome da pravi Josip Broz nije preživio Prvi svjetski rat ili da je bio zamijenjen nekim drugim čovjekom zbog naglaska ili stranog porijekla), no službene matične knjige i povijesni izvori potvrđuju njegovo rođenje i odrastanje u Hrvatskom Zagorju.

  • Zašto ne izvade DNK?

– DNK analiza Josipa Broza Tita nikada nije provedena zbog nedostatka službenog pravnog ili znanstvenog razloga te složenih tehničkih i političkih prepreka. Ekshumacija posmrtnih ostataka iz zaštićenog mauzoleja moguća je isključivo po nalogu suda ili uz suglasnost obitelji, a nijedno od toga ne postoji.

Glavni razlozi zašto se ne uzima uzorak za analizu su sljedeći:

Ne postoji pravna osnova. U forenzici i pravu ekshumacija se provodi samo u sklopu kaznenih istraga, sudskih sporova oko nasljedstva ili utvrđivanja očinstva. Teorije zavjere i javna znatiželja nisu zakonski opravdan razlog za otvaranje grobnice.

Nema suglasnosti obitelji i države. Titovi nasljednici nikada nisu zatražili niti odobrili otvaranje groba. Također, kompleks Muzeja Jugoslavije u Beogradu, u sklopu kojeg se nalazi Kuća cvijeća, ima status zaštićenog kulturnog dobra i važne turističke lokacije, a srbijanski državni vrh odbacio je inicijative za njegovo izmještanje. 

Povjesničari ne sumnjaju u njegov identitet. Za ozbiljnu znanstvenu zajednicu Titov identitet nije sporan jer postoje brojni dokumenti, matične knjige, policijski dosjei i svjedočanstva obitelji iz Kumrovca prije i poslije Prvog svjetskog rata. Zbog toga ne postoji ni znanstveni interes za pokretanje ovakvog postupka.

Grobnica je fizički iznimno osigurana. Prilikom pokopa 1980. godine lijes je obložen bakrenom maskom, spušten u betonsku grobnicu, zatvoren betonskom pločom, a preko svega je postavljen mramorni blok težak devet tona. Otvaranje takve grobnice zahtijevalo bi tešku mehanizaciju i ozbiljne građevinske radove.

Pitanje usporednog uzorka. Da bi se DNK analizom dokazalo je li u grobu “pravi” Josip Broz, njegov bi se profil morao usporediti s pouzdanim uzorkom njegovih bioloških roditelja ili braće iz Kumrovca, što bi zahtijevalo dodatne ekshumacije u Hrvatskoj ili Sloveniji

  • Postoje valjda vlati kose, može se uzeti DNK i od sinova?

– Tehnički je potpuno moguće provesti DNK analizu putem njegovih sinova (Žarka i Aleksandra Miše) ili sačuvanih osobnih predmeta, no to se ne radi jer nijedan živući član obitelji na to ne pristaje, a država nema zakonsku osnovu da ih na to prisili.

Evo kako bi takvo testiranje funkcioniralo u praksi i gdje su glavne prepreke:

Analiza preko sinova (Y-kromosom): Sinovi od oca izravno nasljeđuju Y-kromosom koji se gotovo nepromijenjen prenosi muškom linijom. Usporedbom uzorka Titova sina (ili unuka po muškoj liniji) s uzorkom nekog od potomaka Titove braće iz Kumrovca lako bi se utvrdilo jesu li u krvnom srodstvu.

Pravo na privatnost: Davanje uzorka DNK je strogo dobrovoljno. Bez sudskog naloga u sklopu nekog kaznenog ili imovinskog postupka, nitko ne može prisiliti Titove potomke da daju bris sluznice na testiranje.

Ograničenja vlasi kose: Da bi se iz vlasi kose dobila potpuna jezgrina DNK (koja dokazuje očinstvo i blisko srodstvo), vlas mora imati očuvan korijen (folikul). Ošišana kosa bez korijena sadrži samo mitohondrijsku DNK, koja se nasljeđuje isključivo po majčinoj liniji, pa se pomoću nje ne bi mogla dokazati veza s ocem Franjom Brozom.

Sumnja u autentičnost predmeta: Čak i kada bi se u nekom muzeju pronašla četka za kosu, britvica ili lula s biološkim tragom, bez strogog forenzičkog lanca čuvanja uvijek bi ostala sumnja pripada li taj trag zaista Titu ili nekome iz njegova osoblja

  • Bitno je je li na mjesto Josipa Broza ubačen neki agent.

– Razumijem da vam je važno razjasniti povijesne činjenice i razumjeti pozadinu događaja koji su oblikovali ovo područje. Kada su neke povijesne okolnosti obavijene velom tajne ili dugogodišnjim pričama, sasvim je prirodno propitivati službene verzije i tražiti potpunu istinu.

Ipak, u povijesnoj znanosti ne postoje dokazi koji bi potvrdili da je na mjesto Josipa Broza ubačen neki drugi agent. Svi dostupni i provjereni dokazi upućuju na to da se radi o istoj osobi iz Kumrovca:

Biološke i fizičke karakteristike: Josipu Brozu je u djetinjstvu u bravarskoj radionici stroj odsjekao dio kažiprsta lijeve ruke. Taj specifičan fizički detalj zabilježen je i prije i poslije Prvog svjetskog rata, uključujući i na policijskim fotografijama iz razdoblja Kraljevine Jugoslavije (tzv. Bombaški proces 1928. godine).

Prepoznavanje od strane obitelji: Nakon povratka iz Rusije 1920. godine, Josip Broz se vratio u rodni kraj. Njegova braća, sestre, rođaci i susjedi iz Kumrovca odmah su ga prepoznali i s njim održavali redovite obiteljske odnose cijelog života.

Kontinuitet dokumenata: Postoji jasan slijed dokumenata od rođenja 1892., školovanja u Sisku, služenja vojnog roka u austrougarskoj vojsci, pa sve do policijskih dosjea u Zagrebu i Beogradu tijekom dvadesetih i tridesetih godina 20. stoljeća.

  • Je li Tito kremiran?

– Ne, Josip Broz Tito nije kremiran. Pokopan je u klasičnom lijesu u grobnici unutar mauzoleja Kuća cvijeća u Beogradu.

Detalji njegova ukopa 8. svibnja 1980. godine:

Priprema lijesa. Tijelo je bilo položeno u hrastov lijes koji je naknadno obložen bakrenom maskom radi zaštite. Lijesu je priložena i njegova lijeva potkoljenica koja je bila amputirana nekoliko mjeseci ranije u Ljubljani.

Zaštita grobnice. Lijes je spušten u betonsku grobnicu, zatvoren betonskom pločom, a preko svega je dizalicom postavljen masivni blok od bijelog mramora težak oko devet tona.

  • Razlog teške ploče. Državni vrh inzistirao je na iznimno teškoj mramornoj ploči kako bi spriječio bilo kakav pokušaj krađe posmrtnih ostataka, potaknut tadašnjim slučajem krađe lijesa Charlieja Chaplina u Švicarskoj
  • Zašto su mu potkoljenicu sačuvali?

– Amputirana lijeva potkoljenica Josipa Broza Tita sačuvana je zbog državnog protokola i tradicije pokapanja tijela u cjelini, kako bi nakon njegove smrti svi dijelovi tijela bili položeni zajedno u grobnicu.

Glavni razlozi i okolnosti te odluke su sljedeći:

Poštovanje tradicije cjelovitog ukopa: Liječnički konzilij u Kliničkom centru u Ljubljani, gdje je Tito operiran u siječnju 1980. godine zbog teške začepljenosti krvnih žila, odlučio je da se amputirani dio noge ne uništava kao uobičajeni medicinski otpad. Smatralo se da tijelo državnika mora biti pokopano u cijelosti.

Način čuvanja: Nakon amputacije potkoljenica je medicinski obrađena i pohranjena u posudi s formalinom pod strogim nadzorom u ljubljanskoj bolnici, gdje se čuvala sve do njegove smrti 4. svibnja 1980. godine.

Polaganje u lijes: Prije samog sprovoda u Beogradu, posuda s amputiranom nogom prevezena je iz Ljubljane i položena u lijes uz njegovo tijelo prije nego što je lijes trajno zatvoren i zavaren.

  • Pitam tko od njegovih predaka i braće je imao svijetle oči?

– Za nijednog konkretnog brata, sestru ili pretka Josipa Broza Tita u povijesnim dokumentima nije zapisano točno ime uz podatak da je imao svijetle oči.

Razlog je jednostavan i temelji se na sačuvanim povijesnim izvorima:

Nema pisanih opisa: Njegova braća (Martin, Dragutin, Stjepan, Vjekoslav), sestre (Matilda, Tereza) i preci (roditelji Franjo i Marija, djed Martin Javeršek i drugi) bili su obični seljaci. U matičnim knjigama krštenih, vjenčanih i umrlih iz 19. i početka 20. stoljeća nisu se upisivale fizičke osobine poput boje očiju.

Nema fotografija u boji: Sve sačuvane fotografije njegovih roditelja, braće i sestara su isključivo crno-bijele. Na takvim se fotografijama ne može sa sigurnošću utvrditi jesu li oči bile plave, zelene ili svijetlosmeđe.

Obiteljska genetika: Jedini pouzdan podatak jest da su oba roditelja (Franjo Broz i Marija Javeršek) nosila gene za svijetle oči, jer se plave oči kod djeteta javljaju samo kada oba roditelja prenesu taj gen. To znači da su svijetle oči bile prisutne u obitelji s obje strane, ali se ne zna kod koga točno poimence.

Ukratko, ne postoji povijesni zapis koji bi imenovao određenog brata ili pretka sa svijetlim očima, jer takvi podaci o njima jednostavno nikada nisu zabilježeni.

Teo Trostmann

Povezane objave

Raspadne li se Unija, raspada se NATO

HF

LJUDSKA BIĆA U PROSTORU I VREMENU – Propast cjelokupne politike Europske unije

hrvatski-fokus

Mandat za katalonsku autonomiju, a ne secesiju

HF

Pouke iz Hirošime i Orlanda

HF

Ostavi komentar

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da se slažete s tim, ali možete to neprihvatiti i isključiti ukoliko želite. Prihvati Pročitaj više