Porast militarizirane konkurencije i učinci povećane geopolitičke konkurencije i potencijalnog sukoba na moru između država ključni su trend u petom valu pomorske sigurnosti
U ekskluzivnom intervjuu za Politics Today, britanski profesor međunarodne sigurnosti Timothy Edmunds daje uvid u to koji će trendovi u pomorskoj sigurnosti “odrediti koji će biti prioriteti u sljedećih 10 ili 20 godina.” Profesor Timothy Edmunds prethodno je obnašao dužnost savjetnika vladinim odjelima poput Ministarstva prometa i Kraljevske mornarice te nastavlja karijeru kao profesor međunarodne sigurnosti i voditelj Odsjeka za sociologiju, politiku i međunarodne studije (SPAIS) na Sveučilištu u Bristolu.
Profesor Edmunds nastavlja istraživati nove trendove pomorske sigurnosti. Nakon svoje knjige Understanding Maritime Security, spomenuo je da će doći do petog vala u pomorskoj sigurnosti. Trenutno je u procesu pisanja drugog izdanja, a u ekskluzivnom intervjuu daje uvid u to koji će trendovi “odrediti prioritete u sljedećih 10 ili 20 godina”.
Geopolitika
Pomorska sigurnost sve se više mijenja s jačanja sposobnosti i koordinacije provedbe zakona na militarizirano natjecanje i geopolitičku interakciju policije. Profesor Edmunds navodi da je to bio “ogroman zaokret” u odnosu na početak pisanja o pomorskoj sigurnosti “prije 10 godina”.
Ističe kako razvoj pomorskih baza i raspoređivanje u regijama poput Zaljeva ima potencijal za povećanje policijskog nadzora unutar regije izgradnjom pomorskih kapaciteta “za operacije protiv piratstva, ali i za jačanje njihove geopolitičke prisutnosti u Istočnoj Africi” i zapadnom Indijskom oceanu.
Kao što je primjer kineske “baze u Džibutiju” i država poput Francuske, SAD-a, UAE-a i Saudijske Arabije koje uspostavljaju ili su u procesu uspostavljanja pomorskih baza i ispostava u regiji.
Edmunds ističe da je to osobito vidljivo u načinu na koji države osporavaju uska grla, a uska grla postaju sve politiziranija na načine koji prije nisu bili. Militarizacija pomorske sigurnosti dovodi do povećanja pomorskih briga, a ne policijskog nadzora. Mornarice su na kraju postale “predvodnici u pitanjima pomorske sigurnosti”. Pomorska sigurnost više nije toliko razgovor o piratstvu kao prije, već o širim geopolitičkim interakcijama.
UNCLOS
Iako je Konvencija Ujedinjenih naroda o pravu mora (UNCLOS) postala predmet rasprave o svojoj relevantnosti za pitanja XXI. stoljeća i poziva na ponovno razmatranje, profesor Edmunds je spomenuo da je u većini okolnosti “temelj upravljanja oceanima” i vjeruje da je i dalje “jedan od najimpresivnijih međunarodnih ugovora koje imamo”.
UNCLOS je postao široko prihvaćeno zakonodavstvo unutar upravljanja oceanima. Međutim, UNCLOS je pokazao da ima praznine jer teme od važnosti XXI. stoljeća nisu bile na političkom dnevnom redu u godini kada je pregovaran. Uključujući neke transnacionalne organizirane zločine na moru, zaštitu podmorske infrastrukture te utjecaj i implikacije klimatskih promjena.
“Nakon finalizacije UNLCLOS-a, pomorski poredak smatran je uglavnom riješenim, i to se promijenilo.”
Ne samo zato što je trebalo 30 godina za pregovore, već je profesor Edmunds također spomenuo koliko je teško bilo kakve promjene i ispregovorati vjerojatno bilo moguće revizije UNCLOS-a s novim geopolitičkim trendovima i interesima. Iransko blokiranje Hormuškog tjesnaca i napad na prolaze brodova postali su izravni “napad na jedno od temeljnih načela UNCLOS-a” u vezi sa slobodom prolaza.
Dok blagi izazovi država poput Kine, nakon nedavne izgradnje otoka u Južnom kineskom moru, osporavaju “neke temeljne pretpostavke UNCLOS-a ili reinterpretaciju na nekonvencionalne norme kršeći osnovna pravila i načine”. Ovi primjeri pokazuju koliko je lako državama koristiti “pravne izazove ili rupe u zakonu” na “prisilni način za ostvarivanje strateških ciljeva na moru”.
Vrlo malo država je izazvalo temelje” UNCLOS-a, rekao je profesor Edmunds, ali da će “uvijek postojati područja spora, poput načina na koji se izračunavaju pomorske granice zemalja”.
Klimatske promjene i plavo ubrzanje
Plavo ubrzanje je izraz koji su skovali švedski istraživači kako bi opisali brzo širenje ljudske upotrebe mora u posljednjim desetljećima. U posljednjih 30 – 35 godina, profesor Edmunds izjavio je da je ovo ogromno ubrzanje u brodskim kontejnerima, ribarstvu, infrastrukturi, kruzerima i vjetroelektranama postalo “uzrok i posljedica globalizacije”.
S gotovo 80-90 posto robe kojom se trguje morem, ovo ubrzanje dovelo je i do povećanja veličine prijevoza. Veći brodovi za prijevoz robe, nafte, plina i drugih roba. Kao i veće i sposobnije ribarske brodove. Ovo “gospodarsko ubrzanje aktivnosti uzrokovano plavim ubrzanjem donijelo je gospodarske koristi zemljama”, izjavio je dr. Edmunds, i bilo je “ključno” za podizanje “siromaštva u globalnom Jugu” i drugdje.
Međutim, profesor Edmunds je spomenuo da “što se more više koristi, to s njim dolazi potencijal za više ekoloških posljedica. Što je više ribolova u obalnim područjima, što dovodi do manjeg broja riba u regiji, što pogoršava krizu morske bioraznolikosti.”
Povećani ribolov
“Broj plovila na moru povećava stakleničke plinove, jer pojedinačni entiteti kontejnerski brodovi masovno zagađuju izgaranjem prljavog loživog ulja”.
Sada, s razvojem tehnologije, profesor Edmunds ističe nova predavanja o tehnologijama razvijenim za iskorištavanje dubokomorskih minerala.
“Iskorištavanje dubokomorskih minerala” ima potencijal “stvoriti zabrinjavajuće i nepoznate posljedice za okoliš”, a razvoj tehnologija koje omogućuju nove eksploatacije na moru “stvara nove vrste ekoloških rizika”.
Ova ekonomska korist plavog ubrzanja osjeća se na “vrlo stvarne načine u svim dijelovima svijeta”. No profesor Edmunds također je istaknuo ekološke posljedice tih razvoja koje su nepoznate.
Klimatske promjene i povećani ribolov utječu na riblje stokove, obrasce migracije riba, gdje se ribe sele u različita područja i time potencijalno stvaraju geopolitičke napetosti između država.
“Klimatske promjene jedna su od pokretačkih meta tema pomorske sigurnosti u budućnosti i kako će se razvijati. Djelomično zbog utjecaja na pomorske aktivnosti vezane uz ribarstvo, ali i zbog lančanih učinaka na obalne zajednice. Ako riblje zalihe presuše, postoje dokazi da će, kada su područja prekomjerno izlovljena, ribolovci tražiti alternative koje mogu biti kriminalne. Krijumčarenje ili piratstvo su neke od traženih alternativa.”
Osim što su piratski pokreti siromaštvo i isključenost u obalnim područjima, osobito među bivšim ribarskim zajednicama, porast razine mora ugrožava lučku infrastrukturu, poput “vojne lučke infrastrukture”, spomenuo je profesor Edmunds.
“Klimatske promjene predstavljaju egzistencijalnu prijetnju državama”, izjavio je Edmunds, referirajući se na Tuvalu, koji je postao prva digitalna nacija nakon prijetnji koje donosi porast razine mora.
Peti val i budućnost pomorske sigurnosti
“Apsolutno smo u petom valu” i “to vidimo uglavnom zbog ogromne geopolitičke konkurencije u pomorskim pitanjima sada”, izjavio je dr. Edmunds.
Porast militarizirane konkurencije i “učinci povećane geopolitičke konkurencije i potencijalnog sukoba na moru između država” ključni su trend u petom valu pomorske sigurnosti.
Još jedan trend istražen u drugom izdanju su promjene u tehnologiji i digitalizaciji. Potencijal autonomnog brodarstva i ranjivosti vezane uz pomorske kibernetičke sigurnosti.
Jedan od trendova petog vala, kako se promatra u Zaljevu, Ukrajini i Crvenom moru, jest širenje niskobudžetnih oružanih sustava i sposobnosti onemogućavanja područja. “Nedržavni akteri poput Hutija, koji mogu blokirati tjesnac Bab el-Mandeb i pristup Crvenom moru”, spomenuo je Edmunds.
Iran se približava potpunoj kontroli nad dvama brodskim uskim grlima
Nedavno, 10. rujna 2026., Hutiji su zauzeli ključnu jemensku luku koja prijeti tjesnacu Bab el-Mandeb, jednoj od najvažnijih svjetskih pomorskih ruta. Vlada Ujedinjenog Kraljevstva osudila je napad Hutija u Jemenu i na Saudijsku Arabiju, koji je također postao “strateška katastrofa za Saudijsku Arabiju i SAD dok se Iran i njegovi posrednici približavaju potpunoj kontroli nad dvama brodskim uskim grlima”, piše Patrick Wintour.
Dr. Edmunds je izjavio da “nismo vidjeli rat na moru između država, može se reći još od Drugog svjetskog rata”.
Međutim, struje petog vala mogu se osjetiti već danas s razvojem na moru i lančanim posljedicama koje će to imati u budućnosti. Posebno u politizaciji vodotoka, razvoju tehnologije i “klimatskoj krizi okoliša, klimatskim promjenama, zagađenju, gubitku morske bioraznolikosti i staništa”.
Sve to “bit će ključne značajke petog područja i dalje”, navodi Edmunds i da je “to trenutačni argument na kojem se radi u knjizi”.


