Poruka suvremenim hrvatskim doseljenicima da integracija u konačnici ne postane asimilacija
U organizaciji Hrvatskoga svjetskog kongresa Austrije održao je predavanje Peter Tyran, čelnik gradišćansko-hrvatske manjine u Austriji, društveni djelatnik, publicist i glavni urednik gradišćansko-hrvatskog tjednika Hrvatske novine. Razgovor je vodio mr. Igor Lacković.
Skupu su bili nazočni i hrvatski veleposlanik u Austriji Gordan Bakota, buduća konzulica u Beču Vesna Odorčić, hrvatski policijski časnik u Austriji Krešimir Kovačiček i voditeljica Odjela za autohtone manjine u Hrvatskoj matici iseljenika u Zagrebu Marija Hećimović.
O hrvatskoj nacionalnoj manjini u Austriji mora u prvom redu brinuti domicilna država, u našem slučaju to je Republika Austrija, posebno pokrajina Gradišće i grad Beč. Republika Hrvatska mora biti prijateljska zemlja i pomoćnica kao i matica u pogledu na jezik, kulturu i nacionalni identitet – rekao je Tyran.
Tyran je na pitanje identitata odgovorio ovako: “Mi smo Austrijanci, ali smo i Hrvati. Najveći problem vidimo u premalom broju djece koja pohađaju nastavu na hrvatskom jeziku.” Na novinarsko pitanje o uvođjenju hrvatskog jezika u austrijski školski sustav umjesto današnjeg bosansko-hrvatsko-srpskog jezika Lacković je odgovorio: “Hrvatski svjetski kongres je napravio sve potrebne radnje u smislu anketiranja građana u cijeloj Austriji i senzibiliziranja javnosti. Daljnje radnje su na nadležnim institucijama Hrvatske i Austrije. Hvala Crkvi i gradišćanskim Hrvatima na potpori.” Još je neostvariv projekt bilingvalne škole u Beču kao zajednički projekt Gradišćanskih Hrvata i „useljenika“.
Petar Tyran (Novo Selo, Gradišće, Austrija, rođene je 27. listopada 1955. Društveni je djelatnik, publicist, književnik… Pohađao je četverogodišnju osnovnu dvojezičnu školu. Maturirao je u Beču. Studirao je anglistiku, filozofiju i slavistiku (ruski jezik) na Bečkom sveučilištu. U to vrijeme postao je aktivan u folklornom ansamblu Kolo Slavuj. Bio je potpredsjednik Hrvatskoga akademskog kluba u Beču (1976.-1977.) i njegov predsjednik (1983.-1987.). Rukovodio je Institutom za narodne grupe iz Rusta u Austriji i bio glavni urednik njegovog gradišćansko-hrvatskog kulturnog časopisa Pokus (1978.-1982.). Od 1983. godine postaje glavni urednik tjednika Hrvatske novine, najznačajnijeg lista Gradišćanskih Hrvata. Uredničkom politikom tog lista odredio je novi smjer za suvremenu tiskovinu jedne manjinske skupine, osiguravši joj u XXI. stoljeću dobro posjećenu elektronsku inačicu na internetu. Godine 1994. postaje kurator Hrvatskoga centra.
Surađuje na Studiu Gradišće pri ORF-u, a kao suradnik pomogao je i ostvarenje izložbe 400 godina Hrvata u Beču (Zagreb, 2011.). Član je Društva hrvatskih književnika te hrvatskog i austrijskog P.E.N.-a. Istaknuo se dugogodišnjim radom na očuvanju i promociji identiteta (jezika i kulture) Gradišćanskih Hrvata u srednjoeuropskom prostoru i dosljednim zalaganjem za manjinska prava hrvatske zajednice u Austriji.(www.croexpress.eu)
Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da se slažete s tim, ali možete to neprihvatiti i isključiti ukoliko želite. PrihvatiPročitaj više