Hrvatski Fokus
Znanost

Neistražena bolest u kojoj gubimo riječi

Afazija je još uvijek prilično neiskorištena bolest, ali je uzrokovana ozljedama ili bolestima mozga

 

Glumac Bruce Willis pokazao je na afaziju. Njegova obitelj nije rekla što je uzrokovalo bolest. Afazija je poražavajuća dijagnoza koja utječe na sposobnost govora ili razumijevanja jezika. To je uzrokovano oštećenjem dijela mozga koji kontrolira jezik, a često se razvija od moždanog udara, tumora mozga ili neurodegenerativne bolesti poput Alzheimerove bolesti. Očekuje se da će svake godine oko 300.000 Europljana biti pogođeno ovom prilično nepoznatom bolešću. Nedavno ju se prisjetio američki glumac Bruce Willis, koji je objavio da mu je dijagnosticirana bolest i najavio povlačenje.

“Nemogućnost komunikacije može biti pogubna. “Jednog dana se probudite i otkrijete da ste djelomično izgubili sposobnost govora ili razumijevanja”, kaže dr. Nicoletta Biondo, psiholingvistica s Kalifornijskog sveučilišta u Berkeleyu. Iako je afazija još uvijek prilično neistraženo područje, u tijeku je još novih istraživanja. Nadamo se da će nam to pomoći da bolje razumijemo funkcioniranje jezičnog sustava i na taj način pružiti znanstvenu osnovu za terapije koje će bolesnima dati bolju kvalitetu života.” Oštećenje bilo kojeg dijela mozga koje omogućuje jezično izražavanje može uzrokovati afaziju. Simptomi ovise o mjestu i opsegu ozljede.

Neki ljudi s afazijom, na primjer, ne mogu se sjetiti riječi naranča. Druga riječ narančasta može se napisati, ali je ne mogu pročitati. Drugi treći kaže jabuka umjesto naranče, i sigurni su da su u pravu. Neki ljudi pokušavaju izgovoriti riječ narančasta, ali zvuk koji proizvode ne podsjeća na tu riječ. Također može biti slučaj da osoba s afazijom ne može ponoviti riječ narančasta nakon što je čuje, a neki oboljeli jednostavno ne razumiju njezino značenje.

Različiti oblici bolesti

“Boljim dijagnostičkim alatima moći ćemo identificirati od kojeg podtipa afazije osoba pati, a liječnici će moći usmjeriti pacijente u odgovarajuću terapiju bez gubljenja vremena”, rekao je dr. Seçkin Arslan, neurolingvist koji vodi istraživački projekt ProResA, čiji je cilj bolje razumjeti vezu između upotrebe prono profesionalaca i afazije. “Trenutno ne postoji način da se zaustavi afazija, a postoje terapije koje mogu zadržati jezične vještine dulje vrijeme”, rekao je.

Primarna progresivna afazija (PPA) relativno je rijedak oblik bolesti, ali postaje sve češća u starenju populacije. Najčešće je uzrokovan moždanim udarom ili progresivnom degeneracijom mozga. Osobe s PPA često neobično koriste zamjenice (riječi poput ovih, ona i ono) jer umjesto da izgovore ime osobe ili objekta, biraju opću zamjenicu.

“Pravilna uporaba noosa može biti teška jer zahtijeva dobro funkcioniranje pamćenja. Kada čujete imenicu ili imenicu, morate ponovno aktivirati trag pamćenja na stvar ili osobu o kojoj govorite”, rekao je dr. sc. Arslan je dodao: “Sjećanja možda nisu najvažniji aspekt gramatike, ali su mali detalj koji provjerava kako je bolest ili moždani udar utjecao na opće jezične vještine.”

ProResA tim ima za cilj bolje razumjeti markere afazije i razviti alate koji će im pomoći u bržem dijagnosticiranju. Oni će predvidjeti tko će se afazija razviti prije nego što se pojave očiti znakovi bolesti, a ranije će biti moguće identificirati degenerativne bolesti mozga poput Alzheimerove bolesti. Donedavno su standardni međunarodni testovi za dijagnosticiranje i procjenu afazije bili dostupni samo na engleskom jeziku, što je onemogućilo identifikaciju ili usporedbu koliko je bolesti u pojedinim zemljama. Udruženja stručnjaka koje financira EU i njihovi međunarodni suradnici prilagodili su standardne alate za procjenu afazije na 15 jezika. Oštećenje bilo kojeg dijela mozga koje omogućuje jezično izražavanje može uzrokovati afaziju. Bolest se često javlja nakon moždanog udara.

Premještanje prikaza

Nova bolest također se proučava pomoću tehnologije praćenja očiju. To se već pokazalo korisnim u dijagnosticiranju demencije. Kod ljudi koji razviju Alzheimerovu bolest, znakovi poremećaja pokreta očiju obično se pojavljuju prije nego što se pojave kognitivni simptomi.

Sudionici sudjeluju u takozvanoj “paradigmi vizualnog svijeta” kada slušaju niz rečenica i gledaju slike na zaslonu računala. Kada se izgovorena riječ i slika podudaraju, sudionik klikne mišem. Zraka infracrvene kamere usmjerena je u oči sudionika, omogućujući vam praćenje treptanja i kretanja pogleda sudionika. Kamera snima kada osoba gleda u zaslon i koliko dugo. Bilježe se točnost svakog fokusa oka, vrijeme potrebno za analizu slike i brzina klika mišem.

“Ako na kraju uspijemo razviti bazu podataka ljudi iz PPA-e praćenjem našeg stajališta tijekom obrade teksta, imat ćemo dobar prediktivni alat kod ljudi s lakšim oblikom demencije koji će kasnije razviti afaziju”, rekao je dr. Arslan.

Oštećenje mozga

Određeni dio projekta ProResA usmjeren je na korištenje magnetske rezonancije (MRI) za otkrivanje onih dijelova mozga koji ne rade ispravno. Istraživači će izraditi detaljnu kartu oštećenja mozga i njihovu povezanost sa specifičnim vrstama jezičnih poremećaja. T.I.M.E. je još jedan europski projekt koji uključuje magnetsku rezonanciju. Dr. Nicoletta Biondo, koja ga vodi, usredotočuje se na identificiranje područja mozga i mreža koje uzrokuju vremensku percepciju. Neki ljudi s afazijom govore “telegrafiju”, koristeći rečenice bez glagola, tako da događaji nisu postavljeni u odgovarajuće vrijeme. Dr. Biondo je objasnio: “S glagolom, koji je središnja karika rečenice i komunicira važne informacije vezane uz vrijeme, može se puno toga reći. Ali kad netko samo kaže ‘Doručkujem’, ne znamo je li se to dogodilo u prošlosti, hoće li se dogoditi u budućnosti ili se događa sada.’

Uzroci takvog poremećaja nisu mnogo poznati, iako neki vjeruju da problem nije samo jezični, već je povezan s teškom idejom događaja koji se ne događaju u sadašnjosti. Dr. Biondo će pacijentima u studiji dati jednostavne zadatke (poput klasificiranja fotografija slavnih osoba prema njihovoj dobi) i uspoređivanja rezultata sa skeniranjem mozga koji pokazuju točnu lokaciju ozljede. “Jednom kada bolje razumijemo što se stvarno događa, možemo pokušati pomoći ljudima da imaju više smisla, na primjer praktičnim načinima treniranja mozga da se oporavi ili oporavi izgubljen.”

Vittoria D’Alessio, 11. 8. 2022., https://www.delo.si/novice/znanoteh/neraziskana-bolezen-pri-kateri-izgubimo-besede/ 

Povezane objave

Najveća pljačka u povijesti SAD-a

hrvatski-fokus

TTIP gotov do ljeta

HF

Oklahoma na udaru potresa zbog nafte i plina

HF

Prijete nam globalnim gulagom

hrvatski-fokus

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da se slažete s tim, ali možete to neprihvatiti i isključiti ukoliko želite. Prihvati Pročitaj više