Prijateljski odnos između kardinala Waltera Kaspera i pape Benedikta XVI.
U počast vatikanskim novinama kardinal Walter Kasper, poznati njemački teolog, biskup i vatikanski dužnosnik, podsjetio je na svoje vrlo javne rasprave s kardinalom Josephom Ratzingerom prije nego što je postao papa Benedikt XVI.
Njemački kardinal Walter Kasper i papa Benedikt XVI. snimljeni su tijekom papina posjeta glavnoj rimskoj sinagogi u ovoj fotografiji dosjea 17. siječnja 2010. Kardinal Kasper, teološki “sparing partner” pape Benedikta XVI., prisjetio se pokojnog pape u kolumni u vatikanskim novinama.
Njemački kardinal koji je otvoreno raspravljao o teologiji s pokojnim papom Benediktom XVI. podsjetio je na njihovu razmjenu kao “obogaćivanje”.
U kolumni objavljenoj u vatikanskom listu, L’Osservatore Romano, kardinal Walter Kasper, koji je bio predsjednik Papinskog vijeća za promicanje jedinstva kršćana od 2001. do 2010., prepričao je svoje javne rasprave s pokojnim papom.
Godine 1999. kardinal Kasper objavio je članak u kojem tvrdi da je Vatikan pretjerao u centralizaciji vlasti u Rimu i da je biskupima dao premalo fleksibilnosti da izvršavaju svoje pastoralne dužnosti.
Kardinal Joseph Ratzinger, tadašnji šef Kongregacije za nauk vjere, napisao je odgovor. Ustvrdio je da se primat univerzalne crkve nad mjesnom crkvom ne može poreći, ali je precizirao da univerzalna crkva nije “crkva Rima” i da se ne odnosi na papu i Rimsku kuriju.
Na razmjeni je prikazan još jedan back-and-back 2001. objavljen u isusovačkom časopisu America.
U svojoj kolumni, objavljenoj 5. siječnja nakon pogreba pape Benedikta, kardinal Kasper prisjetio se susreta sa “zvijezdom u usponu” na području teologije, ocem Josephom Ratzingerom, na akademskoj konferenciji u Stuttgartu u Njemačkoj 1963. godine. Dvojica njemačkih teologa na kraju su postali biskupi, a zatim su kardinali pozvali da vode važne vatikanske odjele koji su ponekad blisko surađivali.
Osvrćući se na 22 godine nakon što su objavili njihove javne, objavljene razlike, kardinal Kasper napisao je da ga je njegova “prijateljska rasprava” s tadašnjim kardinalom Ratzingerom uvijek zadovoljavala.
“Kao i svaka znanost”, rekao je, “teologija napreduje u raspravi.”
Kardinal Ratzinger, rekao je, bio je “potpuno oblikovan duhom crkvenih očeva”, odnosno svetih Augustina i Bonaventure, dok se kardinal Kasper usredotočio na modernija pitanja unutar crkve i kao primjer naveo svoje proučavanje svetog Tome Akvinskog.
“Gotovo je prirodno da iz te (razlike) rezultiraju različite infleksije koje su postojale u cijeloj povijesti katoličke teologije i koje su dio bogatstva onoga što je katoličko”, rekao je.
Kardinal Kasper također je opisao “jedinstveno” iskustvo gledanja bivšeg kolege kako postaje papa i rekao da mu je od trenutka izbora pape Benedikta bilo jasno da je “sada potrebna lojalnost”.
Oba kardinala bila su u Sikstinskoj kapeli kako bi izabrali novog papu nakon smrti sv. Kardinal Kasper je rekao da mu je odmah nakon izbora pape Benedikta novi papa rekao: “Sada idemo putem jedinstva zajedno.”
Kardinal Kasper također je ispričao “teške trenutke” tijekom pontifikata pape Benedikta u kojima je sudjelovao kao predsjednik Papinskog vijeća za promicanje jedinstva kršćana i predsjednik Papinskog povjerenstva za vjerske odnose sa Židovima. Naime, naveo je ukidanje ekskomunikacija članova Društva svetog Pija X., uključujući biskupa Richarda Williamsona, poricatelja holokausta.
“Do pogrješke nije došlo zbog pape, već je proizašla iz komunikacijske katastrofe u Rimskoj kuriji, čije posljedice nije bilo lako prevladati s obzirom na bijes javnosti”, napisao je kardinal.
Kardinal Kasper podijelio je da mu je papa Benedikt napisao “ljubazno” pismo 10. prosinca, samo 21 dan prije njegove smrti, u kojem sjaji njihova “zajednička briga za krize u crkvi”.
Rekao je da je pismo još jednom predstavilo napetost uvijek prisutnu u “iskrenoj teologiji” između rješavanja novih problema, dok se čvrsto drži temelja vjere, nešto na čemu je kardinal rekao da on i pokojni papa nikada nisu imali “ni najmanje razilaženje”. 89-godišnji kardinal Kasper izrazio je nadu da ćemo se “jednog dana moći ponovno sresti na nebu i nastaviti naš razgovor, iako na potpuno drugačiji način”.
