Izložba donosi autentične trenutke i prizore jedne od ključnih operacija u novijoj hrvatskoj povijesti
Hrvatska se ovih dana s ponosom prisjeća jednog od ključnih trenutaka svoje novije povijesti – vojno-redarstvene operacije Oluja, koja je započela 4. kolovoza 1995. godine. U svega 84 sata hrvatske oružane snage, policija i dragovoljci oslobodili su gotovo 10.500 četvornih kilometara okupiranog teritorija i time praktički okončali Domovinski rat.
U Galeriji Muzeja Domovinskog rata u Splitu u tijeku je izložba „Trideset godina Oluje“, posvećena obilježavanju triju desetljeća od vojno-redarstvene operacije „Oluja“ – simbola pobjede i slobode u novijoj hrvatskoj povijesti.
Autorice izložbe su viša kustosica Sanja Budić Leto i kustosica Klara Ćapalija, uz stručnu pomoć ravnatelja Muzeja Domovinskog rata, Mateja Gabrila. Pripremu građe vodila je restauratorica Bruna Periš.
Izložba „Trideset godina Oluje“ kroz autentične fotografije, zemljovide, dokumente i sažeti narativ donosi kronološki i tematski pregled ključnih trenutaka Domovinskog rata. Od agresije na Hrvatsku 1991. godine, preko izgradnje obrambenog sustava, oslobađajućih operacija „Bljesak“ i „Oluja“, pa sve do mirne reintegracije i diplomacije, izložba ne nudi samo povijesne činjenice, već i emotivnu dimenziju borbe za slobodu.
Izložene reprezentativne fotografije
U Marmontovoj ulici od 1. do 8. kolovoza 2025. postavljena je dvojezična izložba fotografija pod nazivom „VRO Oluja – 30. obljetnica“, koja donosi autentične trenutke i prizore jedne od ključnih operacija u novijoj hrvatskoj povijesti. Na 15 informativnih panoa izložene su reprezentativne fotografije renomiranih hrvatskih ratnih reportera, ali i dragocjene amaterske snimke koje čuvaju brojne udruge veterana Domovinskog rata. Fotografije prate informativni tekstovi koji na sažet način prikazuju tijek i značaj VRO Oluja.
Operacija Oluja, pokrenuta u zoru 4. kolovoza 1995. godine, bila je ključna vojno-redarstvena operacija kojom su oslobođena okupirana područja Republike Hrvatske u Dalmaciji, Lici, Kordunu i Banovini.
Tog je dana načelnik glavnog stožera Hrvatske vojske, general Zvonimir Červenko, izdao zapovijed za proboj nakon koje je krenuo napad iz 31 smjera, duž 670 km duge bojišnice. Hrvatske oružane snage brzo su se probile do Knina, a sljedećeg se dana na kninskoj tvrđavi zavijorila hrvatska zastava. Do 6. kolovoza oslobođena su područja Korduna, Banovine, Plitvica i sjeverne Dalmacije. Dana 7. kolovoza oslobođeno je karlovačko područje te preostali okupirani dijelovi Like i Sisačko-moslavačke županije. Operacija je završila 8. kolovoza oslobađanjem područja od Ličke Kaldrme do željezničke postaje Una i bezuvjetnom predajom 21. korpusa Srpske vojske Krajine.
Vojno-redarstvena operacija Oluja označila je kraj paradržave Republike Srpske Krajine i povratak grada Knina te drugih privremeno okupiranih dijelova hrvatskog teritorija pod hrvatsku vlast. Time su stvoreni preduvjeti za mirnu reintegraciju hrvatskog Podunavlja koja je dovršena 15. siječnja 1998. godine.
U operaciji je sudjelovalo 116.900 branitelja pripadnika Hrvatske vojske, 14.500 pripadnika MUP-a i 7400 pripadnika Hrvatskog vijeća obrane. Tijekom VRO Oluja poginulo je ukupno 196 branitelja, 3 su zarobljena, a 15 ih se vodi kao nestalo. Lakše i teže je ranjeno 1100 branitelja. Kod Srpske Vojske Krajine zabilježeno je 560 poginulih pripadnika.
Dan 5. kolovoza obilježava se kao Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja. Oluja je ostala duboko upisana u kolektivnu memoriju Hrvatske kao simbol hrabrosti, odlučnosti i borbe za slobodu. Danas, 30 godina kasnije, Hrvatska se s pijetetom sjeća svih onih koji su dali život za njezinu slobodu, a svojim jedinstvom i dostojanstvom još jednom potvrđuje snagu pobjede utemeljene na pravednosti.
Izložbu je otvorena do 1. listopada 2025.
