HRVATSKE AUTOCESTE I KONCESIJA (13)

Koncesija u upravljanju i održavanju autocestama

Usporedba sadašnjeg scenarija upravljanja autocestama i scenarija davanja autocesta u koncesiju.

Koncesija u upravljanju i održavanju autocestama

– Država je ne određuje samostalno jer mora voditi računa o ugovornim klauzulama i prostoru za zaradu koncesionara

– Država je određuje samostalno

– Kratkoročni utjecaj na javni dug

– Pozitivan, izdašna naknada za koncesiju

Javni dug ostaje takav kakav jest, a dospjele kreditne obveze koje se ne mogu financirati iz cestarina i trošarina moraju se refinancirati.

Dugoročni utjecaj na javni dug

Nema priljeva od cestarina u Državni proračun tijekom razdoblja trajanja koncesije. Štoviše, moguće je da zbog aktivacije skrivenih državnih garancija proračun trpi i izvanredne rashode. Ako se garantira minimalni promet (profitabilnost) koncesionaru onda je moguće da država tehnički ostane ekonomski vlasnik autocesta, što znači da će se u bilanci države naći i dug koncesionara podignut radi plaćanja koncesijske naknade. Pozitivan jer nakon otplate najvećih kredita za koje je jamac država, javni dug koncesionara u državnom vlasništvu čije je podmirenje rashoda u cijelosti osigurano prihodima od cestarina ne podliježe statističkim pravilima evidentiranja javnog duga. Štoviše, u slučaju pozitivnog poslovanja koncesionara država ne samo da ima pravo na porez na dobit, već i na dividendu. Postizanje ekonomije razmjera u upravljanju autocestom. Moguće, zbog spajanja društava HAC i ARZ. Moguće, zbog spajanja društava HAC i ARZ.

Dr. sc. Mihaela Grubišić Šeba, znanstvena suradnica u Ekonomskom institutu, Zagreb, Ekonomski pregled 64