Devedeset posto Francuza vjeruje da im država propada
Trinaesto izdanje godišnjeg istraživanja ‘Francuske Frakture’ (‘French Fractures’) koje je proveo Ipsos za Le Monde otkriva rastuće nepovjerenje i sve češći osjećaj da je francuska demokracija disfunkcionalna. Postoji i privlačnost snažnog desničarskog vodstva među mnogim dijelovima stanovništva.
Francuska demokracija je u krizi, a njezine boljke su mnogostruke. Već 12 godina istraživanje “French fracture”, koje provodi ispitivački institut Ipsos za Le Monde, pruža detaljne preglede stanja francuskog društva. U 2025. godini, nakon mjeseci političke nestabilnosti, rezultati najnovijeg izdanja pokazuju povećanje nepovjerenja, očaja, pesimizma zbog propadanja i želje za smjenom političke elite. To su osobito zabrinjavajući simptomi koji ilustriraju dubinu trenutne demokratske krize u Francuskoj, manje od dvije godine prije sljedećih predsjedničkih izbora.
Za sve je kriv – Macron
Raskol između birača i njihovih predstavnika, koji je već bio širok, čini se da se sve više produbljuje. Prema istraživanju, 96 % ispitanika izjavilo je da se osjeća nezadovoljno ili ljuto zbog stanja u zemlji. Štoviše, dok je prvi mandat predsjednika Emmanuela Macrona propao u ponovnom buđenju entuzijazma ljudi prema politici, njegov drugi mandat je dio francuske javnosti ostavio razočaranim, pri čemu su mnogi pokazatelji oštro pali u posljednje tri godine. Danas 90 % ispitanih vjeruje da zemlja propada, dok je isti pokazatelj 2022. godine iznosio “samo” 75 %.
Svi oblici nepovjerenja usmjereni su na izvršnu vlast, ali nijedna druga grana vlasti nije uspjela vratiti povjerenje javnosti. Mnogi su Francuzi imali velika očekivanja od parlamentarnih izbora 2022. godine, a potom i od onih 2024., koji su uravnotežili raspodjelu moći. Međutim, Nacionalna skupština nije uspjela preuzeti kontrolu od Macronovog snažno centraliziranog predsjedništva. Nakon brojnih glasova nepovjerenja i žestokih rasprava, popularnost zakonodavaca ponovno je naglo pala.
Kroz krizu za krizom, politički diskurs neprestano gubi kredibilitet. Od ranog rujna, francuski narod je svjedočio kako premijer podnosi ostavku, najavljuje da se ne će vratiti, a zatim je ponovno imenovan za čelnu poziciju vlade. Macronova vlada, koja je prethodno nametnula, a zatim branila mirovinsku reformu, na kraju je bila prisiljena obustaviti je. Desnica se nije proslavila, uz predsjednika stranke Les Républicains (LR, desnica), Bruno Retailleau ruši vladu, unatoč tomu što je to u suprotnosti s onim što je stranka izjavila kao svoju strategiju od 2024. Ljevica je u nemiru, a Rassemblement National (RN, krajnja desnica), koji već godinama pokušava steći legitimitet, obećao je svrgnuti „svaku“ vladu, čime izaziva napetosti, kao što je oduvijek činio.
Velika opasnost
Ova serija pojedinačnih i kolektivnih neuspjeha predstavlja ozbiljan rizik. Dok je dvije trećine ispitanih izjavilo da su i dalje vezani uz demokraciju, počinju se pojavljivati pukotine. Sada 42 % osoba mlađih od 35 godina smatra da bi neki drugi sustav bio barem jednako dobar, a iskušenja snažnog ekstremno desnog vodstva postoje među mnogim dijelovima stanovništva. Ovi znakovi upozorenja trebali bi navesti sve političke aktere, kao i civilno društvo u cjelini, da razmotre kako najbolje prilagoditi Petu Republiku kako bi bila “otvorenija” i manje uplašena svojih građana, kako je politička znanstvenica Hélène Landemore tvrdila u članku u Le Mondu.
Građanske skupštine, demokratski izrazi sredinom predsjedničkog mandata, lokalni referendumi: prijedloga ne nedostaje. Osim pitanja duga i međunarodne situacije, kandidati za sljedeće predsjedničke izbore trebaju iznijeti ozbiljne planove, ili riskirati da se, kako je rekao Stefan Zweig, koji je 1941. analizirao pad europskih demokracija u djelu Svijet jučer, ‘podzemne pukotine i raspukline, koje je doba pomirbe tako mukotrpno zakrpalo, ponovno otvorene i proširene u ponore i jame’.
