Usporedna analiza partizanskog i ustaškog tiska u razdoblju između okupacije i oslobođenja Splita (rujan 1943. – listopad 1944.): Primjer Novog doba i Slobodne Dalmacije (1/5)
Sažetak:
U radu se pristupa usporednoj analizi sadržaja dviju publikacija različitog idejnopolitičkog podteksta: splitskom dnevniku Novo doba ustaške provenijencije te partizanskom glasilu Slobodnoj Dalmaciji. Vrijeme u kojem se dvije tiskovine promatraju razdoblje je od rujna 1943. godine, kad je nakratko oslobođen Split prije njemačke okupacije i uspostavljanja ustaške vlasti, do listopada 1944. godine, kad je Split konačno oslobođen. Analiza sadržaja ovih listova podrazumijeva razmatranje propagandnih modela koje su u svojim medijskim pristupima koristili ustaški i partizanski pokreti. Iz analize proizlazi zaključak o pristajanju ustaškog propagandnog modela uz odrednice njemačke propagande, kao i percipirane tradicionalne hrvatske i dalmatinske društveno-političke vrijednosti, dok se partizanski propagandni model konstituira kroz promociju modernizacijskog projekta koji teži izgradnji novih formi javnih institucija i društvenih poveznica.
I najsažetiji pregled produkcije hrvatske historiografije o Drugom svjetskom ratu upozorava na važnost koju za pisanje povijesti razdoblja od 1941. do 1945. godine imaju novinski i medijski izvori. Nema ozbiljne publikacije, knjige ili članka, koji se u većem ili manjem omjeru nisu poslužili upravo tiskom kako bi prezentirali svu kompleksnost zbivanja u ratnom nevremenu – koristeći pritom tisak s ove i one strane političke razdjelnice. Tisak se uvijek iznova potvrđuje u tom smislu i kao nezamjenjiv izvor za praćenje fenomena imanentnih modernosti poput širenja modernih političkih ideologija ili distribucije masovne propagande.
Kako su tiskani izvori prezentirani u historiografiji?
Ideološki rasjed Drugog svjetskog rata utjecao je i na hrvatsku historiografiju nakon 1945., posljedično i na izbor tema kojima su se povjesničari bavili. Tako se u razdoblju socijalizma u historiografiji zbog takvih istraživačkih tematika
ne mogu naći, primjerice, kritička izdanja ili reizdanja tiskovina pod pokroviteljstvom političkih institucija proizašlih iz ustaškog pokreta.
Nasuprot ovoj neprisutnosti, nakon 1945. godine niz institucija, poput Instituta za historiju radničkog pokreta u Zagrebu (ili političkih tijela poput Historijskog odjeljenja Centralnog komiteta Komunističke partije Hrvatske), tiskalo je za zainteresirane istraživače korisne preglede predratnog ili ratnog partizanskog i ljevičarskog tiska.
Tako je između 1951. i 1955. godine izašla trotomna zbirka Dokumenti historije Komunističke partije Hrvatske, koja sadrži tri knjige novina: Srp i čekić, Vjesnik i Naprijed.
Kritičko izdanje
Godine 1965. Vladimir Stopar i Božidar Novak priredili su kritičko izdanje Političkog vjesnika i Vjesnika radnog naroda, upravo u izdanju Instituta za historiju radničkog pokreta Hrvatske.1
Širenjem i regionalizacijom istraživačke i historiografske mreže, na lokalnim razinama pojavljuju se profesionalno prezentirana slična reizdanja.2
Promjene u hrvatskoj povijesnoj znanosti nakon 1990. godine u znatnoj su mjeri umanjile ovu i slične prakse, a pritom se može govoriti i o izvjesnom zaokretu u percepciji potreba hrvatske historiografije kad se govori o nužnosti publiciranja izvora.
Tako možemo ocijeniti da je u posljednjim desetljećima u sve manjoj mjeri prisutna potražnja za velikim naporom izdavanja serija izvora – ovdje u prvom redu mislimo na kritička izdanja povijesnih tiskovina. U najnovije doba zamah raznih digitalizacijskih projekata (čija pokretanja povjesničari uvijek nestrpljivo dočekuju) zasigurno će i dalje utjecati na to da sve manje i manje izvora bude objavljeno. Primjerice, potrage za pojmovima u internetskim tražilicama na duge će staze promijeniti sam lik i metodu istraživanja tiskovina iz prošlosti. No, ono što djelatnost dokumentacijskih, digitalizacijskih i sličnih službi na sebe nije preuzimala u posljednjim godinama, preuzeli su povjesničari, koji su se u zamjetnijem broju kroz dubinska i detaljna iščitavanja štampe okrenuli promatranju povijesnih događaja kroz prizmu tiska i medijskih izvora.
U kontekstu cijelog ovog trenda u historijskim časopisima moglo se posljednjih godina pročitati više priloga na temu izvjesnog povijesnog događaja i njegove reprezentacije u medijima – u ovom slučaju suvremenog tiska.
Macanova knjiga
Osim toga, tisak pod kontrolom ustaškog pokreta ušao je u središte historiografskog interesa na sličan način. Primjer za to je knjiga Trpimira Macana Spremnost 1942.–1945., u kojoj je prikazao sadržaj istoimene tiskovine u navedenom razdoblju.3
Osim iscrpnijih pregleda pojedinih novina, hrvatska historiogrfija u nekoliko se uspjelih primjera bavila samom poviješću novinarstva u dužem trajanju.4
Ipak, nedostajao je jedan pregledni i konzistentni doprinos poznavanju cijelog sustava propagandnog stroja Nezavisne Države Hrvatske.
Ta je praznina popunjena 2011. godine objavljivanjem doktorske disertacije Alana Labusa, koji je na osnovni narativ o organizacijskom ustrojstvu ustaškog propagandnog sustava dodao studije slučaja o pojedinim pojavama i njihovoj reprezentaciji u tisku.5
Bilješke:
1 – Božidar Novak – Vlado Stopar (prir.), Politički vjesnik. Vjesnik radnog naroda 1940–1941. Kritičko izdanje, Zagreb 1965.
2 – Poput ratnog Glasa Splita. List je izlazio na području grada u izdanju Narodno oslobodilačkog odbora „od 14. kolovoza 1943. godine do 15. listopada 1944. godine u kratkim vremenskim razmacima, uglavnom redovito i s neprekidnom numeracijom. Ukupno je tiskan 21 broj u tiražu od 500 do 800 primjeraka po jednom broju.“ Cit. prema: Tatjana Kovač (prir.), Glas Splita 1943–1944. Kritičko izdanje, Split, 1977., 5.
3 – Trpimir Macan, Spremnost, 1942.–1945., Zagreb 1998.
4 – Vrijedi istaknuti Josipa Horvata i pionirsko djelo tog praktičara i kroničara novinarstva Povijest novinstva Hrvatske 1771–1939., Zagreb 1962. Također treba spomenuti veliku sintezu Božidara Novaka, Hrvatsko novinarstvo u 20. stoljeću, Zagreb 2005. Naposljetku i sažeto djelo sintetskog karaktera Magdalene Najbar-Agičić, Povijest novinarstva: kratki pregled, Zagreb, 2015.
5 – Alan Labus, Politika i novine u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj, Zagreb, 2011.
