Hrvatski Fokus
Znanost

SVJETSKI DAN MLIJEKA 2026.: Mljekari učinili vidljivim politički neuspjeh na tržištu mlijeka

Godinama Njemačka koči europske inicijative usmjerene na stabilizaciju tržišta mlijeka ili poboljšanje tržišnog položaja proizvođača mlijeka

 

U ponedjeljak 1. lipnja diljem svijeta obilježen je Svjetski dan mlijeka, pa je Hrvatski fokus tom prigodom objavio tekst o ovoj visokovrijednoj prehrambenoj namirnici. (Vidjeti: „Svjetski dan mlijeka – 1. 6. 2026.” – Hrvatski fokus br. 825. od 29. 5. 2026.; https://www.hrvatski-fokus.hr/2026/06/73616/ ).

S obzirom da se prigodom obilježavanja Svjetskog dana mlijeka javnost treba informirati i podsjećati na značenje mlijeka u svakodnevnoj prehrani, nisam htjela pisati o ružnoj strani, tj. ozbiljnim problemima s kojim se danas suočavaju vrijedni proizvođači mlijeka u Europskoj uniji, jednako kao što ni oni sami nisu na taj dan htjeli prosvjedovati.

Naime, uoči obilježavanja ovogodišnjeg Svjetskog dana mlijeka, mljekari iz Saveza poljoprivrednika Njemačke (Bundesverband Deutscher Milchviehhalter, BDM) i Europskog odbora za mlijeko (European Milk Board, EMB) održali su provokativnu prosvjednu akciju kojom su javno učinili vidljivim ono, što se po mišljenju poljoprivrednika, godinama politički ignorira: sustavno obezvrjeđivanje rada poljoprivrednika i učinka njihovih životinja.

Nekoliko traktorskih jedinica nosilo je zajedničku političku poruku uz istovremeno prskanje mlijeka po polju u velikim razmjerima. Poruka akcije bila je: „Pravo rasipanje ne događa se danas na ovom mjestu – događa se svaki dan na tržištu koje sustavno obezvrjeđuje visokokvalitetnu hranu.”

Na Svjetski dan mlijeka javno se slavi vrijednost mlijeka. Istodobno, mljekari – uz iznimku vrlo malog broja godina – rade u pogubnim ekonomskim uvjetima. „Danas činimo vidljivim ono što inače ostaje nevidljivo – tiho obezvrjeđivanje našeg mlijeka, a time i rada koji obavljaju i ljudi i životinje,” objasnili su Karsten Hansen, predsjednik Saveza poljoprivrednika Njemačke, i Kjartan Poulsen, predsjednik Europskog odbora za mlijeko. „Dok trgovci i prehrambena industrija osiguravaju svoju dobit i tržišne pozicije, proizvođači su prepušteni sami sebi te se moraju sami nositi s posljedicama političkih pogrješnih procjena.”

Njemačka opstrukcija

Ova akcija je dio europskog prosvjeda protiv kontinuirane neaktivnosti u poljoprivrednoj politici. Činjenica da se događa u Njemačkoj je namjerna odluka: „Godinama je Njemačka djelovala kao kočnica europskim inicijativama usmjerenim na stabilizaciju tržišta mlijeka ili poboljšanje tržišnog položaja proizvođača mlijeka“, kritizirao je Karsten Hansen, predsjednik BDM-a.

„Nekoliko zemalja podržava aktiviranje dobrovoljnog smanjenja ponude u trenutnoj tržišnoj krizi. Njemačka ostaje sumnjivo pasivna. Istodobno, njemačka vlada traži rupe u zakonu za prerađivače u vezi s ugovornom obvezom između prerađivača i proizvođača koju je pokrenula Europska komisija, umjesto da ojača položaj mljekara.”

Trajne krize na tržištu mlijeka ne nastaju slučajno; one su rezultat političkih okvirnih uvjeta koji potiču prekomjernu proizvodnju i sustavno slabe tržišnu poziciju proizvođača. Poput mnogih drugih poljoprivrednih sektora, mliječne farme nalaze se pod golemim pritiskom. Troškovi energije, stočne hrane, strojeva, zgrada i regulatornih zahtjeva nastavljaju rasti, dok cijene mlijeka uvelike određuju mljekare, trgovci i svjetsko tržište – bez ikakve stvarne pregovaračke moći za farme. Kao rezultat toga, mnogim farmama preostaje samo jedna mogućnost za ekonomski opstanak: proizvoditi više i ne primati nikakav prihod. Pa ipak, upravo ta dinamika pogoršava krizu.

Proizvoditi više kako bi se zaradilo manje

„Proizvoditi više kako bi se zaradilo manje – to je stvarnost mnogih mliječnih farmi“, objasnio je Kjartan Poulsen, predsjednik Europskog odbora za mlijeko i mljekar iz Danske, te dodao: „Ovo nije individualni neuspjeh poljoprivrednika. To je logika poljoprivrednog tržišnog sustava koja se i dalje brani unatoč svim upozorenjima.”

„Cinično je prebacivati odgovornost na farme dok se istovremeno blokiraju učinkoviti krizni instrumenti i potkopavaju mjere za poboljšanje tržišne pozicije proizvođača,” kritizirao je Karsten Hansen te dodao: „Mljekari su spremni preuzeti odgovornost za svoje tržište, ali mora se osigurati da se to može učiniti na organizirani način kako bi imali stvarni utjecaj na tržište.”

„Svjetski dan mlijeka ne može biti samo blještavi događaj za odnose s javnošću dok se istovremeno slabe i uništavaju izvori prihoda poljoprivrednika,” naglasio je Kjartan Poulsen. „Svatko tko ugrožava naše farme, naš rad i našu budućnost mora očekivati snažan otpor.”

Na kraju, Savez poljoprivrednika Njemačke (BDM) i Europski odbor za mlijeko (EMB) pozvali su na konkretne političke mjere:

  • aktiviranje dobrovoljnog smanjenja količine (mlijeka) na razini EU: smanjenje nepotraženih količina radi trenutne stabilizacije tržišta mlijeka.
  • Obvezni ugovori prije isporuke: jasni dogovori o cijeni, količini, kvaliteti i trajanju prije isporuke – bez neizvjesnosti oko isporuke.
  • Prave reforme Zajedničke poljoprivredne politike i Zajedničke organizacije tržišta.

Kako je američka velika industrija uništila obiteljske mliječne farme

Nažalost, s ozbiljnim problemima proizvodnje mlijeka ne susreću se samo poljoprivrednici u Europskoj uniji i ostatku Europe. Organizacija „Food and Water Watch” objavila je 31. siječnja 2023. godine analizu američke mljekarske industrije koja je otkrila kako su konsolidacija kompanija i američka poljoprivredna politika pomogle u propasti malih obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava tijekom posljednja dva desetljeća, uz istovremeno pogoršanje klimatske krize.

Rastući troškovi

U publikaciji „Ekonomski trošak monopola u hrani: prljavi reket u mliječnim proizvodima“, ‘Food and Water Watch’ objasnio je kako su čimbenici, uključujući ukidanje politika upravljanja opskrbom na farmama i veći troškovi proizvodnje, doprinijeli brzoj konsolidaciji u mljekarskom sektoru, pri čemu je 70 posto obiteljskih mliječnih farmi zatvoreno između 1997. i 2007. godine.

„Korporativna konsolidacija u srži je disfunkcije našeg prehrambenog sustava,” rekla je Rebecca Wolf, analitičarka prehrambene politike za ‘Food and Water Watch’. „Korporativno usmjereno donošenje politika bacilo je i baca američku mljekarsku industriju u krizu. Obiteljske mljekare propadaju alarmantnom brzinom, a one koje uspiju opstati suočavaju se s rastućim troškovima, negativnim prinosima i rastućim dugom, dok se potrošačima prodaje iluzija pašnjačkih, održivih mliječnih proizvoda.”

Samo 30 posto mlijeka u SAD-u sada se proizvodi na obiteljskim farmama, dok 83 posto prodaje mlijeka kontroliraju samo tri mliječne zadruge: Land O’ Lakes, DFA i California Dairies, Inc.

„Food and Water Watch” izjavio je da konsolidacija industrijske proizvodnje mliječnih proizvoda, osim što prisiljava male farme na zatvaranje, ima i „ozbiljne klimatske implikacije“, a prelazak na tzv. tvorničke farme rezultirao je udvostručenjem godišnjih emisija metana iz sektora u razdoblju između 1990. i 2020. godine.

„Možemo i moramo izgraditi bolje, održivije sustave koji podržavaju ljude, zajednice i okoliš,” objavio je tada „Food and Water Watch.”

Kako do poštenih cijena

Sarah Lloyd, farmerica mliječnih proizvoda iz Wisconsina, za „Food and Water Watch” izjavila je sljedeće: „Trebaju nam poštene cijene, koje pokrivaju naše troškove proizvodnje i daju nam povrat za održavanje našeg poslovanja i zarađivanja za život. Prekomjerna proizvodnja i konsolidacija u industriji to čine sve težim, ako ne i nemogućim,” rekla je Lloyd te dodala:

„Moramo upravljati rastom ponude mliječnih proizvoda, a to možemo učiniti čvrstom politikom mliječne industrije koja vodi računa o poljoprivrednim obiteljima i ruralnim zajednicama, a ne o korporativnoj dobiti.”

U navedenom izvješću tvrdi se da „postoji jasan put naprijed“, a preporuke uključuju „sveobuhvatni savezni program upravljanja opskrbom koji aktivno radi na usklađivanju ponude s potražnjom i ne koristi izvozno tržište kao odlagalište za prekomjernu ponudu.”

„Food and Water Watch” također je pozvao američki Kongres da „zaustavi ludilo mega spajanja među agrobiznisima” donošenjem zakona kojim bi se zaustavila spajanja agrobiznisa i konačno zabranile industrijske farme, uz postupno njihovo ukidanje i ulaganje u „pravednu tranziciju” za radnike na farmama do 2040. godine.

Izvori:

  1. European Milk Board: „World Milk Day 2026: Dairy Farmers Make Political Failure in the Milk Market Visible” – 31. 5. 2026.; https://www.europeanmilkboard.org/news-1/news-details/world-milk-day-2026-dairy-farmers-make-political-failure-in-the-milk-market-visible-2788.html
  1. Julia Conley, ‘Common Dreams’: „How Industry ‘Megamergers’ Are Killing Off Family Dairy Farms” – 2. 2. 2023.; Children Health Defense/The Defender; https://childrenshealthdefense.org/defender/dairy-farming-corporate-megamergers-cd/

Rodjena Marija Kuhar, dr. vet. med.

Povezane objave

Kukci kao biološko oružje?

HF

Prilog HAZU-a kurikulnoj reformi (45)

HF

Pandemije, glad i rat

hrvatski-fokus

Postojanje industrije je povezano s politikom

HF

Ostavi komentar

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da se slažete s tim, ali možete to neprihvatiti i isključiti ukoliko želite. Prihvati Pročitaj više