Hrvatski Fokus
Gospodarstvo

Mogu li poticaji u poljoprivredi osigurati suverenost u opskrbi hranom?

Hrvatski paradoks u poljoprivredi: što je poticaja više, to je proizvodnja manja

 

Hrvatski se paradoks ogleda tome da što su poticaji u poljoprivredi veći, to je poljoprivredna proizvodnja manja. Više o toj temi svakako će se moći vidjeti i čuti na Međunarodnom energetskom forumu INTERENEF koji se 13. listopada održava u Zagrebu.

Od ulaska Hrvatske u Europsku uniju u hrvatsku su poljoprivredu usmjerene miljarde eura. Točnije, oko 3,8 milijardi eura samo u okviru trenutačnog Strateškog plana Zajedničke poljoprivredne politike (2023. – 2027. godine). Ipak, fizički opseg poljoprivredne proizvodnje od 2020. do danas pao je za oko 15,5% (usjevi za oko 14,5%, stoka za oko 21%), a vrijednost poljoprivredne proizvodnje prošle je godine bila za oko 14% ispod razine iz 2013., prije pristupanja EU-u.

Rezultat toga je produbljivanje ovisnosti o uvozu.

Poljoprivredom uzrokovan deficit

Deficit u trgovini poljoprivredno-prehrambenim proizvodima dosegao je rekordnih 2,4 mlrd. eura. Pri tome je čak 97% izvoznog viška koncentrirano u žitaricama i uljaricama – sirovinama, a ne u hrani s dodanom vrijednošću. Samo je na uvozu voća i povrća prošle godine (u vrijednosti 738 milijuna eura) više od tri puta premašen izvoz (u vrijednosti oko 230 mil. eura)!

Zašto poticaji ne daju dobre rezultate?

Produktivnost u poljoprivredi iznosi svega oko 30% prosjeka EU-a. Poljoprivredna gospodarstva su mala i fragmentirana: od oko 165 000 registriranih poljoprivrednih gospodarstava, njih je samo 15 – 20%  tržišno orijentirano pa se potpore loše raspoređuju. Ako se tome doda starenje radne snage (38% poljoprivrednika starije je od 65 godina!), napuštena zemljišta, klimatski šokovi i, npr. afrička svinjska kuga, rezultat je takav kakav je.

Što i kako dalje?

Predloženo smanjenje poticaja za oko 20% od 2028. godine, prema ZPP-u, moglo bi produbiti taj pad – ili možda konačno prisiliti na preoblikovanje sustava, čime bi se poticaji vezali uz proizvodnju, okrupnjavanje zemljišta i lance prerade.

To je ujedno srž prehrambenog suvereniteta i središnja tema ovogodišnjeg Međunarodnog energetskog foruma INTERENEF koji se 13. listopada održava u hotelu ‘Westin’ u Zagrebu

U svakom slučaju, nužno je postaviti pitanje jesu li današnji modeli poticaja u poljoprivredi prikladni za svoju svrhu i kamo bi novac zapravo trebao ići?

Marko Jelić, EGE

Povezane objave

Uz struju i vodik, u prometni ‘mashup’ valja ubaciti i biometan

hrvatski-fokus

Liberalizacija nikada nije dovršena

HF

Inovativnošću do globalne konkurentnosti

HF

Ministar “opravdava” otimanje dionica Mercatora

HF

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da se slažete s tim, ali možete to neprihvatiti i isključiti ukoliko želite. Prihvati Pročitaj više