Centar znanja i aktivnosti za energetsku učinkovitost

Značaj Laboratorija ponajviše se ogleda u brojnim istraživačkim projektima

Glavni cilj Laboratorija za energetsku učinkovitost Fakulteta strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu je biti centar znanja i aktivnosti u području energetske učinkovitost i time doprinijeti jačanju suradnje i prepoznatljivosti FSB-a kao jedne od vodećih ustanova u tom području u Hrvatskoj. U skladu s time, Laboratorij je opremljen najsuvremenijim računalnim programima za obavljanje kompleksnih analiza u području energetske učinkovitosti.

Laboratorij za energetsku učinkovitost FSB-a

adresa: Ivana Lučića 5, 10.000 Zagreb

telefon: 01 6168 136

e-mail: tea.zakula@fsb.hr

voditeljica: dr. sc. Tea Žakula, dipl. ing.

U ciljeve novoosnovanog Laboratorija za energetsku učinkovitost Fakulteta strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu ubraja se:

• stvaranje tima stručnjaka i osiguravanje računalnih alata za provođenje kompleksnih analiza i istraživanje naprednih tehnologija

• jačanje suradnje i stvaranje centra znanja i aktivnosti u području energetske učinkovitosti

• doprinos prepoznatljivosti FSB-a kao jedne od vodećih ustanova u području energetske učinkovitosti.

Djelovanje Laboratorija odvija se na više razina: 

prezentacijskoj, edukacijskoj, istraživačkoj, razvojnoj, proizvodnoj i savjetodavnoj. No, sve to ne bi bilo moguće bez donacija, čija ukupna vrijednost već sada iznosi 878.000 eura, a u najvažnije donatore ubrajaju se tvrtke kao što su Intergraph, Numikon, Impuls ing, Baldini studio, Veka-ing i Excedo. Naime, upravo zahvaljujući tim donacijama nabavljena je vrhunska računalna oprema i programski alati za provođenje podrobnih simulacija kao što su Smart3D, MIT Design Advisor, MATLAB, TRNSYS17, System Advisor Model, Ax3000, OhmTech, IntegraCAD, AutoCAD Mechanical, CoolVent itd. No, značaj Laboratorija ponajviše se ogleda u brojnim istraživačkim projektima. 

Jedan od tih projekata je 'Model Predictive Control of Building HVAC Systems' koji za cilj ima dobiti odgovor na pitanje kako optimirati rad sustava grijanja, ventilacije i klimatizacije u pametnim zgradama. U njemu kao partneri sudjeluju i HEP ESCO i Državni hidrometeorološki zavod iz Hrvatske te Sveučilište u Montrealu i tvrtka Manitoba Hydro iz Kanade.

Drugi projekt je 'Demand Side Participation in Smart Grids' kojim će se, između ostaloga, pokazati kolika je stvarna cijena sudjelovanja zgrade na tržištu energije. Suradna ustanova na tom projektu je glasoviti Masačusetski tehnološki institut (MIT) iz SAD-a, a u okviru projekta ove godine je pripremljen i rad pod naslovom 'A Framework for the Quantification of Costs for HVAC-Provided Ancillary Services'.

Tu je i projekt 'Retrofitting Public Buildings in Intelligent Mediterranean Cities', na kojem Laboratorij surađuje s Energetskim institutom Hrvoje Požar, glavnim nositeljem projekta s hrvatske strane. Riječ je o projektu iz europskog programa IPA, a glavni zadatak je pronaći koje su energetski i financijski optimalne mjere obnove javnih zgrada u području sredozemne klime. Kako se radi o europskom projektu, suradnici su brojni: Agencija za održive sredozemne gradove i područja (AVITEM) i Metropolitansko područje Nice Cote d'Azur iz Francuske, Centar za obnovljive izvore energije (CRES) i Grad Pirej iz Grčke, Regija Emilia i Romagna i Zaklada Democenter-Sipe iz Italije, Energetska agencija Ribera i Valencijski građevinski institut (IVE) iz Španjolske te Agencija za razvoj Zadarske županije (ZADRA), Energetski institut Hrvoje Požar, DHMZ te Fakultet elektrotehnike i računarstva i Građevinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu iz Hrvatske. Projektom su na području Hrvatske obuhvaćeni objekti kao što su dječji vrtić u Obrovcu, osnovna škola u Zadru, Gradska vijećnica i Trg sv. Frane u Pagu te Ulica Zadarskog mira u Zadru. 

Projekt 'Poboljšanje hlađenja tipskog kontejnera za telekomunikacijsku opremu' provodi se u suradnji s Hrvatskim telekomom i tvrtkom Fisal, s glavnim ciljem proučavanja pasivnog hlađenja telekomunikacijske opreme. Pri tome je pokazano da se primjenom pasivnog hlađenja može ostvariti čak 82 puta manja potrošnja energije za hlađenje na godišnjoj razini u odnosu na postojeće stanje. Isto tako, u sklopu projekta pripremljen je i 2014. godine predstavljen rad pod naslovom 'Hybrid Cooling of a Container for Telecommunication Equipment'. 

Još jedan projekt iz sklopa programa IPA je i 'Research and the Promotion of Use of Shallow Geothermal Potential'. Provodi se u suradnji s Hrvatskim geološkim institutom s ciljem utvrđivanja koji je toplinski potencijal tla za primjenu dizalica topline u sustavima grijanja, odnosno hlađenja. Konačno, tu je i projekt 'Nacionalni program akumulacije rashladne energije u zgradarstvu' koji se provodi u sklopu Trećeg nacionalnog akcijskog plana energetske učinkovitosti za razdoblje 2014. – 2016. Suradnička ustanova na projektu je Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama, a njegov je cilj izraditi nacionalni plan s ciljem potpore pravnim i fizičkim osobama za investiciju rashladnih uređaja u sprezi sa sustavima za akumulaciju rashladne energije (spremnici hladne vode, banke leda) u području zgradarstva.

www-energetika-net.com