Kriza na tržištu mlijeka u Europskoj uniji

U mnogim državama EU-a otkupna cijena litre mlijeka niža je od 25 centi, dok su troškovi veći od 40 centi

Krajem studenoga 2015. (23. 11. 2015.) 'Europski odbor za mlijeko' ('European Milk Board' / EMB) uputio je otvoreno pismo Jean-Claudeu Junckeru, predsjedniku Europske komisije, radi ozbiljne i zabrinjavajuće krize s kojom su suočeni proizvođači mlijeka diljem Europske unije. Pismo koje potpisuje Romuald Schaber, predsjednik EMB-a započinje riječima: „Tržište mlijeka se urušava a povjerenik Hogan ništa ne poduzima po tom pitanju!“ a pismo se nastavlja slijedećim tvrdnjama:

„Stanje na europskim farmama muznih krava svakodnevno se pogoršava. Već mjesecima otkupna cijena mlijeka na farmama u mnogim državama iznosi svega između 25 i 30 centi po kilogramu, dok je dokazano da su troškovi proizvodnje veći od 40 centi po kilogramu mlijeka. Neke farme već su bankrotirale. Drugi mogu nastaviti s proizvodnjom samo ako se još dodatno zaduže za nekoliko desetaka ili stotina tisuća eura. Razlog ovom dramatičnom stanju je nastala neravnoteža između ponude i potražnje na tržištu mlijeka.“ Usprkos upozorenjima proizvođača mlijeka još od siječnja 2015., Phil Hogan, europski povjerenik za Poljoprivredu i ruralni razvoj nije učinio ništa: u siječnju 2015. Hogan je tvrdio da kriza u mliječnom sektoru ne postoji, a krajem rujna 2015. u jednom TV intervjuu (VIEUws) povjerenik Hogan tvrdi kako nije istina da otkupne cijene mlijeka ne pokrivaju troškove proizvodnje mlijeka.

Međutim, njegova tvrdnja nije istinita i to se jasno navodi u otvorenom pismu. Naime, Philu Hoganu kao europskom povjereniku za Poljoprivredu i ruralni razvoj dostupne su stručne ekspertize / znanstvene studije koje dokazuju da otkupna cijena mlijeka ne pokriva troškove proizvodnje mlijeka. Predstavnici EMB-a smatraju da izjave povjerenika Hogana nisu u skladu sa stvarnošću na tržištu što pokazuje i njegov nedostatak stručnosti u području poljoprivrede. „Prema članku 39. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, povjerenik ima odgovornost osigurati pristojan životni standard za poljoprivrednu zajednicu,“ navodi se u otvorenom pismu te dodaje: „Sadašnji negativni trend je opasan za poljoprivredu u EU. Ono što će ovime sada biti uništeno više se ne će moći oporaviti.“ Smatra se kako „povjerenik Hogan nema nikakva rješenja za nastale probleme niti ih želi!“ pa se u otvorenom pismu jasno traži: „Gospodine Predsjedniče, uklonite ovog nesposobnog povjerenika iz njegovog ureda.“

Otvoreno pismo dostupno je u cjelosti na internetskoj stranici Europskog odbora za mlijeko: www.europeanmilkboard.org Zbog ozbiljnosti nastale situacije u mliječnom sektoru, Europski odbor za mlijeko na kraju  otvorenog pisma upućenog predsjedniku Europske komisije Jean-Claude Junckeru zahtijevao je njegov odgovor do 4. prosinca 2015. Nažalost, predsjednik Europske komisije nije odgovorio na njihovo otvoreno pismo niti je predstavnike EMB-a pozvao na razgovor. Budući da predsjednik Juncker nije reagirao, farmeri su 15. 12. 2015. pokrenuli veliki protest pod nazivom „Mlijeko za Junckera.“ Tako su proizvođači mlijeka iz europskih država poslali poštom svježe mlijeko Junckeru kao protest zbog „destruktivne politike prema mliječnom sektoru koju vodi Europska komisija.“ Predsjednik Europskog odbora za mlijeko, Romuald Schaber, izjavio je kako povjerenik Hogan i dalje ignorira nastali problem te se sumnja u njegove sposobnosti da pronađe rješenje u svezi niskih otkupnih cijena mlijeka u EU-u.

Dakako da mlijeko i mliječni sektor imaju veliko značenje u / za EU i to na više načina. Sve države članice EU-a proizvode mlijeko i mliječne proizvode, a EU ima isto tako veliki značaj na svjetskom tržištu mlijeka i mliječnih proizvoda. Nadalje, EU je vodeći svjetski izvoznik mnogih mliječnih proizvoda, u prvom redu to su sirevi. Ukupna godišnja proizvodnja mlijeka u EU-28 procijenjena je 2013. na oko 159 milijuna tona, dok je 2014. proizvedeno oko 164,8 milijuna tona mlijeka, od čega 159,6 milijuna tona (96,8 %) se odnosi na kravlje mlijeko, dok se preostalih 3,2 % odnosi na mlijeko koza, ovaca i bivolica. U razdoblju 2013./2014. proizvodnja kravljeg mlijeka u EU-28 porasla je gotovo za 5,8 milijuna tona (3,8 %) uz istodobno povećanje broja mliječnih krava za 0,4 %. Mliječna industrija prerađuje mlijeko u brojne svježe i prerađene mliječne proizvode: oko 68,8 milijuna tona mlijeka koristi se za proizvodnju 5,5 milijuna tona sira u EU-28 u 2014., a 31,0 milijun tona sirovog mlijeka 'prerađeno' je u 30,4 milijuna tona mlijeka za tržište.

Romuald Schaber

Za pojedine države članice EU-a mliječni sektor predstavlja vrlo važan udio u ekonomiji poljoprivrede. Najveći proizvođači su Njemačka, Francuska, Velika Britanija, Poljska, Nizozemska i Italija koje zajedno predstavljaju gotovo 70 % proizvodnje mlijeka u EU-u. Zbog napretka u tehnologiji proizvodnje, posljednjih godina smanjuju se stada krava muzara budući se povećava proizvodnja mlijeka po kravi. Prema dostupnim podatcima u EU-u je bilo oko 23 milijuna krava muzara čija prosječna proizvodnja mlijeka iznosi oko 6500 kg/kravi (službeni podatak Europske komisije za 2013.). U EU-u prevladava frizijsko-holštajnska pasmina mliječnih goveda. Većina proizvođača mlijeka svoj proizvod – mlijeko prodaje izravno s farme mliječnoj industriji, dok drugi manji dio proizvođača mlijeko prodaju izravno potrošačima s kojima su povezani.            

Povećanje proizvodnje mlijeka u EU-u rezultat je nove „Zajedničke poljoprivredne politike“ (Common Agricultural Policy/CAP) a u svrhu minimiziranja učinka ukidanja tzv. mliječnih kvota u EU-u nakon 30 godina. Mliječne kvote uvedene su u EU 1984. radi smanjenja nastalih problema uzrokovanih viškovima mlijeka i mliječnih proizvoda. Kvote su potpuno ukinute u travnju 2015. Sredinom siječnja 2016. (15. 1. 2016.) 'Europski odbor za mlijeko' objavljuje alarmantnu vijest: otkupne cijene mlijeka pokrivaju jedva 65 % od ukupnih troškova proizvodnje mlijeka.

„Proizvođači mlijeka u Njemačkoj također trpe velike gubitke,“ izvijestio je njemački BAL (Büro für Agrarsoziologie und Landwirtschaft / BAL) koji upozorava na akutnu krizu na tržištu mlijeka: u listopadu 2015. cijena proizvodnje 1 kg mlijeka u prosjeku je iznosila 44,37 centi. Istovremeno, otkupna cijena mlijeka na farmi u Njemačkoj iznosila je samo 29,1 centa. Troškovi proizvodnje mlijeka u Njemačkoj (listopad 2015.) također se razlikuju ovisno o regiji: u Istočnoj regiji troškovi su 39,98 centi, u Sjevernoj regiji 39,06 centi a u Južnoj regiji 47,79 centi po kilogramu mlijeka. No, otkupna (prodajna) cijena sirovog mlijeka u odnosu na troškove proizvodnje nikako nije zadovoljavajuća i u drugim državama EU-a gdje prema stručnim ekspertizama otkupna cijena sirovog mlijeka ne pokriva troškove proizvodnje. To su dokazale stručne ekspertize u Belgiji, Nizozemskoj, Francuskoj, Danskoj i dr. Tako na primjer u Danskoj i Nizozemskoj proizvođači mlijeka/farmeri dobivaju samo 29 centi, a u Belgiji 25 centi, dok u Litvi svega 20 centi, a pojedini proizvođači jedva dobe i 10 centi za kilogram mlijeka (podatci se odnose za kraj 2015.). Potrebno je napomenuti da su pojedine znanstvene studije o troškovima proizvodnje mlijeka i preniskih otkupnih cijena predstavljene u Bruxellesu još početkom ožujka 2015.

Phil Hogan

Stoga je Romuald Schaber, predsjednik EMB-a izjavio: „…Ne vidim ikakve mogućnosti za oporavak jer je trenutno takva politika Europske unije o mlijeku… mnoge farme morat će se zatvoriti…“ Stoga je EMB predstavio Program tržišne odgovornosti (Market Responsibility Programme / MRP). To je instrument koji može stabilizirati cijelu situaciju na europskom tržištu mlijeka i to na temelju dobrovoljnog ograničenja u opskrbi te može pomoći u zaštiti osjetljivih tržišta zemalja u razvoju protiv 'damping' izvoza iz EU-a. Europska komisija i Europsko vijeće morali bi početi s primjenom mjera iz MRP-a kako bi dugoročno omogućili dostojne uvjete života za sve proizvođače mlijeka diljem svijeta. (Eng. 'dumping' / 'damping' je neformalni naziv za postupak uništenja konkurencije prodajom proizvoda po cijenama koje ne pokrivaju troškove proizvodnje, a provodi se u cilju stjecanja monopola, duopola ili oligopola. Kada se unište mali, lokalni proizvođači, tada onaj koji ima monopol 'diktira' cijene na tržištu koje dakako sada postaju znatno više i time rastu troškovi života, pada standard, raste nezaposlenost i siromaštvo itd.).

Uoči održavanja poznatog Međunarodnog zelenog tjedna u Berlinu (15. – 24. 1. 2016.), Europski odbor za mlijeko održao je 14. siječnja 2016. konferenciju za novinare. Tom prigodom je Adama Diallo, predsjednica Nacionalne unije mini-mljekara i lokalnih proizvođača mlijeka iz Burkine Faso upozorila na sljedeće: „…Trenutačna politika EU-a pomaže strategije europske mljekarske industrije da se 'uspostave' na zapadnoafričkom tržištu. To utječe negativno na lokalne proizvođače mlijeka koji moraju odustati od proizvodnje; siromaštvo je u porastu.“ Europski proizvođači mlijeka, njih 140 kao članovi EMB-a primljeni su 27. siječnja 2016. na audijenciju kod pape Franje u Vatikanu. Proizvođači mlijeka iz mnogih država EU-a, od Francuske do Litve došli su u Rim / Vatikan kako bi od Pape zatražili blagoslov za sebe, svoje obitelji i posao kojim se bave. Upravo su oni kao proizvođači mlijeka najslabiji i najranjiviji u lancu poljoprivredne proizvodnje i već dugo vrijeme bore se za golo preživljavanje. U ovom trenutku u mnogim državama EU-a otkupna cijena litre mlijeka niža je od 25 centi, dok su troškovi veći od 40 centi. Nasuprot tome, i trgovci i mliječna industrija ostvaruju goleme profite. I ovom prigodom papa Franjo snažno je kritizirao trenutno nepravedni ekonomski sustav i neoliberalizam.

Ovo je dokaz da se ništa ne događa bez razloga: uništavanje malih i srednjih proizvođača mlijeka (i ne samo mlijeka!) diljem Europske unije je projekt određenih političkih čimbenika usko povezanih s krupnim kapitalom i multinacionalnim korporacijama. No, u određenom trenutku sve ovo ne da može, nego će svakako postati kobno za mnoge države, osobito za one siromašne male narode. Ovome projektu moramo se oduprijeti za dobrobit svih nas, osobito naše djece. Kako sam već ranije pisala, njemački znanstvenici su dokazali da su najzdravija ona djeca koja piju domaće, svježe sirovo mlijeko ili domaće nepasterizirano mlijeko.

Rodjena Marija Kuhar, dr. vet. med.