Hrvatski Fokus
Iseljeništvo

Kratak prikaz povijesti Gradišćanskih Hrvatov u Austriji (8)

Staleška država i Treti Rajh

 
 
Ideološki i politički razdor med hrvatskim stanovničtvom pojačao se je 1934. integracijom hrvatskih društav u organizacije Staleške države. 1937. imenovan je školski nadzornik za hrvatsko školstvo i izdan zakon za manjinsko školstvo, ki je bio jako povoljan za manjinu. U njem se je predvidjalo podučavanje na materinskom jeziku, odgovarajući sastavu stanovničtva. No zbog priključenja Nimškomu Rajhu u marcu 1938. zakon nije već prenesen u praksu.
http://hrvatskifokus-2021.ga/wp-content/uploads/2016/02/Bundesarchiv_Bild_102-10358_Fuhrer_der_osterreichischen_Heimwehren.jpg
U Austriji nacizam je bio jak u Drugome svjetskom ratu
 
Struktura NSDAP-a u Gradišću bila je obilježena visokim postotkom pripadnikov hrvatske i ugarske narodnosti. Mnogo nezaposlenih i razočaranih socijaldemokratov je jur pred 1938. masovno priticalo ilegalnomu NSDAP-u, ki je uspješno isticao povoljnije gospodarske izglede u Nimškom Rajhu, potcjenjivajući u isto vrime pogibelj nimškoga nacionalizma za manjine. Nacionalsocijalisti su imali u mnogi hrvatski seli i organizacija svoje povjerenike. NSDAP je u Gradišću priredjivao partijske manifestacije još i na hrvatskom i ugarskom jeziku. Partiji lojalnim Hrvatom su povjerili peljajuća mjesta u Hrvatskom kulturnom društvu. Iz vanjskopolitičkih obzirov odustale su nacističke vlasti spočetka od proganjanja hrvatskih političarov. 
 
Kad su partijski krugi u Berlinu ljeta 1941. pokrenuli pitanje o preseljenju Gradišćanskih Hrvatic i Hrvatov, prepričili su to gradišćanski partijski peljači. Stoprv 1942. su prekinuli izlaženje hrvatskih novin. No u školskom pitanju je NSDAP bio nepopustljiv. Konfesionalne škole su pretvorene u državne, hrvatski jezik je u toku nekolikih misec skoro potpuno potisnut, a u seli su utemeljene čuvarnice s ciljem ponimčenja. Hrvatske učiteljice i duhovnike, ki su se tomu suprotstavili, su za kaštigu premjestili ili, kot farnika Matu Semelikera, poslali u koncentracioni logor Dachau. Za razliku od partizanske borbe Slovencev u Koruškoj nije med Gradišćanskimi Hrvati došlo do organiziranoga suprotstavljanja. Nek pojedinačno su se neke Hrvatice i Hrvati zbog svojega antifašističnoga osvidočenja pridružili titovskim partizanom u Jugoslaviji.
 
(Nastavak slijedi)
 

Franjo Schruiff, “Zur Geschichte und Entwicklung der kroatischen Volksgruppe”; http://www.hkd.at/index.php?option=com_content&view=article&id=43&Itemid=168&lang=hr

Povezani članci

Između Bostona i Zagreba

HF

Nekažnjena ubojstva Hrvata u Vojvodini

HF

Poruka političkim i gospodarskim elitama

HF

Prokrijumčaren Zakon o azilu

HF

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da ste s ovim u redu, ali ako želite možete se odjaviti i ne prihvatiti. Prihvati Pogledaj više...