Hrvatski Fokus
Iseljeništvo

Ča Vaš čeka u ovom Glasilu?

Ča se točno sve more financirati pomoću subvencijov?

 
 
Ako po uvodu još niste zatvorili ovo izdanje, onda vam kanimo kratko razjasniti, ča vas čeka u ovom izdanju. To su informacije o djelovanju našega društva i djelomično i drugih društav, ar smo upoznali kroz kontakt s ljudi ki pohodu naš ured, da neke informacije nisu svakomu jasne:
• Kako HKD financira svoje djelovanje?
• Kako funkcionira sistem subvencijov od strane Kancelarstva?
• Kako se financiraju društva i projekti?
• Gdo dostaje subvencije i gdo to odluči?
http://hrvatskifokus-2021.ga/wp-content/uploads/2016/09/hrvatskenovine.at_sites_default_files_10.jpg
Prije nego se bavimo s djelovanjem HKD-a, je važno da gledamo kade društvo stoji na "zemljopisnoj karti" gradišćanskohrvatskih društav u Austriji. Sigurno nije moguće, da nabrojimo sva društva, zato ćemo se baviti u glavnom s "velikimi" društvi. Čuda ljudi misli, da je HKD jedino veliko društvo. To po broju članov (već od 3000) svakako valja. Sigurno je i, da je HKD najstarije i najpoznatije društvo, ne samo med Gradišćanskimi Hrvati nego i kod većinskoga naroda. Dokaz za to su bezbrojni ljudi, ki nazovu naš ured iako išću Štampare ili društvo sa sličnom kraticom. Ali posebno ča se tiče političkoga zastupničtva je HKD samo jedno od mnogih društav.
 
Kada neko društvo broji med "velika društva"? U "predsubvencijskom vrimenu" su to bila četira (pro-hrvatska) nadregionalna društva:
• Hrvatsko kulturno društvo (HKD, osnovano 1929.)
• Hrvatsko gradišćansko kulturno društvo u Beču (HGKD, osnovano 1934.)
• Hrvatski akademski klub (HAK, osnovan 1948.)
• Hrvatsko štamparsko društvo (HŠtD, po centralnoj registraciji društav osnovano 1960.).
 
U sedamdeseti ljeti prošloga stoljeća se je službeno registriralo društvo "Präsidium der SPÖ-Mandatare aus kroatischen und gemischtsprachigen Gemeinden" kot društvo. Ovo društvo je bila platforma za anti-hrvatske aktivnosti bivšega načelnika Štikaprona, Fritza Robaka, ki je bio sam Gradišćanski Hrvat. On je bio na čelu onih, ki su u javnosti (posebno na Poljanci ali i na Stinjaki na jugu) propagirali, neka se ljudi odreču hrvatskoga jezika i kulture i da bi se u budućnosti ponašali kot većinski narod, jednojezični Nimci. To se zove "asimilacija". U osamdeseti i devedeseti ljeti su utemeljili nekoliko društav, ka brojimo u "po-subvencijsko vrime", iako se je Savjet po prvi put sastao 1993. i po prvi put podilio subvencije (Zakon o narodni grupa, ki je predvidio Savjet i subvencije za svaku priznatu narodnu grupu su zaključili 1976.).
 
Po današnjoj svoti subvencije, brojimo sada nekoliko dodatnih nadregionalnih društav med "velika" društva:
• KUGA – Kulturna zadruga (osnovana 1982.)
• Kroatisches Kultur- und Dokumen-tationszentrum* (Hrvatski kulturni i dokumentarni centar, HKDC, osnovan 1983.)
• Narodna visoka škola Gradišćanskih Hrvatov (HNVŠ, osnovana 1984.)
• Djelatna zajednica hrvatskih komunalnih političarov u Gradišću (DZ, osnovana 1986.)
• Bildungswerk der Burgenländischen Kroaten* (Društvo za obrazovanje Gradišćanskih Hrvatov, DOGH, osnovano 1991.)
• Znanstveni institut Gradišćanskih Hrvatov (ZIGH, osnovan 1993.)
• Kulturna Zadruga Panonski Institut (PAIN, osnovan 1993.)
• Hrvatski centar (osnovan 1994.)
 
Ova društva kroz subvencije realiziraju različne projekte, od feštov prik knjig do tečajev. Neki reprezentanti tako imaju i dobru platformu za svoje agiranje na manjinsko-političkom terenu. Jedno bitno djelovanje na kulturnom sektoru još fali u ovoj orijentaciji: tamburica i folklor. Prije nego je skoro svako selo imalo svoju vlašću grupu, je HKD svojim plaćenim generalnim sekretarom Matom Klikovićem igralo veliku ulogu pri širenju tamburaške muzike. Kroz podupiranje HKD-a utemeljene su mnoge tamburaške grupe širom Gradišća. Ovo podupiranje je sadržavalo podučavanje ali i financiranje instrumentov. Posebno po konstituiranju Savjeta za hrvatsku narodnu grupu se je uticaj HKD-a na tamburaška društva sukcesivno smanjio. Velik uzrok za to je bio, da su društva sada imala mogućnost, da sama stavu molbu za subvencije. Uz to se je znanje tako dobro širilo, da su društva mogla samostalno agirati ili da su imala na raspolaganje profesore iz Hrvatske. Ako su člani grupe vlasniki instrumentov, onda društvo ima manje potriboće za subvencije (Ča se točno sve more financirati pomoću subvencijov ćemo još točno razložiti u ovom Glasilu).
 
Danas je uloga HKD-a na tamburaškom i folklornom sektoru ta, da se
HKD skrbi za mogućnosti, kade se sastaju ljudi i grupe. Tako neredovito organizira tamburaški i folklorni festival. A svako ljeto su tamburaške grupe atrakcija ljetne priredbe "Tamburica uz oganj" u sridnjem Gradišću. Ovo povezivanje, djelovanje na manjinskopolitičkom sektoru, a osebujno projekti za dicu i mlade su danas centralne teme djelovanja HKD-a. Kako se to sve financira i organizira, je daljnja tema ovoga Glasila.
 
Bilješka
 
* Društva su službeno registrirana samo na nimškom jeziku
 

http://www.hkd.at/images/glasilo/2016/Glasilo201602.pdf

Povezani članci

Hrvati u igri izbora i koalicija

HF

Pismo drugu Beri

HF

Ne moramo se nikomu ispričavati

HF

Deset godina Dnevnika na hrvatskom jeziku

HF

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da ste s ovim u redu, ali ako želite možete se odjaviti i ne prihvatiti. Prihvati Pogledaj više...