Hrvatski Fokus
Vanjska politika

Putin dovodi u pitanje čitavi svjetski poredak

Ako sada pobijedi Putin, nijedna granica na Zemlji više ne će biti sigurna

 
 
Ruski predsjednik želi povećati površinu Rusije – pa čak i jednostranim, nasilnim pomicanjem granica. On time stavlja na kocku čitavi svjetski poredak koji postoji od 1945.
http://hrvatskifokus-2021.ga/wp-content/uploads/2016/10/02varvara.files_.wordpress.com_2012_08_00-01b-russian-paralympians-08-12-putin-moscow.jpg
Novo ledeno doba između Zapada i Rusije ima mnogo nijansi, ali samo jednu srž. A ta je srž volja Vladimira Putina da poveća površinu Rusije, i to nasilnim, jednostranim pomicanjem granica. Sve ostale aktivnosti – Putinovo povlačenje iz pojedinih sporazuma o razoružanju, cyber napadi na američke stranke, stacioniranje taktičkih nuklearnih raketa kod Kalinjingrada, demonstrativni vojni letovi u baltičkom prostoru ili brutalna intervencija u Alepu u korist Bashara al-Assada samo su ružne posljedice njegove nove slike svijeta.
 
Jednostrano, nasilno pomicanje granica, kakvo je provedeno aneksijom Krima, je srž. Jer time ruski predsjednik ne budi samo dojam da želi osvojiti Baltik ili smanjiti utjecaj SAD-a na bliskom istoku. Nasilno pomicanje granica mnogo je više od toga. Ono je pokazatelj da Putin čitavi svjetski poredak koji je na snazi od 1945. smatra zastarjelim. On ga sada želi zamijeniti pravom jačeg, politikom topovnjača kao u XIX. stoljeću, samo sada s nuklearnim oružjem. Upravo zbog aneksija Krima nije pitanje preko kojeg bi se smjelo olako prijeći i vratiti uobičajenom dnevnom gredu. Od 1945. vrijedi pravilo da se granice mogu mijenjati samo uz pristanak UN-a. Krim je pripao Rusiji protivno volji Kijeva i putem referenduma koji je Putin raspisao na prepad. UN se tim pitanjem nije nikada bavio.
 
Putin je izjavio je da je Zapad postupio jednako u slučaju Kosova 2008., protivno volji Beograda. Ali to nije istina. Kosovskim pitanjem UN se bavio osam godina. Tek nakon što je Beograd odbacio svaki UN-ov prijedlog o autonomiji te pokrajine Opća skupština je priznala njeno odcjepljenje. Putin je također mogao pitanje Krima i istočne Ukrajine izložiti pred UN-om. To bi bio jedini prihvatljiv način. No on to nije učinio. I upravo je u tome ključna razlika. Putin je time skrenuo s puta. Utoliko je Frank-Walter Steinmeier bio u pravu kada je rekao da je velesila, koja ne poštuje crvenu crtu povučenu 1945. opasna.
 
Kada jedna takva velesila taktičkim atomskim raketama prijeti Natovim članicama na Baltiku, onda to nije samo prijetnja. Steinmeier bi stoga mogao pojedinim stranačkim kolegama, uključujući Sigmara Gabriela, reći: Opasno je ukinuti sankcije Moksvi.  Tu nisu samo posrijedi ekonomska pitanja. Čak nije posrijedi ni mir u Europi, ma koliko on bio važan. Na kocki je čitav svjetski poredak – kao pouka izvučena iz velikih ratova.
 
Ako sada pobijedi Putin, nijedna granica na Zemlji više ne će biti sigurna, od Balkana do Ognjene Zemlje. A što to znači, najbolje znaju oni koji u izbjegličkoj krizi toliko hvale sigurne, kontrolirane granice. U predizbornoj kampanji lijepo je reći: „Želimo razgovarati, ali u tome nas ometaju sankcije.“ Istina je sljedeća: Tko sada popusti Putinu, nanijet će svijetu veliko zlo.
 

Torsten Krauel, Die Welt

Povezani članci

Izborna prijevara u SAD-u na tragu uništenja čovječanstva

hrvatski-fokus

Oružane snage NATO-a

HF

Od Madisona do Trumpa

HF

Gramzljivi i dvolični Lenjin i Staljin

HF

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da ste s ovim u redu, ali ako želite možete se odjaviti i ne prihvatiti. Prihvati Pogledaj više...