Politički sporazum o plinovodu OPAL

Gazprom izjavio da ne treba Europsku uniju kao posrednika za prodaju plina Ukrajini

Ruski energetski div Gazprom odbacio je 2. studenog oduku Europske unije koja se ponudila kao posrednik kako bi olakšala pristup plinovodu Opal, ključnom za planove Moskve koja namjerava povećati isporuke plina preko Baltičkog mora. Također je odbacio prijedlog Unije da bude posrednik u sporu s Ukrajinom. Prošli tjedan Europska unija ukinula je Gazpromu ograničenje za korištenje kraka cjevovoda Opal u Njemačkoj, kojim se prevozi plin iz Baltičkog kraka Sjevernog toka krajnjim korisnicima u Njemačkoj i Češkoj, te je time otvorila put Rusiji da poveća kapacitet plinovoda Sjeverni tok i zaobiđe Ukrajinu, kao tranzitnu rutu.

EU i Rusija postigle su 16. rujna „politički“ sporazum o plinovodu OPAL, odnosno o korištenju njemačkog kraka plinovoda OPAL, koji je poveznica s Gazpromovim plinovodom Sjeverni tok. Međutim, zamjenik glavnog izvršnog direktora Gazproma, Aleksandera Medvjedjeva, izjavio je 21. rujna za TV kanal Rusija-24, da ruski plinski div još uvijek mora analizirati tu odluku. „Nažalost, Europska komisija je izmijenila naš sporazum … i to jednostrano. Zbog toga, prije nego što kažemo da je problem riješen, ovaj se problem treba analizirati“, rekao je Medvjedjev.

Nakon što je završena izgradnja plinovoda 2011. godine, Gazpromu je bilo dozvoljeno da koristi samo 50 % kapaciteta cjevovoda Opal, odlukom Europske unije, koja je imala za cilj spriječiti Rusiju da zadrži dominantnu poziciju u opskrbi Europe plinom. Zbog ove odluke, Poljska i Ukrajina su uložile prosvjed. Susjedna Ukrajina nije od Rusije kupovala plin tijekom jedne godine, zbog političkog sukoba s Moskvom, koja je anektirala ukrajinski poluotok Krim 2014. U prošlosti je Europska komisija vrlo uspješno posredovala pri sklapanju sporazuma o isporuci plina između Rusije i Ukrajine. Komisija objavila rezultate trostranih pregovora s Ukrajinom i Rusijom o isporukama plina.

Europska komisija ima za cilj posredovati u sklapanju sporazuma za opskrbu Ukrajine ruskim plinom do jeseni 2016. godine, kada bi međunarodni sud trebao objaviti presudu o moskovskoj igri s cijenom plina, rekao je jedan dužnosnik Komisije. „Nije potrebno uplitati se u spor ili pomagati nekome. Dovoljno je da Ukrajinci plate unaprijed, a mi ćemo isporučiti plin“, rekao je Medvjedjev. Osim povećanja isporuke plina preko Baltičkog mora, Gazprom planira povećati prodaju plina Turskoj, kao i južnoj Europi, preko Crnog mora. Gazprom želi graditi dvije linije turskog plinovoda, koji nazivaju Turski tok, s ukupnim kapacitetom od 31,5 milijardi prostornim metara godišnje.

Zbog približavanja Rusije i Turske otvorena je mogućnost nastavljana  pregovora o cjevovodu Turski tok. Predsjednik Turske, Reçep Tayyip Erdoğan, izjavio je 8. kolovoza, kako je Ankara spremna poduzeti korake u smjeru provedbe projekta plinovoda Turski tok. Jedan od krakova cjevovoda isporučivat će plin turskom tržištu, a Turska je drugi najveći kupac plina od Gazproma, nakon Njemačke, dok bi  drugi krak plinovoda bio namijenjen za isporuku plina drugim zemljama, poput Grčke. Medvjedjev je rekao da Gazprom neće početi izgradnja drugog kraka plinovoda, prije nego što dobije odobrenje od regulatora Europske unije.

Euractiv, Bruxelles (urednički komentar)