Hrvatski Fokus
Feljtoni

USTAV – Normativni ustav (5)

Za 'ustavnu državu' kao krajnji ideal konstitucionalista

 
 
To je onaj ustav koji djelotvorno i u cijelosti uređuje (normira) odvijanje političkih procesa i djelovanje državne vlasti. On zadovoljava zahtjeve ustavne vladavine, i doista je primijenjen i poštovan u svakodnevnom životu, te usmjerava demokratski politički proces u zemlji. Moglo bi se kazati kako ovo više predstavlja idealni tip, nego određeni konkretni politički sustav. Ideali demokracije i vladavine prava ostvaruju se u većoj ili manjoj mjeri u povijesnom razvoju demokratskih zemalja, ali je pretenciozno i znanstveno netočno, koliko god često nailazimo na takva stajališta, ustvrditi kako ih pojedini politički sustav u potpunosti ostvaruju. U zemljama koje stoljećima njeguju i razvijaju ideale konstitucionalizma, radi se o povijesnom procesu u kojem se, tek postupno i nipošto ireverzibilno, jačaju ova načela u društvenoj zbilji. Njemački teoretičar Peter Häberle (1934.) zalagao se za ‘ustavnu državu’ kao krajnji ideal konstitucionalista: društvo slobodnih tumača ustava, gdje građani poznaju ustavne odredbe i svijesno na njima temelje svoje svakodnevne poslove i odnose.
http://hrvatski-fokus.hr/wp-content/uploads/2017/01/content.law_.virginia.edu_sites_default_files_versteeg_horiz-scaled.jpg
Mila Versteeg
 
Nominalni ustav održava realnost suvremene demokratske države utemeljene na idealu vladavine prava. Ustav sadrži potrebna jamstva i propisuje pravila odvijanja političkih procesa i djelovanja državne vlasti i time formalno u potpunosti zadovoljava normativne zahtjeve sa stajališta načela ustavne vladavine. On je na snazi i kao iznad-zakonski pravi propis, formalno obvezuje želi ga se provesti, ali nije u cijelosti realiziran u životu. Realni ustav razlikuje se od formalno važećeg ustava. Mogli bismo općenito kazati kako pretežit broj ustava u suvremenom svijetu spada u ovu kategoriju. Valja također ukazati na to kako značaj i važnost ustava u pojedinim razdobljima raste ili se potiskuje, što ovisi o stupnju socijalne svijesti o nužnosti (i koristi od) ustavnosti. Osim toga, što je osobito vidljivo u hrvatskoj povijesti, važnost i značenje ustava prema vani, posebno u različitim oblicima složenih država i državnih zajednica, može biti neusporedivo veća nego što je to prema unutra, to jest prema vlastitim građanima. U tom se pogledu u nas još se osjeća jak utjecaj doktrine po kojoj se Ustav ne bi mogao izravno primjenjivati.
 
Semantički ustav
 
Semantički ili formalni ustav jepropagandni dokument. On je ustav samo po svom nazivu, jer taj tekst tako naslovljen. Bez obzira na svoje normativne značajke, on nije uopće primijenjen u životu glede bitnih pitanja ustavne vladavine. Usprkos odredbama koje bi imale urediti odvijanje političkog procesa i postupanje državnih tijela, istinska se pravila postupanja u potpunosti razlikuju. On služi za pokazivanje svijetu, to jest prikrivanju zbiljskih odnosa i procesa u političkoj vlasti. U odnosima građana i državnih službenika neuputno se je, pa čak i opasno, pozivati na ustavna jamstva i to je svima dobro poznato. U takvim državama strogo ograničena ustavna teorija obično razvija objašnjenje kako je ustavno pravo skup načela, koja se ne mogu izravno primjenjivati. Nadzor ustavnosti zakona ne postoji ili služi samo potvrđivanju odluka izvršne vlasti. Sve države danas imaju ustav, ali ustavi autokracija služe u prvom redu legitimiranju nedemokratskih političkih poredaka, na neki način kao izlozi kojima se pred svijetom prikriva nedemokratski značaj režima.
 
Takvi su ustavi i danas brojni. Ustav može služiti kao pokriće stabilne autokracije. Američki autor Brian Loveman naziva takav ustav ustavom tiranije što, kako smo već naglasili predstavlja contradictio in adjecto. Ta činjenica naglašava važnost komparativnog pristupa, pri kojem se ne ostaje samo na tekstovima već se nastoje utvrditi djelatna pravila političkog života u određenoj zemlji ili zajednici. Nije moguće govoriti o kvalitetnom ustavnom tekstu, a to važi i za zakonodavstvo, ako neki pravni dokument nema odraza na stvarne odnose između ljudi, a posebno odnose građana i vlasti. David S. Law i Mila Versteeg u članku pod naslovom „Lažni ustavi“ razvijaju metodologiju za znanstvenu prosudbu stupnja primijenjenosti pojedinih ustavnih dokumenata, to jest razlikovanja živih ustava od „ustava fasada“ neograničene vlasti.
 
(Nastavak slijedi)
 

https://www.google.hr/?gws_rd=ssl#q=Funkcije+ustava+u+demokratskom+dru%C5%A1tvu

Povezane objave

Ernest Bauer o srpskom primitivizmu, nacizmu… (3)

hrvatski-fokus

USAID i pobačaj (1)

hrvatski-fokus

Maske na licu su nedjelotvorne, štetne i beskorisne (5)

hrvatski-fokus

Rimski ugovori 1941. (2)

HF

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da se slažete s tim, ali možete to neprihvatiti i isključiti ukoliko želite. Prihvati Pročitaj više