Hrvatski Fokus
Vanjska politika

Bi li Rusi zauzeli Baltik za šezdeset sati?

Povećan strah od Rusa na Baltičkome moru

 
 
Redaju se naklapanja o mogućnosti ratnoga sukoba između Rusije i Zapada. Umirovljeni britanski general zapakirano u beletristiku plaši kako Rusija predstavlja smrtnu prijetnju te da 2017. može biti godina rata. Sve to ne bi bilo spomena vrijedno da Richard Shireff ranije nije bio zamjenik glavnoga zapovjednika za strategiju europskih savezničkih snaga NATO-a.
http://hrvatski-fokus.hr/wp-content/uploads/2017/03/i.dailymail.co_.uk_i_pix_2016_07_24_13_368D6F7200000578-3705545-image-a-81_1469363863449.jpg
U Švedskoj se zbog Rusa vraća obveza služenja vojnoga roka, a ovih je dana američki Rand Corporation došao do zaključka da bi Rusija za dan i pol mogla pregaziti baltičke zemlje. No je li ta prijetnja realna, ili je to samo hladnoratovsko zastrašivanje začinjeno senzacionalističkim pristupom medija pozvano da podupre širenje vojnoga lobija?
 
„Na Zapadu su ranije prilično podcijenili sposobnosti ruske vojske, pokrenutim reformama nije dodijeljena potrebna pozornost, te je klatno snažno otišlo u smjeru svojevrsnog podcjenjivanja. Istodobno, kao rezultat okupacije Krima što je šokiralo NATO, rata u istočnoj Ukrajini a potom ruske intervencije u Siriji, danas to klatno je previše otišlo u stranu i skloni smo precijeniti rusku prijetnju“ – argumentira András Rácz, djelatnik Centra za obrambena istraživanja Nacionalnog sveučilišta za javnu službu. Istraživač smatra kako je to prirodno te da će, kada se strasti smire, ponovno nastati stanje ravnoteže snaga u kojem će Zapad ponovno naučiti točno obraćati pozornost na Rusiju. Sve to, naravno, ne jamči da će se odnos s Moskvom poboljšati, no pomoći će u realnom ocjenjivanju opasnosti. András Rácz istodobno obraća pozornost i da materijal Rand Corporationa proučava isključivo vojne sposobnosti Rusije, odnosno kako bi se NATO mogao suprotstaviti istima. Analitičar naglašava kako to izvješće ne proučava pitanje želi li uopće Rusija napasti Baltik, kao što se ne bavi ni time što bi se dogodilo na nevojnom polju ako bi do toga došlo.
 
Rand Corporation, usko se fokusirajući na mogućnost vojnoga konflikta, dolazi do zaključka kako u slučaju eventualnoga napada NATO ne bi mogao zaštititi baltičke zemlje konvencionalnim vojnim sredstvima. Analitičari su mišljenja kako bi NATO mogao obraniti Estoniju i Latviju otprilike dan i pol, ali najviše šezdeset sati, dok Litvu možda nešto dulje. Stručnjaci Randa smatraju kako se u sadašnjoj situaciji ne bi moglo organizirati niti čisto američki protuudar, stoga preporučuju da se istočno od Odre izgradi novi američki vojni centar, a da se u Baltik umjesto sadašnje jedne stacionira najmanje sedam brigada, od kojih tri oklopne. To bi značilo otprilike 20 tisuća vojnika i 270 borbenih vozila, međutim, prema simulaciji Randa čak i u tom slučaju ruske bi se snage moglo zaustaviti najdulje 28 dana. Ako bi NATO htio pobijediti u tom ratu, za to bi prema američkim stručnjacima bilo potrebno dodatnih 14 brigada. András Rácz istodobno obraća pozornost kako je od ruske vojske koja broji oko 830 tisuća pripadnika otprilike 100-120 tisuća onih vojnika koji su pripremljeni na svjetskoj razini, ali da su te sile trenutno u značajnom omjeru rezervirane, a onda još nismo ni spomenuli nedostatak odgovarajuće političke volje. Stručnjak naglašava i kako je granica između NATO-članica i Rusije danas najmirnija granica Ruske Federacije.
 

Gábor Stier, Magyar Nemzet

Povezane objave

Agresija na Ukrajinu: Početak kraja Putinove Rusije

hrvatski-fokus

Kolonijalni bumerang iz Seula

HF

Novi armenski predsjednik

HF

Šutanovac promijenio prezime

HF

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da se slažete s tim, ali možete to neprihvatiti i isključiti ukoliko želite. Prihvati Pročitaj više