Clinton, Bush i Obama su se bojali

Trump je ispunio predizborno obećanje o izraelskom glavnom gradu

Predsjednik Trump u srijedu je ispunio obećanje iz predizborne kampanje kada je priznao Jeruzalem kao glavni grad Izraela. Taj  potez nije početak radikalne politike kako tvrde kritičari, a Trump ga je popratio prihvaćanjem rješenja dviju država koje predsjednici obiju stranaka odavno podržavaju. Kongres je Jeruzalem priznao kao glavni grad Izraela 1995. zakonom na koji  predsjednik Clinton nije  stavio veto. Drugi predsjednici načelno su se slagali, pa čak se njime i služili u kampanjama, ali na dužnosti su odustajali od prava na formalno priznanje ili selidbu američkog veleposlanstva iz Tel Aviva u Jeruzalem. Razlika je u tome da je Trump očito mislio ono što je govorio kao kandidat.

Trump je svoju odluku u srijedu nazvao „priznanjem stvarnosti“ i u pravu je. U Jeruzalemu se nalaze izraelski parlament, vrhovni sud i rezidencije predsjednika i premijera, a američki predsjednici i ministri vanjskih poslova sa svojim se izraelskim kolegama susreću ondje. Ali službena je američka politika to da se Izraelci i Palestinci moraju složiti o budućem statusu Jeruzalema, jer i Palestinci taj grad žele kao glavni grad. Predsjednik Trump ne staje ni na čiju stranu. U izjavi Bijele kuće priznaje se da je „Jeruzalem izuzetno osjetljivo pitanje“ i ne pravi razlika između zapadnog Jeruzalema, gdje se nalazi izraelska vlada, i istočnog Jeruzalema, kojim Izrael upravlja od Šestodnevnog rata 1967.

Trump je svoj potez kombinirao s novim pokušajem postizanja mirovnog sporazuma između Izraelaca i Palestinaca i ne isključuje palestinsku državu kao dio rješenja. Vladini dužnosnici to su u srijedu opet ponovili, rekavši da se napredak postiže iza scene. Sumnjičavi smo s obzirom na dugu povijest neuspjeha, ali SAD se trudi. Jedan način na koji bi Palestinska uprava mogla dati znak da ozbiljno misli jest da prestane plaćati obiteljima Palestinaca koji ubijaju nedužne Izraelce. Predstavnički dom u utorak je izglasao zakona Taylora Forcea kojim bi se smanjila američka pomoć Palestincima dok ne prestanu plaćati ubijanje. Glasovanje u senatu moglo bi se održati ovaj mjesec.

Arapski vođe osudili su preseljenje veleposlanstva, ali pitamo se kako će dugo bijes trajati. Arapi suniti suočavaju se s prijetnjom islamskog terorizma i iranskog imperijalizma, a Palestinci su trećorazredni problem. Ako je preseljenje američkog veleposlanstva, najavljeno pred više od 20 godina, dovoljno da potopi mirovne pregovore, možda baza za mir još ne postoji.

The Wall Street Journal, SAD (urednički komentar)