Godišnji rast prometa

Više od 50 mjeseci realnoga rasta maloprodajnoga prometa EU-a

U listopadu ove godine maloprodajni je promet EU-a (odjeljak G47) realno bio, prema kalendarski prilagođenim podacima, 0,9% (u Hrvatskoj 2,1%) veći u odnosu na listopad 2016. godine.Iako je riječ o vrlo sporoj dinamici rasta, potrebno je istaknuti da se u listopadu već petu godinu uzastopce (promatrajući samo taj mjesec) bilježi godišnji rast te da je ovogodišnja razina realnog prometa u listopadu najveća u odnosu na listopade u posljednjih petnaestak godina (koliko su dostupni podaci).

Godišnjim rastom u ovogodišnjem listopadu nastavljen je trend godišnjega rasta koji kontinuirano traje od kolovoza 2013. godine, što je djelomično rezultat povoljnijega trenda na tržištu rada te kretanja potrošačkoga optimizma koji je, iako i dalje negativan, bio znatno povoljniji u odnosu na prethodno razdoblje (2008. – 2013.). Godišnji rast prometa u ovogodišnjem promatranome mjesecu na razini EU strukturno je rezultat povećanja u 16 od 23 zemlje EU, za koje su podaci dostupni (podaci za Češku, Grčku, Italiju, Cipar i Nizozemsku nisu dostupni). U Belgiji (-2,1%), Danskoj (-1,2%), Španjolskoj (-1%), Luksemburgu (-26,7%, promet jedne velike internetske kompanije od srpnja ove godine drugačije se bilježi), Austriji (-2,2%) i UK (-0,1%) zabilježen je pad realnoga prometa.

Najbrža dinamika realnoga godišnjeg rasta ponovno je zabilježena u Rumunjskoj (12,6%), gdje su porezne reforme (snižavanje PDV-a), još od prošle godine, pozitivno utjecale na kretanja maloprodajnoga prometa, a posljedično i na kretanja osobne potrošnje te BDP-a. U prvih deset mjeseci ove godine maloprodajni je promet EU (G47) u prosjeku bio, prema kalendarski prilagođenim podacima, 2,6% (u Hrvatskoj 4,2%) veći u odnosu na isto razdoblje 2016. godine, odnosno 7,2% veći (u Hrvatskoj manji za 3,4%) u odnosu na isto razdoblje 2008. godine. Ovogodišnja dinamika rasta maloprodajnoga prometa koji ostvaruju hrvatski poduzetnici kojima je trgovina na malo pretežita djelatnost brža je u odnosu na prošlogodišnju (4,2% u odnosu na 1,9%), na što je djelomično utjecalo povoljnije pouzdanje potrošača, nova porezna reforma (koja je imala pozitivan utjecaj na povećanja kupovne moći) i rekordna turistička sezona.

Nastavi li se trenutna dinamika rasta (4,2%) realnoga prometa poduzetnika kojima je pretežita djelatnost registrirana u odjeljku G47, razina tog prometa bi već sljedeće godine mogla biti veća u odnosu na onu iz 2008. godine. (a.f.)