Armensko pismo

Armenski alfabet na nizozemskim gravirama

Prvotno armensko pismo, koje je stvorio Mesrop Maštoc (oko 361. – 440.) oko 405./406. god., sastojalo se je od 36 slova, od kojih su njih 7 samoglasnici, a 29 – suglasnici, nakon 12. st. nadodana su još dva slova (Օi Ֆ). Mesrop je odredio zvukoslovna (fonetska) i pravopisna pravila armenskoga jezika, a po uzoru na grčki pravopis uveo je način pisanja slijeva udesno za razliku od sirijskoga pravopisa gdje se je pisalo obratno. Nekoć su, prije preuzimanja sustava arapskih brojeva, sva slova armenskoga pisma imala brojevnu vrijednost, kao i slova hrvatske glagoljice kojoj nalikuju. Mesrop je uvjetno podijelio 36 znakova u 4 reda gdje prvi (od Աdo Թ) znači jedinice, drugi (od Ժdo Ղ) – desetice, treći (od Ճdo Ջ) – stotice, a četvrti (od Ռdo Ք) – tisućice.

Zahvaljujući većem broju znakova negoli u grčkom i hebrejskom alfabetu, brojevni sustav dopušta pisanje i tisuća uz pomoć pojedinih znakova (sve do 9.999). Za označavanje deset tisuća i njenih množitelja nad odgovarajućim slovom je pisan znak ^ koji je nazvan “bjur“ (“deset tisuća“). Tako je npr. slovo Աsa znakom “bjur“ značilo 10.000, a zadnje slovo alfabeta Քs istim znakom – 90 milijuna. Takav sustav brojevnoga pisanja rabljen je u Armeniji sve do 17. st.

Jan Lukyken (1649. -1712.), poznati nizozemski slikar, graver i pjesnik, s konca 17. i početka 18. st., živio je i stvarao u Amsterdamu. Njegova veličanstvena djela smatraju se gravire koje su stvorene za kartografski petosveščani atlas “Nova pomorska buktinja” iz 1681. god. Jan Lukyken je obajavio također ilustracije za knjige “Zrcalo mučenika ili krvavo kazalište” (1685.) i “Ljudski zanati” (1694.). Godine 1680. ugleda svjetlo niz njegovih sjajnih gravira s prikazom starih alfabeta i njihovim preslovljavanjem (transliteracijom). Slova armenskoga alfabeta, uz kinsko i koptsko, također su našla svoje mjesto s oznakom “Armenisch Alphabet“.

Seriju starih alfabeta Jana Lukykena u Amsterdamu izdao je poznati izdavač i znanstvenik Willemus Gure. Ta serija gravira uključuje također sirijske, finičke, egipatske i druge alfabete (Ruben Šuhjan).

Artur Bagdasarov, HKV