Nacionalni okvirni kurikul

Skandalozno je i nedopustivo da nam obrazovnu reformu vode ljudi poput Borisa Jokića

 

 

Kurikul – sa značenjem tijeka odrastanja, odgoja i obrazovanja djeteta i učenika, tijeka učenja i poučavanja, dugoročnoga, sustavno osmišljenoga, postojana, smisleno povezanoga i skladnoga uređenja odgojno-obrazovnoga procesa, koji je širi i dublji od nastavnoga plana i programa. Kurikulum podliježe promjenama primjenom vanjskoga vrjednovanja i samovrjednovanja. (NOK 2911)

Odgojno-obrazovni ciklusi

Odgojno-obrazovni ciklusi jesu odgojno-obrazovna razvojna razdoblja učenika koja čine jednu cjelinu. Obuhvaćaju nekoliko godina školovanja tijekom određene odgojno-obrazovne razine te imaju zajedničke odgojno-obrazovne ciljeve, odnosno očekivanja što sve učenik treba postići u određenomu razvojnomu ciklusu. Odgojno-obrazovni ciklusi temelje se na razvojnim fazama učenika.

 

Nacionalni okvirni kurikul određuje četiri odgojno-obrazovna ciklusa za stjecanje temeljnih kompetencija. Oni su redom:

– Prvi ciklus koji čine I., II., III. i IV. razred osnovne škole.

– Drugi ciklus koji čine V. i VI. razred osnovne škole.

– Treći ciklus koji čine VII. i VIII. razred osnovne škole.

– Četvrti ciklus odnosi se na I. i II. razred srednjih strukovnih i umjetničkih škola, dok u gimnazijama obuhvaća sva četiri razreda. Treba imati na umu da se u srednjim strukovnim i umjetničkim školama općeobrazovni sadržaji mogu poučavati i u završnim razredima, ovisno o profilu i

potrebama škole, odnosno učenika. Četvrti se ciklus ujedno odnosi i na stjecanje najniže razine strukovne kvalifikacije, što znači da učenik

može steći prvu kvalifikaciju u dobi od 16 godina. (NOK2011)

 

NACIONALNI OKVIRNI KURIKUL U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI (NOK 2011)

 

JEZGROVNI KURIKUL

– odnosi se na sve učenike

– jednak je i obvezan za sve učenike, izuzev učenika s teškoćama

– ocjenjuje se brojčanom ocjenom

– jedan ili više izbornih nastavnih predmeta ponuđenih na nacionalnoj i/ili školskoj razini

– čini dio obrazovnoga standarda učenika

– ocjenjuje se brojčanom ocjenom

– fakultativni nastavni predmeti

– dodatna i dopunska nastava

– izvannastavne aktivnosti

– projekti

– ekskurzije i druge ponude škole

– može se ocjenjivati (brojčano ili opisno), ali ne mora

 

(DIFERENCIRANI) KURIKUL

ŠKOLSKI KURIKUL

 

Četvrti ciklus (strukovne škole i gimnazije)

I. TEHNIČKO STVARALAŠTVO

1. Planiranje i vrjednovanje proizvoda i usluga

Učenici će:

– spoznati da proces projektiranja započinje utvrđivanjem čovjekove potrebe

– sudjelovati u postupku stvaranja početnoga rješenja i njegova poboljšavanja do zadovoljavanja zadanih kriterija za njegovo prihvaćanje

– objasniti zašto zadani kriteriji ne mogu uvijek biti ispunjeni te da treba preoblikovati zahtjeve kako bi se moglo doći do zadovoljavajućega rješenja

– pripremati modele (fizičke, matematičke, računalne) koji mogu pomoći u pojedinomu stupnju projektiranja i ostvarenja tehničkih objekata

– objasniti nužnost sistemskoga – interdisciplinarnoga pristupa projektiranju industrijskih proizvoda i uslužnih sustava, djelatnosti kojom se bavi inženjeri, stručnjaci za pojedine tehničke discipline

– dokumentirati procese i procedure potrebne za uporabu i održavanje sustava uporabom prikladnih grafičkih simbola i dijagrama, te ih posredovati drugima uporabom informacijske i komunikacijske tehnologije

– ispitivati ispravnost sustava propisanim procedurama te prikupljati i pohranjivati podatke o radu sustava te, na temelju toga, donositi zaključke o njegovu mogućemu poboljšanju. (NOK2011)

 

1. Građanin i demokracija

Učenici će:

– sudjelovati u procesu donošenja zajedničkih odluka i pravila važnih za život u razredu i školi (npr. etički kodeks/pravila ponašanja)

– nabrojiti primjere kako djeluje vlast u lokalnoj zajednici

– sudjelovati u djelatnoj suradnji škole s mjesnom zajednicom. (NOK2011)

 

UMJEZGROVNI KURIKUL

RAZLIKOVNI (DIFERENCIRANI) KURIKUL

ŠKOLSKI KURIKUL

 

Besmislica, nesmisao ili (latinizam) apsurd (od lat. absurditas istog značenja kao absurdus "proturječno" u prenesenom smislu "nesposobno, nespretno") odnosi se na nešto što je glupost ili bez smisla. To može biti izuzetno nejasan, nelogičan ili neobičan događaj ili fenomen koji je suprotan umu pojedinca i suprotan smislu primjerice značenja (semantike). Dva stara sinonima su gluposti i ludilo.

 

Apsurd u dramskoj umjetnosti

 

U XX. stoljeću nastao je žanr teatar apsurda s prikazivanjem besmislica, besmislenim događajima i proturječnostima na pozornici. Apsurd je središnje načelo u filozofiji Alberta Camusa. On vidi ostvarenje čovjeka, u kojem patnja i bijeda u svijetu nemaju smisla.

 

Boris Jokić cijeli svoj dosadašnji radni vijek radio na raznim projektima procjene i usavršavanja obrazovnog sustava. Radio je na preko 20 projekata, a uz to, autor je ili koautor dvadesetak stručnih knjiga na temu obrazovanja, te nekoliko znanstvenih članaka. Ipak, Jokić je u centar medijske popularnosti došao tek kada je počeo raditi na projektu reforme školstva u Hrvatskoj, a još više kada je odbio pokoriti se tadašnjoj novoj Vladi koja je iz političkih razloga htjela mijenjati novi kurikulum. Jokić nije htio da politika ima važniju riječ od struke, pa je podnio ostavku na mjesto voditelja projekta, a slijedili su ga i njegovi suradnici. To je podiglo veliku medijsku buru, jer je time i sama reforma bila ugrožena. Tadašnji ministar obrazovanja, Predrag Šustar, nije htio prihvatiti ostavku, ali niti nastaviti reformu po Jokićevim uvjetima. Na kraju je Jokić razriješen dužnosti, što je izazvalo veliki interes javnosti. Godine 2016. su zbog ove situacije održani masovni prosvjedi diljem Hrvatske, u znak potpore Borisu Jokiću i njegovoj viziji kurikulne reforme. Ipak, s novom vladom Jokić nije vraćen na mjesto voditelja reforme, već se vratio na svoj dotadašnji posao u Institut za društvena istraživanja. Unatoč tome, Jokić je od samih početaka uživao velike simpatije javnosti, pogotovo nakon što se usprotivio političkim utjecajima u reformi obrazovanja. Jedine (nepolitičke) neistomišljenike Jokić je stekao nakon objave novog popisa lektire, u kojem su se našli neki naslovi koji navodno sadrže učenicima neprimjerene sadržaje. Nakon procjene spornih knjiga, neke su uklonjene s popisa lektire.

 

Hrvatska narodna stranka – liberalni demokratiovoga su se puta u svom priopćenju osvrnuli na imenovanje novih članova Nacionalnog vijeća za odgoj i obrazovanje. Uz svoju oštru kritiku priložili su i naslovnu fotomontažu. Njihovo priopćenje prenosimo u cijelosti:

 

"Imenovanjem osam novih članova Nacionalnog vijeća za odgoj i obrazovanje, bliskih konzervativnim udrugama, pokretima ili pojedincima, Crkvi i strankama poput Hrasta, od kojih neki nisu ni skloni reformama, sasvim je jasno da će se bilo kakve promjene i odluke o hrvatskom obrazovanju voditi pod ultrakonzervativnom palicom Željke Markić. Jedna od predloženih članica, Valentina Jerković, koordinatorica je Hrasta u Rijeci i kandidatkinja na lokalnim izborima, Alexander Buczynski među prvima je izrazio podršku Zlatku Hasanbegoviću, novi predsjednik Nacionalnog vijeća djeluje pri Hrvatskoj biskupskoj konferenciji, a definitivno i najspornije, jedna od predloženih, Eva Kirchmayer-Bilić, zagovornica je korištenja pozdrava „Za dom spremni“, uz obrazloženje da je to „istinska i iskonska hrvatska poruka, najdubljeg i najpozitivnijeg naboja“.

 

Odabir takvih ljudi za donošenje ključnih odluka, mjera i strategija u obrazovanju, kao prvoj i glavnoj šansi za uspjeh i izgradnju budućnosti naše djece, skandalozan je i nedopustiv. Potpuno je nejasno koji su kriteriji za odabir osoba koje će činiti ovako važno tijelo, sam odabir je netransparentan, a poruka koju Vlada i Ministarstvo obrazovanja i znanosti šalju njihovim odabirom krajnje je zabrinjavajuća. Nakon što je prošlog tjedna za novu voditeljicu Ekspertne radne skupine za provedbu kurikulne reforme na potpuno netransparentan i u demokratskim društvima nedopustiv način izabrana Jasminka Buljan Culej, očito je da Vlada i njen ministar plagijator Pavo Barišić idu dalje u nastojanjima da obrazovanje potpuno prepuste u ruke Željke Markić, udruge U ime obitelji i Hrasta. 

 

Hrvatska politika i cjelokupna stručna javnost moraju pronaći način da zaustave sustavnu devastaciju obrazovanja, kao što se to događa posljednjih godinu i pol dana. Smatramo da odluke u hrvatskom obrazovnom sustavu moraju donositi i provoditi ljudi koji će Hrvatsku voditi naprijed, u društvo naprednih i uspješnih zemalja, a ne Željka Markić i oni koji Hrvatsku žele unazaditi i vratiti u XIX. stoljeće."

 

Organizacije civilnog društva koje se bave neformalnim obrazovanjem i ljudskim pravima od 2008. godine okupljene su u Inicijativu koja se zalaže za sustavno i kvalitetno uvođenje odgoja i obrazovanja za ljudska prava i demokratsko građanstvo u odgojno-obrazovni sustav (GOOD Inicijativa). GOOD Inicijativu za sustavno i kvalitetno uvođenje odgoja i obrazovanja za ljudska prava i demokratsko građanstvo u odgojno-obrazovne institucije čine:

·                     ACT Grupa

·                     Ambidekster klub

·                     CARPE DIEM udruga za poticanje i razvoj kreativnih i socijalnih potencijala djece, mladih i odraslih

·                     Centar za građanske inicijative Poreč

·                     Centar za građansku hrabrost

·                     Centar za mirovne studije

·                     Centar za ženske studije

·                     CESI – Centar za edukaciju, savjetovanje i istraživanje

·                     DirDem Direktna demokracija u školama

·                     Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću

·                     DOKKICA dječja osječka kreativna kućica

·                     Društvo za oblikovanje održivog razvoja

·                     Forum za slobodu odgoja

·                     GONG

·                     Hrvatska mreža volonterskih centara

·                     Hrvatsko debatno društvo

·                     Humanitarna udruga FB humanitarci Varaždin

·                     Info zona

·                     Institut za razvoj obrazovanja (IRO)

·                     Koordinacija udruga za djecu

·                     Kuća ljudskih prava Zagreb

·                     Kurziv – Platforma za pitanja kulture, medija i društva

·                     Lezbijska organizacija Rijeka LORI

·                     Life Potential

·                     Mreža mladih Hrvatske

·                     Nansen dijalog centar Osijek

·                     Pučko otvoreno učilište Korak po korak

·                     Regionalni info centar za mlade Rijeka – UMKI

·                     Roda – Roditelji u akciji

·                     Slobodna škola-društvo za promicanje demokratskog obrazovanja

·                     SOS telefon – Rijeka

·                     Udruga Bonsai

·                     Udruga Delta

·                     Udruga roditelja Korak po korak

·                     Udruga za rad s mladima Breza

·                     Udruga za ljudska prava i građansku participaciju PaRiter

·                     Udruga za promicanje informatike, kulture i suživota (Udruga IKS)

·                     Udruga za razvoj civilnog društva SMART

·                     Udruga Zelena Istra

·                     Volonterski centar Osijek

·                     Volonterski centar Zagreb

·                     Zagreb Pride

·                     Zelena akcija

·                     Ženska soba – Centar za seksualna prava

·                     Ženska udruga IZVOR

 

Znanstveno istraživački suradnici:

Institut za društvena istraživanja u Zagrebu
dr. sc. Nikola Baketa
prof. dr. sc. Vlasta Ilišin
dr. sc. Anja Gvozdanović
Marko Kovačić
Jelena Matić

Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Mateja Čehulić
dr. sc. Dario Čepo

Fakultet političkih znanosti
dr. sc. Kosta Bovan
izv. prof. dr. sc. Berto Šalaj
dr. sc. Daniela Širinić
dr. sc. Dina Vozab

Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
doc. dr. sc. Dragan Bagić
prof. dr. sc. Vedrana Spajić-Vrkaš

Filozofski fakultet Sveučilišta u Rijeci
doc. dr. sc. Bojana Ćulum

 

Laslo Torma, dipl. el. ing., Zagreb