Od Međumora do Inicijative triju mora

Ostvaruje li se san maršala Józefa Piłsudskog?

Międzymorze je stari san Poljaka. Międzymorze ili Međumore označava zonu utjecaja koja bi se protezala od Crnog mora do Baltika i podsjećala na staru poljsko-litvansku slavu. Prvi koji je sanjao o Međumoru bio je maršal Józef Piłsudski koji je do 1935. vladao Poljskom čvrstom rukom. Sada Andrzej Duda, koji je prije dvije godine stupio na dužnost predsjednika, može ostvariti stari san: Međumore je postalo Inicijativa triju mora koja uključuje Jadran. Riječ je o neformalnom forumu dvanaest članica Europske unije, uglavnom srednje i istočne Europe, koje teže užoj gospodarskoj suradnji.

Józef Piłsudski

Izvan Varšave ova inicijativa do sada nije shvaćana previše ozbiljno. No otkako je objavljeno da će Donad Trump uoči samita G-20 u Hamburgu posjetiti Poljsku, diplomati u Berlinu nosi spavalimirno jer američki predsjednik nije samo posjetio svog poljskog kolegu po dužnosti, već je ujedno bio počasni gost na samitu Inicijative triju mora. A samo zbog Trumpa samit je preseljen iz Wrocława u Varšavu. Simbolika je velika; nostalgična ideja o jednom regionalnom savezu postala je političko pitanje. Poljskom snu o Međumoru Trump je udahnuo novi život i budi ružna sjećanja u Zapadnoj Europi.

Uoči rata u Iraku 2003. tada je američki državni tajnik Donald Rumsfeld okupio oko SAD-a zemlje istočne i srednje Europe i grubim tonom govorio o „staroj“ i „novoj“ Europi. Pod starom Europom podrazumijevao je Francusku i Njemačku koje su se protivile ratu u Iraku. Nove i ambiciozne s Rumsfeldova gledišta bile su bivše komunističke zemlje na istoku. Sada prijeti povratak Donaldizmu u vanjskoj politici. Jer Trump je ciljano posjetio „novu Europu“. Članice Inicijative triju mora su, izuzev Austrije, upravo one države koje su Europskoj uniji pristupile 2004. – od baltičkih država na sjeveru do Rumunjske i Bugarske na jugoistoku.

Upravo u trenutku kada Europska unija crpi novu nadu, mogle bi se pojaviti stare podjele: između istoka i zapada, između novih i starih članica Europske unije. Zbog toga je njemačka vlada bila uznemirena zbog Trumpova showa u Poljskoj. A zapravo je Trumpova pobjeda na predsjedničkim izborima u Varšavi isprva izazvala podijeljene osjećaje. Trumpov nacionalizam i protekcionizam naišli su na odobravanje poljske konzervativne vlade; jednako kao i njegova odluka o napuštanju Pariškog sporazuma o klimatskim promjenama. No zato su Poljake uznemirili navodna bliskost američkog predsjednika s Rusijom i njegovo kritiziranje Natoa. Sumnje su nestale nakon što je Nato u travnju u blizini ruske enklave Kalinjingrad (Königsberg) u istočnoj Prisiji stacionirao 1100 vojnika od kojih su 900 Amerikanci. „Nemoguće je zamisliti ujedinjenu i sigurnu Europu bez SAD-a“, izjavio je Duda u veljači na Münchenskoj konferenciji o sigurnosti. I dok u Berlinu i Bruxellesu raste svijest o tome da se moraju emancipirati od SAD-a, vlada u Varšavi demonstrativno teži bliskosti s Trumpom. I za to biva nagrađena: putovanje u Poljsku Trumpov je bio prvi bilateralni posjet u Europi.

Trumpov nastup u Varšavi ima međutim i gospodarskopolitičku dimenziju koja se u prvom redu tiče Nijemaca. Njemački koncerni BAS i E.on su zajedno s ruskim Gaspromom izgradili Sjeverni tok 1 kojim bi se trebao ruski plin transportirati u Njemačku, čime bi se zaobišle Poljska i Ukrajina. Sada planiraju graditi Sjeverni tok 2. Većina zemalja srednjoistočne Europe, a posebno Poljska, lobiraju protiv tog projekta u Bruxellesu i Washingtonu. Oni se boje da bi se time povećala ovisnost Europe o ruskim energentima. Prije mjesec dana američki je Senat usvojio nove sankcije protiv Rusije. U donesenom zakonu Sjeverni tok 2 ocijenjen je izričito “štetnim” te se preporučuje američki izvoz ukapljenog plina u Europu.

Inicijativa triju mora odlično se uklapa u tu ekspanziju. Inicijativu su stratezi vladajućeg PiS-a u prvom redu zamislili kao protutežu Njemačkoj i Francuskoj u Europskoj uniji. No kako se projektu priključilo svega nekoliko zemalja, inicijativa je usredotočena pretežno na velike infrastrukturne projekte, među kojima su novi LNG terminal u Hrvatskoj i transnacionalni plinovodi koji bi primjerice trebali povezivati Poljsku i Hrvatsku i time omogućiti transport američkog ukapljenog plina.

U Varšavi se neumorno ističe da Inicijativa triju mora ni u kojem slučaju nije usmjerena protiv Njemačke ili Europske unije. „Naprotiv, regionalna suradnja novi je koncept za poticanje europskog jedinstva i sloge“, izjavio je Krzysztof Szczerski, šef Ureda poljskog predsjednika. No trenutak susreta s Trumpom nikako nije slučajan. Novo demonstrativno jedinstvo Francuske i Njemačke u mnogim je državama srednje i istočne Europe pojačalo strah od toga da bi mogle „izvisiti“ u Europskoj uniji. Malo protuteže u takvim okolnostima ne može štetiti.

Matthias Krupa, Die Zeit