Izborni zakon protiv majorizacije Hrvata

Bošnjaci više ne će moći izbaciti Hrvate iz vlasti

U dva navrata bošnjačke su stranke doslovno testirale strpljenje Hrvata nametnuvši Željka Komšića za hrvatskog člana BiH Predsjedništva. Dom naroda Parlamenta BiH usvojio je jučer izmjene Izbornoga zakona koje su predložile hrvatske stranke kako bi se onemogućilo da, u odnosu na Hrvate, mnogobrojniji Bošnjaci i Srbi na izborima biraju političke predstavnike i uspostavljaju vlast bez volje toga naroda, no na konačnu potvrdu tih promjena morat će se pričekati jesen kada o tim izmjenama bude glasovao donji, Zastupnički dom Parlamenta BiH u kojemu većinu imaju bošnjačke stranke koje se pak protive takvim izmjenama zakona.

Hrvatski državni vrh, Kolinda Grabar-Kitarović i premijer Andrej Plenković u više navrata istaknuli su da su izmjene Izbornog zakona ključne za osiguranje jednakopravnosti sunarodnjaka u BiH. Petorici hrvatskih izaslanika okupljenima oko Hrvatskog narodnog sabora BiH u Domu naroda BiH jučer su se priključila i trojica srpskih izaslanika iz Saveza nezavisnih socijaldemokrata Milorada Dodika, dvojica srpskih izaslanika iz SDS-a bila su suzdržana, a svih petero bošnjačkih izaslanika glasovalo je protiv ovih izmjena.

U dva navrata bošnjačke su stranke doslovno testirale strpljenje Hrvata te su nametnule Željka Komšića za hrvatskog člana BiH Predsjedništva, iako za njega gotovo nitko nije glasovao u većinskim hrvatskim općinama i područjima. Slično je i s vlasti u Federaciji BiH. Najvažnije izmjene Izbornog zakona BiH odnose se upravo na način biranja izaslanika u nacionalno koncipirani Dom naroda BiH, izbor tročlanog državnog Predsjedništva (po jedan Hrvat, Bošnjak i Srbin) te način biranja vijećnika u Gradsko vijeće Mostara.

– Hrvatima nitko ne će moći birati predstavnike kao što ne će moći ni Srbima i Bošnjacima, bio to Dom naroda ili Predsjedništvo – rekao je nakon usvajanja izmjena Izbornog zakona hrvatski član BiH Predsjedništva Dragan Čović. Izborni zakon stalno je mjesto prijepora između hrvatske i bošnjačke strane u BiH. Tektonske poremećaje oko osjetljivih balansa uspostavljenih prekidom rata u Daytonu 1995. godine poremetila je međunarodna zajednica 2000. godine kada je izmijenila odredbe Izbornog zakona oko načina biranja izaslanika za Dom naroda. To je omogućilo brojnijim Bošnjacima da izbornim inženjeringom i manipulacijama već te godine uspostave vlast u hrvatsko-bošnjačkoj Federaciji BiH bez hrvatskih stranaka za koje je glasovalo više od 95 posto tog naroda. Mehanizam za tu manipulaciju dolazi iz činjenice da su birali/nametali Hrvate kao izaslanike u Dom naroda iz županija u kojima zapravo Hrvati i ne žive. Tako je po prijašnjim odredbama Izbornog zakona, primjerice Bosansko-podrinjska županija birala jednoga izaslanika Hrvata u Dom naroda federalnog Parlamenta iako tamo slovom i brojem žive 23 Hrvata.

Prijeti blokada sustava

Identičan broj – jednoga izaslanika bira i Posavska županija u kojoj živi 40.000 Hrvata. Ustavni sud nedavno je najprije osporio, a onda i izbrisao odredbe Izbornog zakona koje su omogućavale da Bošnjaci izaberu svojih šest Hrvata i nakon toga uspostave vlast u Federaciji BiH. – U slučaju odbijanja izmjena Izbornog zakona, BiH bi došla u potpunu blokadu i destabilizaciju. Mi se, zalažemo za BiH, državu tri jednakopravna suverena konstitutivna naroda i ostalih građana. Nadam se da će i probosanski patrioti shvatiti da je to i bošnjački vitalni nacionalni interes – poručio je Bozo Ljubić, zastupnik koji se i obratio Ustavnom sudu.

Zoran Krešić, Večernji list