Hrvatski Fokus
Vanjska politika

Njemački mediji lagali o migrantima

Potvrđeno istraživanjem Hamburg Media School i Sveučilišta Leipzig četiriju glavnih tiskanih medija

 
 
„Dobro došli u Njemačku“, pisalo se dok su migranti masovno stizale u zemlju. To je bila i službena politika. A mediji su poučavali o "kulturi dobrodošlice" umjesto da izvješćuju, kaže jedna ozbiljna analiza. Zaključak je nedvosmislen: mediji su pogriješili. Za vrijeme krize 2015. i neposredno nakon toga kad se radilo dolasku migranata/izbjeglica, uporno su htjeli "poučavati narod" u smislu politike Angele Merkel. A time nisu činili ono što je njihova temeljna zadaća: distancirano objašnjavati složene pojave i događanja. Umjesto toga poslušno su slijedili politiku vlade i može se reći da su upravo naređivali građanima da slijede "politiku dobrodošlice" kakva se tražila.
http://hrvatskifokus-2021.ga/wp-content/uploads/2017/07/18706181_304.jpg
Te kritike nisu nove, ali do sada su uglavnom stizale iz krugova bliskih ekstremnoj desnici. Ali novost je sada to da je i ozbiljna i znanstvena studije njemačkog tiska došla do takvog rezultata i da je oštro kritiziran način kako se izvještavalo o izbjeglicama. Sadržaj elektronskih medija nije se analizirao jer bi to bilo još skuplje i složenije istraživanje, ali u to vrijeme što drugo jedva se čulo. Analizirane su tisuće novinskih članaka, prije svega četiri najveća lista: Süddeutsche Zeitung (SZ), Frankfurter Allgemeine Zeitung (FAZ), Die Welt i tabloida Bild. Autori studije debele skoro 200 stranica došli su do zaključka da su se gospođa ili gospodin urednik bavili obrazovanjem puka umjesto da izvještavaju o onome što se događa.
 
S obzirom na to da je u golemom istraživanju Hamburg Media School i Sveučilišta Leipzig obuhvaćena i analiza 85 lokalnih i regionalnih listova, to istraživanje  doista se može nazvati reprezentativnim. Istraživanje je financirala zaklada Otto Brenner bliska sindikatima. Ne samo da se po medijima diktiralo što se treba misliti: ako se tko se od veljače 2015. do ožujka 2016. i odvažio dati neke kritične izjave o dolasku izbjeglica, smjesta je bio obilježen kao ksenofob i optužen za netrpeljivost prema strancima, kaže analiza.
 
Moraliziranje u medijima
 
Ni mišljenja dijela građana koji su "iz različitih razloga skeptično do kritično promatrali politiku useljavanja", pišu autori, "nisu se ozbiljno uvrštavala u raspravu". Ta "kultura dobrodošlice" koju je tražila njemačka vlada  u tiskovnim medijima pretvorena je "u neku vrstu čarobne riječi". Upada u oči i koliko se često izvještavalo s moralnih gledišta. Cijela tema o izbjeglicama pratila se s "previše sentimentalnosti o 'dobrim ljudima' i s premalo kritičkih pitanja nadležnim tijelima".
 
Osim toga, masovno se prepisivalo i ponavljalo što je već rečeno: od oko 35 tisuća objavljenih članaka bilo je samo 6 posto izvještaja ili reportaža koje su doista pisali novinari koji su bili na licu mjesta. To se osobito odnosi na tri najvažnija lista, SZ, FAZ i Welt. Svaki peti tekst koji su objavili o toj temi uopće nije bio izvještaj nego komentar, što je "neuobičajeno visoki udio" – kako svojevrsnom znanstvenom umanjenicom konstatira vodeći autor tog istraživanja, novinar i sveučilišni profesor Michael Haller.
 
Najvažniji na svijetu su – političari?
 
Upravo boli način na koji su zapravo glavni sudionici tog događaja gurnuti u stranu. Redakcijskih izvještaja o organizacijama i različitim institucijama koje su pomagale izbjeglicama i koje su s njima bile čitave dane bilo je samo 3,5 posto. Nitko se nije sjetio ni pitati stručnjake koji bi nešto znali reći o, na primjer, etničkim osobnostima ljudi koji dolaze: na tu temu je samo jedan od 100 objavljenih članaka. Umjesto toga i o temi tako važnoj za cijelo društvo naveliko se raspravljalo apstraktno i samo pitajući službujuće političare.
 
Četrdeset tri posto onih čije se mišljenje redovito objavljivalo bili su predstavnici vlade u Berlinu, ministri ili političke stranke. I tu se najprije pitalo one koji će reći pozitivno: političari stranke Zeleni  u novinama su bili dvostruko češće zastupljeni nego političari stranke Die Linke. Radikalno desna stranka Alternativa za Njemačku (AfD) koja je, što god o njoj mislili, ipak politička stranka koja je zastupljena i u čitavom nizu pokrajinskih parlamenata, o toj temi gotovo uopće nije mogla doći do riječi – njihovo mišljenje zabilježeno je u 0,1 posato izvješća.
 
Politika i novine "pod istom kapom"
 
Autori studije zato govore o "izuzetnoj dominaciji političke elite" koja je uz pomoć medija suvereno vladala tom temom. I to posve u smislu onoga što je odlučio politički vrh vladajuće koalicije kršćanskih demokrata Angele Merkel i socijaldemokrata. U pola izvješća koja su analizirana nije bilo baš nikakve kritične distancije prema mišljenju vlade. Još gore od toga: politika i mediji u mnogim temama o izbjeglicama nalazili su se u "zatvorenom prostoru komunikacije koju mnogi u svojim komentarima zovu mainstream i sistemski mediji". Ukupno uzevši, 83 posto napisa izričito su se ili uglavnom pozitivno izjašnjavali o dolasku izbjeglica i time uvelike pridonijeli stvaranju politički željene "kulture dobrodošlice." Argumenti onih koji su izražavali sumnju u tisku su se pojavljivali tek kao usputna primjedba.
 
Čitanje studije stvara dojam kako su "znanstvenici, nakon svega, imali želju istražiti čitavo novinarstvo, zatim ga zgrabiti za ovratnik i žestoko prodrmati", piše na internetskoj stranici lista Die Zeit koji također izvještava o studiji. Taj dojam još je jači kada autori analiziraju reakcije medija nakon novogodišnje noći u Kölnu i napada mladih muških izbjeglica na djevojke i žene koje su se ondje nalazile. Ta povrjeda "kulture dobrodošlice" tada je u mnogo slučajeva dovela do korekcije u izvještavanju o izbjeglicama.
 
Jer kritika je bila sve glasnija, i u medijima. "Stječe se dojam da su mnogi novinari sada željeli nadmašiti ono što su prije uporno propuštali", piše u toj analizi. Doduše i ona je donekle nedorečena – kao kad na primjer za list Frankfurter Allgemeine Zeitung piše kako se u "mnogo" komentara ipak izjašnjavao protiv neograničenog dolaska izbjeglica. Ali ukupan rezultat potpuno je jasan: to je argumentirana i veoma glasna pljuska njemačkim medijima. Ta "državna poslušnost" možda je u mnogim slučajevima bila iz moralnih načela, ali čak i ako je bilo tako – to nije posao novinara.
 

Volker Wagener, Deutsche Welle

Povezani članci

Iskušenja globalnoga svijeta

HF

Tonemo sve dublje

HF

Počinje ‘bitka za Arktik’

HF

Konačno zaokružiti kulturni identitet Srba

HF

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da ste s ovim u redu, ali ako želite možete se odjaviti i ne prihvatiti. Prihvati Pogledaj više...