Hrvatski Fokus
Znanost

Carl Jung i Novi svjetski poredak

Društvo sastavljeno od deindividualiziranih pojedinaca je isključivo u milosti okrutnih individualista

 
 
Pozabavimo se nekim mislima Carla Gustava Junga koje su još uvijek aktualne. "Iako je Zapad prilično velika industrijska sila i posjeduje znatan obrambeni potencijal, to nas ne može zadovoljiti jer znamo da čak ni najmoćnije oružje, ni najteža industrija sa svojim relativno visokim društvenim standardom nisu dostatni da zaustave psihičku zarazu koju širi religijski (i ideološki, op. T. T.) fanatizam. Ovo nije situacija koja se može prevladati racionalnim ili moralnim argumentima, nego su posrijedi neobuzdane emocionalne snage i ideje koje su iznjedrili duhovi vremena, a one kako nas je iskustvo poučilo nisu puno pod utjecajem razumnoga promišljanja, a još manje pod utjecajem moralnih uvjerenja."
http://hrvatskifokus-2021.ga/wp-content/uploads/2017/08/Carl.jpg
Carl Gustav Jung
 
Amerika je po Jungu još osjetljivija od Europe na mogući totalitarizam jer njezino izmiješano stanovništvo teško nalazi način da pusti korijenje u tlu koje praktički nema povijesti (ipak ima, op. T. T.); štoviše obrazovanje povijesnoga i humanističkoga tipa (očajnički potrebno u takvim okolnostima) praktički ne postoji. Europa to ima, ali je ometaju nacionalni egoizmi i paralizirajući skepticizam. (SAD-u bi dobro došlo malo skepticizma u vanjskoj politici, op. T. T.) Objema je zajednički materijalistički i kolektivistički cilj. Društvo sastavljeno od deindividualiziranih pojedinaca je isključivo u milosti okrutnih individualista (okrutnost – slogani – disciplinirana rulja). Pojedinac postaje moralno i duhovno inferioran u masi. Ako pojedinac nije istinski preporođen duhom, to ne će biti ni društvo. Spas svijeta nalazi se u spasu individualne duše.
 
(U shvaćanju masa kod Junga se vidi sličnost konzervativnim misliocima od Le Bona, do Ortege y Gasseta, Berdjajeva, do socijalista J. Bende i Opće psihopatologije Karla Jaspersa.) U žamoru većine počiva moć ostvarenja želja silom, međutim najslađe od svega je ono nježno i bezbolno vraćanje u kraljevstvo djetinjstva, u raj roditeljske skrbi, u bezbrižnu sreću i neodgovornost. Djetinje sanjalačko stanje čovjeka mase je toliko nerealno da se on nikada ne zapita tko plaća taj raj? Masa suzbija promišljanje što vodi u doktrinarnu i autoritarnu tiraniju. Optimistična procjena biračkoga tijela je oko 40 posto relativno razumnih i duševno stabilnih individua. Kolektivna opsjednutost se ubrzano razvija u psihičku epidemiju sa jakim obilježjima demonskog. Kako bi kompenzirala vlastitu bezličnost masa "proizvodi" vođu, koji gotovo uvijek postaje žrtva svog ega.
 
U zbilji država je samo krinka u službi pojedinaca koji njome znaju manipulirati. (Osim komunizma i fašizma Švicarac Jung je promatrao i demokraciju, koja je pod utjecajem medija, trgovaca i bankara na slabo pismenu masu postala čista kramarija, trgovina igračkama i iluzijama potrošačkog "liberalnog" zlatnotelećeg društva, djetinje hedonističkoga, op. T. T.) Jung tvrdi da na jednog luđaka dolazi 10 prikrivenih, tj. potencijalnih luđaka. Borba moderne države protiv religije je po Jungu pokušaj ove prve da se nametne kao jedino svjetovno božanstvo. (možda je to pokušaj monopola na istinu, tj. uništavanja emocija, morala, savjesti, obitelji i zajednice, pa i tradicionalne kulture, op. T. T.) Pojedinac opravdanje opstanka pa i vlastite moralne i duhovne autonomije može pronaći samo u izvanzemaljskom načelu!
 
Posve je prirodno da će pobjedom Božice Razuma (asocijacija na masone i Francusku revoluciju, op. T. T.) uslijediti opća neurotičnost suvremenog čovjeka, disocijacija osobnosti… Lakovjernost slijedi propaganda sa namjerom da se namagarči građanina političkom korupcijom i kompromisima, dok laž poprima razmjere neviđene u povijesti svijeta. Što je veću moć čovjek imao nad prirodom, to su mu njegova znanja i vještine sve više udarale u glavu… dostatan je gotovo neprimjetan poremećaj u glavama nekoliko naših vladara da survaju svijet u krv, vatru i radioaktivnost.
 
Razumjeti samoga sebe je nemoguće bez dalekosežnijeg razumijevanja stajališta drugoga. Nažalost, priroda kako znamo nije toliko darežljiva u svojim blagodatima da visokoj inteligenciji udijeli i darove srca. Da spriječi atomizaciju slobodnom društvu je potrebna afektivna veza, kao Caritas kršćanske ljubavi prema bližnjemu. Ondje gdje prestaje ljubav počinje moć, nasilje, teror. Ali koliko će se nas usuditi dopustiti volji Božjoj da odlučuje? (da, to Jung izjavljuje, op. T.T.)
 
O Carlu Gustavu Jungu (1875.-1961.), švicarskom medicinaru i psihijatru ne ću pisati podrobnije, bilo zato što je poznata osoba bilo zato što su podatci i literatura lako dostupni. Individualna psihologija postoji i kod Alfreda Adlera, podsviješću (nesvjesnim) se kao pionir bavio Freud, ali njegovo inzistiranje na primarnosti seksualnoga je razdražilo Junga, koji usput rečeno nije nijekao biološke porive čovjeka, dapače. Jungovi stavovi o religiji su zanimljivi, on ju često promatra kroz praurođeno, tj. arhetipove.
 

Teo Trostmann

Povezani članci

Zašto stranice kurikula nisu numerirane?

HF

Antun Lučić – hrvatski inovator

HF

Opasna nevidljiva meduza Irukandji

HF

Nove spoznaje o Andriji Mohorovičiću

HF

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da ste s ovim u redu, ali ako želite možete se odjaviti i ne prihvatiti. Prihvati Pogledaj više...