Hrvatski Fokus
Gospodarstvo

Vjetrofarme na Jadranu

Hrvatska bi mogla struju dobivati kao i Belgija iz mora

 
 
Europska unija je u cjelini ovisna o uvozu energije te je s udjelom od 53 posto dobavljenih energenata najveći uvoznik u svijetu za što godišnje plaća više od 400 milijardi eura. Dodatni problem je što je najveći europski dobavljač energije, posebice plina, Rusija s kojom već 10-ak godina postoji politička napetost te je realna opcija da će prije ili poslije doći do energetske krize. Zbog toga EU ulaže znatne napore, a i veliki novac, u obnovljive izvore energije (OIE) koji bi trebali osigurati Uniji energetsku sigurnost te stabilnost gospodarstva. Naravno, OIE uglavnom nisu tržišno isplativi te su nužni poticaji za njihov razvoj.
http://hrvatskifokus-2021.ga/wp-content/uploads/2017/09/IMPHywind-Scotland-pilot-park-overview-500x500-.jpg
U konačnici to znači, u što se upravo uvjeravamo i u Hrvatskoj, da ćemo plaćati više račune za struju zbog sve viših naknada za obnovljive izvore. Belgija je jedna od članica EU-a koja zadnjih godina puno ulaže u OIE, a cijenu kao i u Hrvatskoj uglavnom plaćaju građani kojima su računi za struju zadnjih godina gotovo pa udvostručeni. Belgijci najviše polažu u vjetroelektrane koje danas čine oko 10 posto ukupne potrošnje energije u toj zemlji. Parkwind iz Leuvena, grada koji je najpoznatiji kao sjedište najveće pivarske korporacije na svijetu Anheuser-Busch InBev, a koja je donedavno bila vlasnik i Zagrebačke pivovare, najznačajniji je OIE igrač na belgijskom tržištu te se iz njihovih vjetroturbina opskrbljuje 186.000 kućanstava.
 
Njihova vjetrofarma, koja je treća po veličini u Europi i čini dva posto ukupne belgijske proizvodnje energije, 50-ak je kilometara od  obale u Sjevernom moru (tzv. offshore elektrana), sastoji se od 178 vjetroturbina u koje je tvrtka kroz tri projekta, uložila gotovo tri milijarde eura. Kako pojašnjava François van  Leeuw, predsjednik Uprave Parkwinda, ova tvrtka ima tri velika dioničara te svega nešto više od 60 zaposlenih koji upravljaju i održavaju vjetroelektranom. "Projekt je bio vrlo rizičan, posebno jer smo u njega kretali na vrhuncu ekonomske krize u Europi. No, sve je završilo dobro te smo se danas dobro pozicionirali na tržištu. Financijska konstrukcija je zatvorena s 30 posto vlastitog kapitala, a ostatak su osigurale banke, fondovi te EU. Raznim mehanizmima smo od EU, najviše od Europske investicijske banke (EIB) i Europskog investicijskog fonda (EFSI) koji je dobar mehanizam za apsorbiranje makroekonomskih šokova u velikim i kompleksnim projektima, od kojih smo  povukli više od 750 milijuna eura", kazao je van Leuw.
 
Dodaje da su danas, s obzirom na  nisku cijenu električne energije od svega 30-ak eura po megavatu (MW), neisplative sve energetske investicije te da su subvencije nužne čak i nuklearkama koje čine oko 35 posto tamošnje proizvodnje električne energije. Zbog velike ovisnosti o stranim izvorima energije, EU je stvorila tzv. Energetsku uniju koja počiva na pet dimenzija. To su sigurnost opskrbe kroz diverzificirane dobavne pravce, integracija tržišta, energetska efikasnost, smanjenje emisija CO2 te inovacije koje će dovesti do čistije i konkurentske tehnologije.
 

Darko Bičak, http://www.poslovni.hr/tehnologija/hrvatska-bi-mogla-struju-dobivati-kao-i-belgija-iz-mora-332277

Povezani članci

Svi se oporavljaju osim Hrvatske

HF

HOPS-ova kvota umjetno podignuta barijera

HF

Možemo li očekivati pomake u 2018.?

HF

Zašto Hrvatsku ne zanima Krško?

HF

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da ste s ovim u redu, ali ako želite možete se odjaviti i ne prihvatiti. Prihvati Pogledaj više...