Mi smo pripremili zakonsko rješenje s obrazloženjem, idemo s time u proceduru i vrlo jasno ćemo definirati koje znakovlje nije prihvatljivo. Posebno ovaj sporni poklič “Za dom spremni”.
LEX DERIKOZA — REKVIJEM ZA-DOM-SPREMLJENU HRVATSKU
Suočidbena komisija „stara KUSCA“ – koja, glede ugrozbe nelustrirana „jugokomnističkog“ i aboliranog „srbočetničkog“, treba raščlaniti „za-dom-spremljeni totalitarizam“ – dobi ovih dana vjetar u leđa. Naime, za-dom-spremljenu Hrvatsku pripravljen je LEX DERIKOZA. O čemu je zboridba?
1. Legislativna pobuda, koja prokulja iz virtualne REPUBLIKE ISTRE (alias: ZAPADNA REPUBLIKA SRPSKA) – naspram „CILIGINE“, izgrađena na „MILETIĆ PETKA slobodarskoj baštini“, omeđena „službenom“ povjesnicom „obitelji GOLDSTEIN“ – zadobi neskrivenu potporu PUPOVČEVA „ključa“ (NATIO SERBICA CLAVIS).
2. Iz brloga mladih IDS-lavova, BOGO-nosac pobude – dakako, uz vele-jožna GRBALJA – prahom je ovjenčani BORICA (PETKO) MILETICH – DERIKOZA (poput: PUZIGAĆA, UBIPARIP i sl.). Međutim, kako to već biva, svekolika priča nema raspleta onkraj prema-potrebi-zazovne BIBLIJE.
3. Naime, ANTIFA-pobudu brata ABELA, odbačeni i prezreni KAJIN obilježava kao stvarni IDESOV FAŠIZAM koji je – glede izočidbe MUP-DORH-istike – paradigma (o)pozicijske borbe za DO(I)MOVINU. Na najboljši način, potonju potvrđuje LETIČINA primijenjena jednačba (x + y = z).
4. U svakom slučaju, uz dodatne ĐAPIĆ-ŠEK(SOVE) referendumske eskapade, valja ponavljati: Hrvatska ulazi u ružičasti rasplet 170 godišnje (1848. – 1918. – 2018.) drame nacionalno-političke integracije (NATIO CROATICA CLAVIS).
5. “Važno je hoće li i u Hrvatskoj prevladati u naznakama već prisutno načelo političkog nacionalizma, odnosno hoće li se hrvatska politika vratiti koncepciji ’hrvatskog političkog naroda’ afirmiranoj još u hrvatskoj politici 19. stoljeća” (Nikša STANČIĆ, 2002.). Ukratko, stekliški rečeno: „Vrieme je da prestanemo biti predmetom slavoserbskih experimentaciah»
(Ante STARČEVIĆ, 1867.).
STOP PARTITOKRACIJI – SLOBODA HRVATSKOJ NACIJI!
Bilješke:
1. Ivan Biondić, Historia reeducta – drama hrvatske identifikacije, Zagreb, 2006.
2. Nikša Stančić, Hrvatska nacija i nacionalizam u 19. i 20. stoljeću, Zagreb, 2002.
Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da se slažete s tim, ali možete to neprihvatiti i isključiti ukoliko želite. PrihvatiPročitaj više